„Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje. Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine“, naglasio je on.

Spajić je istakao da će se cijene struje usklađivati sa evropskom cijenom, te da je to obavezno kroz reforme do prvog dana 2027. godine. Kazao je i da neće dozvoliti povećanje cijena vode u opštinama, u kojima je Pokret Evropa sad dio vlasti.

Naglasio je da se novim uvećanjem minimalnih plata na 600 i 800 eura, dodatno zatvara jaz koji postoji između Crne Gore i zemalja Evropske unije, kao što je Hrvatska. Kako je kazao, plate su prosjeku više za 20 odsto, s tim da je povećanje nekima bilo sedam odsto a nekima više.

„Nastavićemo da ga zatvaramo i očekujemo dalji rast zarada, Evropa sad 2 nije kraj već početak i zamajac. Minimalna penzija je najveća u regionu, vjerujemo da će nakon usklađenja u januaru, prosječna penzija biti 600 eura“, istakao je on.

Privatnici da sustižu

Upitan da li će se poslodavci pridržavati mjera iz ovog programa, on je naveo da privatnici mogu da odluče da li žele da dodatno povećaju plate, te da vjeruje da će biti dosta onih koji će to urade.

Upitan da li će i Vlada kao poslodavac, preliti dio novca na račune zaposlenih u javnom sektoru, Spajić je pojasnio da je to već regulisano kolektivnim ugovorom da se taj dio ne isplaćuje, jer je to ušteda za poslodavca. Dodao je da privatnici to mogu da iskoriste da sustignu javni sektor, pošto je razlika u platama već velika. Posredno je kazao da to država neće uraditi, kako se razlika ne bi dodatno uvećala.

„Ukoliko bi javni sektor dodatno povećao, samo bi povećali jaz..“, naveo je on.

Naglasio je da je privatni sektor tokom sprovođenja Evrope sad 1, imao prosječne plate od 720 dok je javni imao oko 700 eura.

„Što je zdrav omjer. Nažalost, prije primjene Evrope sad 2 upravo zbog djelovanja 43. Vlade koja je na neprimjeren način povećala zarade javnom sektoru bez istog koraka prema privatnom, bez nekog balansa. Imamo situaciju da su zarade u javnom sektoru bile u prosjeku 950 eura a u privatnom 750 i sada da javni sektor dodatno poveća zarade, pored povećanja koje Evropa sad 2 nudi, mislim da bismo taj jaz samo povećali i napravili veliki problem privatnom sektoru, i da nađe radnu snagu i da plati. Mislimo da je ovo najbolji balans i da želimo da privatni sektor sustigne plate u javnom sektoru“, pojasnio je on.

Dodao je da je sada teret na privatnicima da povećavaju plate i da je balans zadržan, a najavio je i da Ministarstvo finansija radi na Zakonu o zaradama u javnom sektoru, kako bi se ciljano za određene poslove, plate povećale. Ponovio je da to neće voditi dodatnom disbalansu i inflaciji.

Upitan o najavama da rade na daljim ekonomskim koracima i novim povećanjima plata, Spajić je kazao da će o svemu javnost obavijestiti vrlo brzo. Spajić je naveo da obračun plata ostaje isti kao što je bio dok je minimalna bila 450, odnosno ne mijenja se zbog primjene Evrope sad 2.

Na pitanje o primjeni sedmočasovnog radnog vremena, naglasio je da sa socijalnim partnerima, odnosno kompanijama i sindikatima rade na pronalasku rješenja te da moli za još malo strpljenja.

Ponovio je i da inflacija nije imala veze sa primjenom Evrope sad 1, da isto očekuju za nastavak programa te da vjeruje i da će se kroz projekat Velje brdo, smanjiti i cijene stanovanja.

Nema dovoljno inspektora za praćenje Evrope sad 2

Upitan da li postoji dovoljan broj inspektora koji bi ispratio poštovanje mjera iz Evrope sad 2, Spajić je naveo da ih nažalost nema. Naveo je da je sada urađena reforma Uprave za inspekcijske poslove (UIP), čime su inspekcije podijeljene po resorima, pa kako kaže, ministri nemaju izgovora da ne rade svoj posao.

„Svaki ministar koji ne bude radio svoj posao, više neće moći da okrivi UIP, nego će biti – ti druže ne radiš svoj posao, tvoje ministarstvo ne radi dobro. To je cilj ove reforme a nadamo se da će to podstaći sva ministarstva da rade punom parom“, istakao je on.

Hoće li voda biti skuplja?

Spajić je naglasio da nijedan vodovod neće dobiti njihovu podršku za podizanje cijena vode, te da su u problemu jer je 43. Vlada potpisala kolektivni ugovor bez strategije.

„Oni su sami sebi u vodovodu napravili problem, i sada žele kroz cijene vode taj problem da prenesu na građane – to neće moći. Ti vodovodi koji su u problemu, neka nađu rješenje koji su sami napravili. Ukoliko nisu sposobni kao direktori, neka daju ostavku. Neće se desiti povećanje cijena vode ni struje“, istakao je Spajić.

Upitan da li će se obračunska vrijednost koeficijenta mijenjati, koja je 63 eura od 2014. godine, što uslovljavala da su iste dnevnice regresu u 12 rata, jubilarne nagrade…

Spajić je dodao da je neophodan novi kolektivni ugovor, oko kojeg moraju da se slože i poslodavac i sindikati, pa je socijalni dijalog ključan.

Reakcija Evropske komisije standardna

Komentarišući izvještaj Evropske komisije u kojem se navodi da u crnogorskoj ekonomiji ostaju fiskalne ranjivosti zbog visokih potreba za javnim finansiranjem, povišenih kamatnih stopa i stalnog pritiska na socijalnu potrošnju, Spajić je kazao da treba pročitati pasuse, jer u jednom dijelu hvale Evropu sad 2 a u drugom upozoravaju na rizike.

„Mislim da je to standardni rječnik međunarodnih organizacija poslije bilo kakve jake reforme, recimo i Međunardni monetarni fond, Svjetska banka i Evropska komisija su tokom 2021. potpuno isti rječnik koristile za Evropu sad 1, a poslije su imali samo riječi hvale“, naglasio je on.

Istakao je da građani nemaju razloga da strahuju, da je u prvih osam mjeseci zabilježen suficit te da će Crna Gora do kraja godine ponovo biti unutar Mastriških kriterijuma, odnosno da će deficit biti ispod tri odsto. Spajić je dodao da je dug po BDP-u već ispod 60 odsto, te da se nada da će i pristupanje Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA) od januara 2025. godine, usloviti da Crna Gora po pristupanju Evropskoj uniji može odmah da postane dio eurozone.

„To nijedna članica EU nije uspjela da uradi, ako budemo ušli u januaru 2028. tog dana možemo da uđemo i u eurozonu, jer već četiri godine ispunjavamo uslove“, istakao je on.