By Pravoslavna crkva i njeni vjernici sjutra slave praznik Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica novorođenog Hrista uvela u hram da ga posveti Bogu.
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi na 40. dan od Božića. Pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru. Ovaj praznik slavi se od 554. godine.
Vjeruje se da se na Sretenje kazuje koliko će zima još trajati, a to zavisi od toga da li će mečka danas izaći iz svog brloga i vidjeti svoju sjenku. Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale svijeće, jer se vjeruje da plamen svijeće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.
Najzanimljivije od sretenjskih vjerovanja jeste da mlade djevojke treba da paze danas koga će prvo ujutru sresti, jer će im mladoženja baš takav biti po izgledu i karakteru.
Inače, ovaj praznik je u vrijeme cara Justinijana upriličen kao molitva da prestanu velike nesreće, kuga i zemljotresi.
Sveto pismo kaže kako četrdeseti dan po Roždestvu Hristovu donese Presveta Djeva svog božanskog Sina u hram jerusalimski da ga, shodno zakonu, posveti Bogu i sebe očisti. Iako ni jedno, ni drugo nije bilo potrebno, ipak zakonodavac nije htio nikako da se ogriješi o svoj zakon, koji je On bio dao kroz svoga slugu i proroka Mojsija.
„U to vrijeme držao je čredu u hramu prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče. On stavi Djevu Mariju ne na mjesto za žene, nego na mjesto za djevojke u hramu. Tom prilikom pojave se u hramu dvije čudne ličnosti: starac Simeon i Ana, kći Fanuilova“.
Comments