Društvo
Savjet MZ Danilovgrad 1 predao predloge za Njegoševu ulicu, Stanari Njegoševe u dilemi oko plana rekonstrukcije i parking prostora
Dok se rasprave nastavljaju, ostaje da se vidi hoće li opštinske vlasti pronaći način da zadovolje potrebe stanara i ubrzaju realizaciju planova koji već godinama čekaju na svoju realizaciju.
U Danilovgradu se intenzivno radi na unapređenju infrastrukture, a rekonstrukcija Njegoševe ulice izazvala je pažnju građana i lokalnih vlasti. Savjet mjesne zajednice Danilovgrad 1 aktivno je učestvovao u ovom procesu, predajući mišljenja i predloge koji će oblikovati projektni zadatak za buduće korake. Organizovane javne tribine i transparentno komuniciranje s građanima doprinijeli su kreiranju sveobuhvatnih rešenja za ovu važnu ulicu.
Međutim, uprkos otvorenom pristupu i uključivanju građana, različita mišljenja i dalje izazivaju polemike. Dok jedni pohvaljuju participativni proces i predložena rešenja, drugi, poput stanara Darka Popovića, izražavaju zabrinutost zbog dugoročnih rokova i dodatnih finansijskih opterećenja. Ova situacija oslikava izazove balansiranja između trenutnih potreba građana i održivih urbanističkih planova.
Savjet Mjesne zajednice Danilovgrad predao je mišljenje za djelove Njegoševe ulice koji će uči u projektni zadatak na dalje razmatranje.
-Kao savjet smatramo da smo uradili veliku stvar i da smo samim uključivanjem u zajedničko promišljene doprinjelo boljem razvoju opštine kao i komunikaciji na relaciji građani i uprava grada. Prije svega to smo pokazali organizovanjem javne tribine iako smo imali kratak period da djelujemo. Na valjan i transparentan način su prenesene sve informacije. U našem mišljenju stoje predlozi za parking u dijelu Njegoševe ulice, predlozi za postavljanje javne česme, traženje bolje lokacije za kontenjere, kao i mišljenje po pitanju jednosmjerne ulice i očuvanja drvoreda koji je trenutno postojeći, stoji u saopštenju Savjeta mjesne zajednice Danilovgrad 1.
Iz Savjeta su istakli da ih raduje što su u ovom procesu učestvovali građani i što su kao pojedinci reagovali i poslali svoja mišljenja o svemu ovome.
Iz Savjeta su se zahvalili kancelariji gradske arhitektice, gospođici Danijeli Mijajlović koja je hrabro ušla u postupak koji do sada, kako ističu, nije zapamćen u našoj opštini.
Otvorenost pokazuju u dijelu što će sva mišljenja dostavljena biti dio projektnog zadatka koji je neophodan za raspisivanje tendera za projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice.
Dio građana nezadovoljan predloženim rješenjem
Jedan od stanara, Darko Popović, iznio je svoje mišljenje o aktuelnoj situaciji, naglašavajući značaj promišljenog i transparentnog pristupa.
„Prvobitno sam bio potpisnik plana, ali sam svjestan da novi predlog ne uključuje parking mjesta iz sredstava predviđenih za originalni projekat. Međutim, tada se niko nije bunio,“ kaže on.
Njegovo nezadovoljstvo se ogleda u činjenici da novi plan zahtijeva dodatno finansiranje iz opštinskog budžeta, što bi, prema njegovim riječima, moglo pomjeriti realizaciju parking mjesta ispred zgrada za 2028. godinu. „Iskreno, to je predugo. Prvobitni plan omogućava realizaciju parkinga već kroz nekoliko mjeseci, možda već na ljeto,“ dodaje Popović.
Popović naglašava da prvi plan, osim što pruža parking u kratkom roku, predviđa povezivanje sve tri zgrade trotoarima i uređenje prostora ispred poslovnih prostora. „DUP-om je predviđena i rekonstrukcija VI proleterske, tako da će trotoar povezivati sve tri zgrade, što je dodatni benefit,“ objašnjava. On takođe sugeriše da bi sredstva za realizaciju dodatnih ulica i parkinga mogla biti planirana za budžet 2026. godine, s potencijalnom realizacijom 2027. ili 2028. godine.
Drugi plan, iako možda dugoročno održiviji, izaziva sumnje kod Popovića zbog produženog vremenskog okvira i mogućeg pogoršanja trenutnog stanja. „Ako se odlučimo za drugi plan, to znači da ćemo još najmanje tri godine gledati užasno stanje ispred naših zgrada. To je neprihvatljivo,“ naglašava on.
Takođe, Popović ističe da nijedan od planova ne predviđa privatizaciju parking prostora, jer se radi o javnim površinama. „Ne treba gajiti iluzije da parking može biti samo za nas iz tri zgrade,“ upozorava on.
Na kraju, Popović apeluje na transparentnost i racionalno sagledavanje svih aspekata. „Moramo biti vrlo pažljivi kako bismo realizovali projekat na zadovoljstvo svih. Nova stabla se mogu zasaditi, invalidska mjesta su zakonska obaveza, ali je ključno da sve odluke budu donesene u interesu svih stanara,“ zaključuje on.
Dok se rasprave nastavljaju, ostaje da se vidi hoće li opštinske vlasti pronaći način da zadovolje potrebe stanara i ubrzaju realizaciju planova koji već godinama čekaju na svoju realizaciju.
Društvo
Bolest i muka Todorovića
Radoje i Sanja prehranjuju troje djece sa 90 eura dječjeg dodatka, četvrto je na putu, a sve je krenulo po zlu kada je Radoju otkrivena teška bolest…
Nova godina se uvijek vezuje za Djeda Mraza, želje, poklone. Sanja i Radoje Todorović iz Bratonožića, sela udaljenog od Podgorice tridesetak kilometara, dozvoliće sebi “luksuz” da i oni, poput njihove djece, Lazara, Miloša i Uroša, koji imaju dvije, tri i četiri godine, povjeruju u novogodišnju magiju. Znaju da će njihov dom obogatiti Milica, koja treba da se rodi za Novu godinu, a hoće da vjeruju i da će Radojev ljekarski nalaz pokazati da se kancer povukao.
„Završio sam tri ciklusa i trebalo je da primim završnu terapiju, ali su mi zbog hemioterapije niski leukociti, pa od ponedjeljka moram pet dana da primam po šest boca. Nakon toga, ide završna terapija, a onda snimanje i… Vidjećemo šta će biti. Doktorica je rekla da mi garantuje da će se nakon ovih terapija povući i da će biti u redu. Rekao sam joj da to ne smije da mi radi, jer šta ako ne bude tako. Vidjećemo. Znam samo da više neću ići na hemioterapiju. Kosa mi je otpala, smršao sam 15 kilograma, ne mogu putem da idem. Da sam znao da ću ovakav biti, ne bih pristao na hemioterapiju, pa šta bude”, priča Radoje za “Vijesti”.
Ali, pristao je. Morao je. Život je u pitanju…
Apel čuli građani, nadležni i institucije nijesu
“Sve je do avgusta bilo dobro. Živjeli smo u Podgorici, kao podstanari, ja sam radio, dječaci rasli, a supruga trudna. I radovali se Novoj godini jer ćemo posle tri sina dobiti kćerkicu, Milicu. Ljeti smo išli na selo, djeca vole selo. Jedno jutro sam krenuo da se obrijem i vidio veliku kilu na vratu. I sve je krenulo kako ne valja”, kaže Radoje.
Pregledi, biopsija, dijagnoza koja nije do kraja uspostavljena i onda su se angažovale kolege s posla, porodica, prijatelji i sakupili 3.000 eura. Radoje je otišao za Beograd, gdje je operisan. Operacija je dobro prošla, a ljekar mu je na odlasku za Crnu Goru rekao da doktori pogledaju testise. Onda novi nalazi, pregledi, nova operacija. Ovoga puta u Podgorici.
“Ustanovili su da je kancer krenuo sa desnog testisa. Makli su ga, a metastaza je otišla na stomak, grudni koš, vrat”, priča tridesetpetogodišnji Radoje.
Iz Podgorice se sele u Bratonožiće, u prađedovsku kuću gdje su uslovi loši, nemaju ni kupatilo, ali nemaju ni izbora. Radoje više ne može da radi i izdržava porodicu, supruga Sanja treba uskoro da se porodi, a od primanja imaju samo dječji dodatak od po 30 eura po djetetu. Premalo za jedan život, a koliko je tek malo za pet-šest života.
“Nemamo materijalno obezbjeđenje porodice. Predao sam za tuđu njegu, pa dako makar to dobijem. Supruga nema državljanstvo, a ne može da putuje da prikupi dokumentaciju. Termin za porođaj je 1. januar i moraćemo i porođaj da platimo jer nema osiguranje, kako ja ne radim, a njeno državljanstvo još nije sređeno. Možda bi bilo drugačije da smo se vjenčali. Ne znam. Čim ovo prođe i kako prođe, možda…”, zaćuta Radoje.
A nastavak je trebalo da glasi da možda uslijedi i vjenčanje, nego se plaši da nije previše želja.
Radoja put do Podgorice zbog hemioterapije dodatno iscrpljuje. Ima nesvjesticu, mučninu, bolove, malaksao je, ali bori se. Mora – zbog sebe, Sanje, ali, kako reče, najviše zbog Lazara, Miloša, Uroša i Milice koja tek treba da se rodi.
“Lakše bi bilo da imamo smještaj u Podgorici, da ne moram ovoliko da putujem. U oktobru sam se obratio Vladi, ali niko mi nije odgovorio. Marina Medojević se odmah angažovala da pomogne, građani pomažu koliko mogu. Firme ‘Cerovo’ i ‘7. avgust’ su se javile da promijene krov na kući”.
Banka hrane je upoznala javnost sa slučajem Radoja Todorovića i njegove porodice i da im je pomoć hitno potrebna. Upoznala je i institucije i pozvala ministre zdravlja, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova, premijera, gradonačelnicu.
Njihov apel čuli su građani i pojedine firme. Ne i nadležni.
Služba gradonačelnice, kako su saopštili iz Banke hrane, obavijestila ih je da zbog održanih lokalnih izbora ne mogu pomoći.
Todorović se nada da će uz pomoć dobrih ljudi uspjeti da u Podgorici djeci obezbijedi siguran krov nad glavom. I da će Nova godina zaista biti nova.
“Kada su mi rekli da je kancer i da su krenule metastaze, nijesam znao kako iz bolnice da izađem. Malo sam sjeo da razmislim. Prvo mi je bilo kako će djeca da se podignu. Sinovi znaju da im je tata bolestan i da ima ranu. Sjednu pored mene i kažu – ‘polako, da ne diramo ranu, to tatu boli’. A mene duša boli. Šta mi treba? Zdravlje! Da sam zdrav, ništa drugo mi ne bi trebalo, jer sve mogu stvoriti za svoju porodicu. Ovako…”.
Svi koji mogu i žele da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 540-32155016-45, Erste banka, na ime Radoja Todorovića.
Prijatelji porodice Todorović su pokrenuli akciju prikupljanja pomoći i na platformi Gofundme.
Društvo
Grgurović: Uspješno riješen problem Q groznice u Danilovgradu
Opština Danilovgrad objavila je da je problem Q groznice, koji je u prethodnom periodu izazvao značajne poteškoće među farmerima i stanovništvom, konačno riješen. Prema riječima predsjednika opštine Aleksandra Grgurovića, na farmama u ovom području više nema zaraženih životinja.
Zaražena grla, kod kojih je dijagnostikovana bakterija Coxiella burnetii, eutanazirana su i uklonjena sa posljednje dvije farme na kojima je bolest bila prisutna. Ovaj proces obavljen je u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, pri čemu su životinje spaljene na bezbjedan i efikasan način, čime je izbjegnuto potencijalno zagađenje tla i vode koje bi moglo nastati ukopavanjem.
Grgurović je istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila ključna u rješavanju ovog problema, ali i najavio dodatnu pomoć lokalnim stočarima. „Opština će pružiti podršku farmerima koji su pretrpjeli gubitke kako bismo im pomogli da se što prije oporave i nastave sa svojim radom,“ rekao je Grgurović.
Q groznica, zoonotska bolest koja može uticati i na ljude, izazvala je zabrinutost u Danilovgradu ali i brojne proteste pri ukopavanju eutanaziranih grla, od trenutka kada je prvi slučaj prijavljen. Zahvaljujući preduzetim mjerama, situacija je sada pod kontrolom.
Opština nastavlja da prati situaciju i pruža podršku poljoprivrednicima kako bi se obezbijedila stabilnost u stočarskoj proizvodnji i očuvalo javno zdravlje.