Ekonomija
Regionalni Challenge Fond kapitalno važan za Crnu Goru

Regionalni Challenge Fond (RCF) 1. februara objavio je poziv za jačanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i osposobljavanja kroz ulaganje u opremu i infrastrukturu.
Prema riječima Vlastimira Golubovića, predsjednika Privredne komore Crne Gore, projekat je kapitalno važan za Crnu Goru i region. „Kvalifikovani zaposleni su neophodni da bi naša ekonomija bila konkurentnija, a to je siguran put da naša privreda napreduje i doprinese regionu i Evropi“, kazao je Golubović. On je istakao da je stručno obrazovanje nezaobilazan činilac društvenog i ekonomskog napretka zemlje i kao takvo je prepoznato i u Agendi za održivi razvoj sa obavezom da se do 2030. značajno poveća broj mladih i odraslih sa relevantnim vještinama za zapošljavanje i preduzetništvo. Podsjetio je da je Privredna komora Crne Gore jedan od pokretača inicijative za uvođenje dualnog obrazovanja u obrazovni sistem Crne Gore. „Danas, naša privreda posredstvom Privredne komore Crne Gore i drugih poslovnih asocijacija učestvuje u stručnom obrazovanju mladih po evropskom modelu. Zato će Privredna komora tokom pripremnog i implementacionog ciklusa ovog projekta biti na raspolaganju partnerima, finansijerima i institucijama“, zaključio je Golubović.
Za podršku projektima kroz Regionalni Challenge fond biće izdvojeno između 150 i 600 hiljada eura po projektu, odnosno blizu 19 miliona eura za cijeli region, zahvaljujući njemačkom Saveznom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Prema riječima Roberta Vebera, Ambasadora SR Njemačke u Crnoj Gori, neusaglašenost ponude i potražnje na tržištu rada je ključni izazov sa kojim se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana. „Neophodna je tješnja saradnja sa privrednim sektorom, ali je teško kreirati podsticajne mjere za kompanije da preuzmu aktivnu ulogu u stručnom obrazovanju. Bilo je neophodno naći nove načine da se finansira stručno obrazovanje i obuka u partnerskim zemljama i da se doprinese zapošljivosti. RCF je rezultat ovih razvojnih procesa i dolazi u pravom trenutku, jer je to prilika za kompanije i institucije koje se bave stručnim obrazovanjem da se pripreme za period nakon pandemije, kako bi se stabilizovali biznis modeli sa dobro obučenim zaposlenim“, kazao je Veber.

Detalj sa današnje konferencije
U Crnoj Gori je prepoznat značaj učenja kroz rad za poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja. „Samo znanje koje je upotrebljivo i upotrijebljeno koristiće korisnicima, društvu, privredi i državi. Kroz ovaj Fond u značajnoj mjeri će se pospješiti saradnja insituticija našeg sistema, a zatim privreda i škola međusobno“, kazao je Martin Ćalasan, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Ulaganje u ljudske resurse imperativ je za privedni razvoj svake nacionalne ekonomije. „Inicijative poput Regionalnog Challenge Fonda su prilika za kompanije i pružaoce stručnog obrazovanja da se što bolje povežu, udruže ljudske i materijalne resurse i zajedničkim radom doprinesu razvoju kvalitetnih biznis ideja“, kazala je Milena Lipovina Božović, državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Ona je ocijenila da praktično iskustvo koje će učenici i studenti steći kroz rad u realnom radnom okruženju predstavlja dodatu vrijednost prilikom prepoznavanja njihovih stručnih kompetencija od strane poslodavca i vjeruje da će i poslodavci i institucije prepoznati značaj podrške koju ovaj Fond pruža.
Regionalni Challenge Fond i najznačajnije elemente objavljenog prvog poziva za dostavljanje prijava, detaljnije je objasnio Frider Verman, vođa Jedinice za upravljanje projektom Regionalnog Challenge Fonda. “Osnova za prijavljivanje je formiranje konzorcija između najmanje jedne obrazovne organizacije i najmanje dvije kompanije. Potrebno je da programi kooperativne obuke vode do sticanja nacionalno priznatih kvalifikacija, kao i da uključe najmanje 15 učenika u prvoj godini i dodatnih 15 u drugoj godini implementacije“, izjavio je između ostalog Verman.
Prva info sesija za zainteresovane iz Crne Gore na kojoj će moći da dobiju dodatna pojašnjenja o kriterijumima, rokovima i dokumentaciji za prijavu zakazana je za 3. mart.
Konferencijom je moderirao Balša Ćulafić, projektni koordinator ispred Privredne komore Crne Gore i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.
Podsjetimo, poziv za podnošenje prijava objavljen je na www.rcf-wb6.org i otvoren je od 1. februara do 30. aprila.
Regionalni Challenge Fond je novi program koji za cilj ima da poveća produktivnost i konkurentnost kompanija iz zemalja Zapadnog Balkana. Fond je nastao na inicijativu njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), delegiran Njemačkoj razvojnoj banci KfW, a glavni implementacioni partner je Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana (WB6-CIF), zajednička incijativa privrednih komora iz regiona.
Ekonomija
Od 1. januara struja skuplja 5,63 odsto

Prema riječima predsjednika Odbora Agencije Branislava Prelevića, račun za kupce s prosječnom potrošnjom električne energije biće u narednoj godini povećan euro 51 cent
Iz Regulatorne agencije za energetiku saopšteno je da će struja od 1. januara biti skuplja 5,63 odsto.
Prema riječima predsjednika Odbora Agencije Branislava Prelevića, račun za kupce s prosječnom potrošnjom električne energije biće u narednoj godini povećan euro 51 cent. Istakao je da i pored poskupljenja, račun za utrošenu struju može ostati isti ukoliko građani budu racionalni u potrošnji po višoj i nižoj tarifi.
– Naime, kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom, 45 odsto energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu- rekao je Prelević u intervjuu agenciji Mina-business.
Odbor REGAGEN-a završio je sjednicu na kojoj se odlučivalo o zahtjevu za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za narednu i 2025. godinu, kojoj je prethodio njen otvoreni dio kojem su prisustvovali i predstavnici te kompanije.
CEDIS je zahtjev podnio prije tri mjeseca.
Kompanija je, prema riječima Prelevića, zahtijevala regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura.
– REGAGEN je, na osnovu dokumentacije koju je dostavio CEDIS, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu u iznosu od 94,6 miliona eura, što je 16,48 miliona eura, odnosno 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa- precizirao je Prelević.
Ekonomija
Nacrt budžeta na javnoj raspravi: Za 2024. godinu planirano 7 750 000€
Najviše sredstava potrošiće se za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca i to 2.463.882,00 eura

Nacrt budžeta Opštine Danilovgrad za 2024. godinu projektovan je na 7.750.000 eura, što je za 798.500 eura više nego što je iznosio plan za 2023. godinu. Tekući prihodi planirani su na 3.780.000 eura. Od poreza su planirani najveći prihodi u iznosu od 2.711.000 eura što je za 594.500 eura više nego što je bilo planirano za 2023. godinu.
Porez na dohodak fizičkih lica je 1.291.000, porez na imovinu planiran je u iznosu 1.060.000 eura (830.000€ u 2023.), lokalni porezi 360 000€ (330.000€ u 2023.).
Od prodaje imovine planirano je da se u gradsku kasu slije 240.000eura.
Za tekuće izdatke u narednoj godini planirano je da se potroši 4.202.600 eura. Najviše para potrošiće se za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca i to 2.463.882,00 eura eura.
Za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru ide 1.002.489,00 eura. Za kapitalne izdatke Opština će potrošiti 581.500 eura, pri čemu će izdaci za lokalne puteve iznositi 200.000€ što je duplo više nego što je bilo planirano za 2023. godinu, a za lokalnu infrastrukturu 250.000 eura.
Za otplatu dugova namijenjen je 1.910.971 što je gotovo identičan iznos kao u budžetu za 2023. godinu.
Crvenom krstu 75.000, a Radiju Danilovgrad 95.000 eura
Službi zaštite i spasavanja budžetom je opredijeljeno 443.332 eura. Centru za kulturu opredijeljeno je 314.723
Umjetničkoj koloniji ide 100.396, a Crvenom krstu 75.000. Lokalni javni emiter Radio Danilovgrad iz budžeta će dobiti 95.000, Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom 100.000 eura, Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba 70.000, dok je Parku prirode rijeka Zeta pripalo 5.000 eura.
Za mjesne zajednice planirano je izdvajanje u iznosu od 30 000€ što je 15 000€ više nego što je bilo planirano u 2023. godini.
Povodom Nacrta Odluke o budžetu Opštine Danilovgrad za 2024. godinu organizuje se javna rasprava, koja će trajati 15 dana, počev od 28.11.2023. godine, zaključno sa 12.12.2023. godine.
You must be logged in to post a comment Login