Sremuš - ljekovita svojstva i recepti - Volim Danilovgrad
Connect with us

Zdravlje

Sremuš – ljekovita svojstva i recepti

Published

on

Sremuš

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Biljka sremuš (lat. Allium ursinum), u narodu poznata i pod nazivom divlji bijeli luk, uglavnom raste u višim planinskim predjelima, međutim, sve je više ljudi koji je gaji i u baštama. Karakteriše je jaka aroma i ljutkast ukus.

Ovu ljekovitu biljku možete brati od marta mjeseca pa sve do maja. Ukoliko ovu biljku koristite u medicinske svrhe, najbolje bi bilo da je berete upravo sada u proleće, prije nego što procvjeta, i to svjež nadzemni deo biljke. Od aprila do juna mjeseca možete koristiti lukovicu sremuša i mlade listove. Takođe, u ljekovite svrhe se koristi i lukovica sremuša, koju onda treba brati u avgustu.

Ljubitelji sremuša bi trebalo da budu veoma oprezni prilikom branja ove biljke, jer na livadama i obodima pašnjaka vreba njemu sličan, a veoma otrovan, mrazovac.

Mrazovac spada u red veoma opasnih biljaka, jer sadrži supstancu “kolhicin”, a posledice trovanja ovom biljkom mogu biti fatalne jer ne postoji protivotrov. Simptomi trovanja mrazovcem su: stomačne tegobe, mučnina, grčevi, usporeno disanje, povraćanje, problemi sa jetrom i dehidratacija organizma koju izaziva otrov iz biljke.
Veoma je sličan sremušu pa bi trebalo posebnu pažnju obratiti prilikom branja ove zdrave i ukusne samonikle biljke.

Jedini i možda najsigurniji način da ih razlikujete je miris. Naime, lišće sremuša (medveđeg luka) – eliptični listovi zašiljenog vrha, intenzivne zelene boje koji se pri dnu sužavaju u dugu peteljku i najčešće ih ima dva ili tri, za razliku od lišća otrovnog đurđevka (koji je takođe sličan sremušu) i mrazovca, miriše na beli luk.

Još jedna važna ralika između sremuša i mrazovca jeste to što on raste u vlažnim šumama (posebno bukovim) tokom aprila i maja, dok mrazovac raste na livadama i pašnjacima u septembru. Takođe, možete ih razlikovati i po boji cveta – mrazovac ima ljubičaste cvetove, a sremuš bele.

Sremuš – ljekovita svojstva

Biljka sremuš je bogata mineralima i vitaminom C, tako da može pomoći kod raznih zdravstvenih problema. Listovi sadrže veću količinu vitamina C, nego lukovica, tako da se ljudi uglavnom opredjeljuju za upotrebu listova sremuša.

1. Sremuš za visok holesterol i pritisak – listovi sremuša, dok su još uvijek mladi, zbog prisustva blagotvornih minerala, preporučuju se osobama koje pate od visokog nivoa holesterola i trigliceida u krvi, i od visokog krvnog pritiska. Ova biljka povoljno djeluje na arterije i može sprečiti aterosklerozu.

2. Sremuš za  upale i infekcije – konzumiranje svježeg sremuša blagotvorno djeluje i na parazite u crevima, štiti crijeva od iritacija, a takođe štiti organizam od prehlada i gripa. Pomaže u liječenju bronhitisa, jer pročišćava disajne puteve, olakšava disanje i smanjuje kašalj.

3. Sremuš za čir na želucu i gastritis – konzumiranje sremuša preporučuje se osobama koje imaju problema sa želucem. Djeluje umirujuće na iritiran želudac i na bolove koje uzrokuje čir.

4. Sremuš za srce – ova biljka ima sposobnost da širi krvne sudove, tačnije čini ih elastičnim, što pozitivno utiče na funkcionisanje srca. Sprječava infarkt, jer štiti srce, tako što jača i podmlađuje srčano mišićno tkivo.

5. Sremuš za kožu – u obliku kupke sremuš je idealan za sve one koji pate od problematične kože, upalnih procesa na koži, iritiranosti kože, ekcema i dermatitisa.

6. Sremuš kao čistač organizma – ljekovita svojstva sremuša efikasna su i za pročišćavanje organizma od toksina. Tačnije, sremuš čisti jetru, bubrege, crijeva i žučnu kesu.

Pored navedenog, sremuš se može koristiti i za sledeće zdravstvene probleme: ublažava urinarne infekcije, smanjuje nadutost u stomaku i gasove, pospješuje varenje, sprječava osteoporozu, a idealan je i za reumu i artritis, jer može umanjiti bolove u zglobovima.

Sremuš – ljekoviti recepti

1. Sok od sremuša

Za pripremu ovog soka potrebni su vam listovi sremuša koje ćete sitno iseckati, i iz njih iscijediti sok uz pomoć sokovnika ili cediljke. Dobijeni sok skladištite u nekoj maloj flaši ili staklenoj tegli. Možete konzumirati po 1 kašičicu soka od sremuša tri puta na dan, koju ćete dodati u vodu, čaj ili jogurt, po želji.

2. Med od sremuša

Da biste pripremili med od sremuša, biće vam potreban prethodno pomenuti sok od sremuša, koji ćete dodati u prirodni pčelinji med. Sastojke pomiješajte u sledećoj količini: 300ml soka od sremuša na 1kg meda. Možete konzumirati po 1 kašiku ovog meda od sremuša, 3 puta na dan, uz malo vode.

3. Vino od sremuša

Za pripremu ovog vina potrebni su vam sledeći sastojci:

– 50g listova sremuša

– 250ml bijelog vina

Sitno isjeckane listove sremuša stavite u adekvatnu posudu i prelijte bijelim vinom. Poklopite, i posle 20-30min procijedite. Dobijeno vino konzumirajte u toku dana u manjim gutljajima. Vino od sremuša idealno je za razgradnju nataložene sluzi u plućima i njeno izbacivanje.

4. Tinktura od listova sremuša (kapi od sremuša)

Za pripremu ove tinkture potrebni su vam sledeći sastojci:

– 20g listova sremuša

– 1l lozovače

U flašu stavite sitno isjeckane listove sremuša koje ćete preliti lozovačom. Neka odstoji 20 dana u zatvorenoj flaši, povremeno promućkajte. Nakon što odstoji, dobijenu tečnost procijedite i presipajte u tamnu staklenu posudu sa poklopcem, koju ćete držati na tamnom mestu. Ovu tinkturu možete konzumirati ujutru i uveče po 1 kašičicu, koju ćete dodati u pola čaše hladnog mlijeka ili jogurta.

5. Maslac od sremuša

Za pripremu su vam potrebni sledeći sastojci:

– 50g listova sremuša

– 750g maslaca

– so i biber po želji

Sitno isjeckane listove sremuša pomiješajte sa prethodno istopljenim maslacem. Zatim posolite i pobiberite po želji, i sve dobro promiješajte da se sjedini. Dobijenu smjesu stavite u frižider, kako bi se vratila u čvrsto stanje. Način upotrebe je isti kao i kod običnog maslaca.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Zdravlje

Broj djece sa bolestima crijeva u porastu

Broj djece koja obolijevaju od inflamatornih bolesti crijeva se u posljednjih osam mjeseci drastično povećao, pa je registrovano osam novooboljelih, u odnosu na proteklih pet do sedam godina kada se dijagnostikovalo petoro djece sa nekim oblikom ovih teških hroničnih bolesti, kazala je dr subspecijalista gastroenterologije, u Institutu za bolesti djece dr Dušanka Novosel.

Published

on

By

Izvor RTCG Novosel istakla da je ishrana glavni okidač za dobijanje ovih teških bolesti, (Foto: TVCG)

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Kako je istakla gostujući u Jutarnjem programu RTCG, a povodom 19. maja Svjetskog dana oboljelih od inflamatornih bolesti crijeva, uzrok za ovakvo povećanje oboljelih od Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa se ne može precizno reći, ali najvjerovatnije je to način ishrane.

“Djeca nažalost nijesu pošteđena od ove teške bolesti, ali je učestalost obolijevanja značajno manja u odnosu na odrasle. Porast broja je najvjerovatnije zbog načina života, odnosno ishrane, koristi se sve više procesuirana industrijska hrana, konzervirana hrana sa aditivima i emulgatorima, koja narušava normalnu funkciju crijeva, odnosno narušava taj balans koji treba da postoji u crijevima. Tu uvijek postoji i određena genetska predispozicija”, kazala je Novosel.

Kako je istakla, ovakav način ishrane dovodi do epidemije ovih bolesti koja je posebno izražena u zapadnim zemljama.

Potrebna je svijest o pravilnoj ishrani i adekvatna profilaksa, kako bi se smanjio broj ljudi koji obolijevaju od ovih bolesti.

Svjetski dan oboljelih od inflamatornih bolesti crijeva je dan podrške preko 10 miliona ljudi u svijetu koji se bore sa Kronovom bolešću ili ulceroznim kolitisom.

NASTAVI SA ČITANJEM

Zdravlje

Većina oboljelih od kovida nepotrebno dobijaju antibiotike

Potrošnja antibiotika u bolnicama i van njih u prošloj godini povećana je za oko 5,91 odsto, a prema podacima Instituta za ljekove i medicinska sredstva najveći porast ovih ljekova zabilježen je u novembru kada je za čak 118,43 odsto potrošnja bila veća u odnosu na isti period godinu ranije.

Published

on

By

Biljne alternative antibioticima

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Kako je za Pobjedu rekla rukovoditeljka Odjeljenja za određivanje maksimalnih cijena i praćenje potrošnje ljekova u toj ustanovi Lidija Čizmović najviše se trošio azitromicin (jedno od fabričkih imena je i hemomicin).

Porast

“Potrošnja ovog antibiotika porasla je u odnosu na 2019. godinu za 132,46 odsto. Osim azitromicina zabilježen je i porast potrošnje cefiksima (28,38 odsto), ciprofloksacina (27,01 odsto) i ceftrikasona (21,36 odsto)”, kazala je Čizmović.

Ona je objasnila da su podaci prikupljeni iz pet veledrogerija koje obavljaju najveći promet sa ljekovima, te da će Institut sredinom godine objaviti svoj redovni izvještaj o potrošnji, gdje će biti obrađeni podaci iz svih veledrogerija koje su vršile promet ljekovima.

Crna Gora je, kada se uporedi sa zemljama EU i prije pandemije kovid-19, bila na samom vrhu liste zemalja po potrošnji antibiotika, a sada je potrošnja porasla svuda u svijetu jer se između ostalog koriste u liječenju protiv ove infekcije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da velika potrošnja antibiotika dovodi do otpornosti bakterija na njih, te na taj način postajemo bespomoćni pred bakterijskim infekcijama, što je posebno zabrinjavajuće kad se radi o ozbiljnim infekcijama poput upale mozga, sepse, itd..

Mikrobiolog u Institutu za javno zdravlje prof. dr Gordana Mijović za Pobjedu kaže da nam antibiotici ne trebaju u virusnim infekcijama – kao što je korona virus infekcija ili kovid-19, “jer ne djeluju na viruse”!

Kineski ljekari

“U početku SARS CoV-2 pandemije kineski ljekari su pokušali da pomognu oboljelima antibiotikom (azitromicinom) i u toj početnoj konfuziji dok se nije znalo gotovo ništa o virusu, a još manje o bolesti koju izaziva, zaključci su se donosili na osnovu utisaka, a ljekarima se činilo da antibiotik pomaže. Međutim, vremenom su se podaci prikupili i izanalizirali, ispostavilo se da je utisak bio pogrešan – da bi oni kojima je antibiotik „pomogao“, ozdravili i bez njega “, naglašava dr Mijović.

Ona objašnjava da samo mali broj inficiranih (8 odsto) dobije neku bakterijsku ili gljivičnu infekciju u toku korona virus bolesti.

“Upale pluća koje se vide na snimcima kod oboljelih su posljedica infekcije korona virusom, dakle, virusne upale pluća, gdje antibiotici ne pomažu. Ta informacija kasni kod nas, tako da se kod nas i dalje daju antibiotici kod inficiranih korona virusom”, kazala je dr Mijović, dodajući da neka istraživanja ukazuju da 72 odsto pacijenata oboljelih od korona virus bolesti nepotrebno dobija antibiotike, te da je kod nas taj procenat sigurno i veći.

Uzimanje na “svoju ruku”

Komentarišući to što i dalje ima ljudi koji “na svoju ruku” uzimaju antibiotike dr Mijović upozorava da oni nijesu bezazleni ljekovi.

Neki od njih, kako kaže, imaju štetno dejstvo na jetru, bubrege, nerve, a pojedini mogu da izazovu snažne alergijske reakcije, dok mnogi oštećuju našu mikrofloru.

“Našu mikrofloru čine bakterije koje naseljavaju našu kožu i sluznice i jako su bitne za normalno funkcionisanje organizma. Recimo varenje hrane je ozbiljno poremećeno uništavanjem bakterija u crijevima. Zato antibiotici treba da se koriste samo kada su neophodni, odnosno kada su poremećaji koje mogu da naprave manji od koristi za oboljeli organizam napadnut nekom bakterijskom infekcijom”, rekla je dr Mijović.

Smatra da bi bilo dobro pojačati kontrolu izdavanja antibiotika u apotekama, ali je mnogo važnije da ljudi shvate da uzimanje antibiotika na svoju ruku može biti opasno.

“Osim toga, svako uzimanje antibiotika doprinosi razvijanju otpornosti bakterija na ove dragocjene ljekove, pa je neophodno da se vrlo promišljeno koriste”, kaže Mijović.

Na pitanje koliko je opasna rezistencija na antibiotike i postoji li bojazan da ćemo se, ukoliko se ne smanji njihova neracionalna potrošnja, vratiti unazad u doba prije antibiotika sa svim onim posljedicama koje su u to doba pratile bakterijske infekcije, naša sagovornica ističe da je procijenjeno da na svjetskom nivou 700.000 ljudi godišnje umre zbog infekcija izazvanih bakterijama otpornim na antibiotike.

“Prije pandemije postojala je projekcija da će 2050. godine smrtnost izazvana infekcijama bakterija otpornih na antibiotike biti veća od smrtnosti izazvane karcinomima, i izazvati smrt 10 miliona ljudi godišnje. Poslije pandemije izazvane korona virusom, očekuje se da će situacija biti i gora”, ističe Mijović.

Mijović dodaje da bez antibiotika nije moguća savremena medicina; operacije, transplantacije, terapija malignih bolesti, liječenje raznih stanja u neonatologiji itd. Bez antibiotika i banalne infekcije mogu biti smrtonosne.

Kako nastaju bolničke infekcije

Prema riječima dr Mijović potrebno je više raditi na primjeni mjera za sprečavanje nastanka i širenja bolničkih infekcija, jer se dešava da pacijent uđe u bolnicu zbog jedne dijagnoze, a da u toku liječenja stekne infekciju otpornom bakterijom, što onda komplikuje započeto liječenje.

Zbog toga, kaže ona, postoje programi i mjere za sprečavanje nastanka i širenja takozvanih ,,bolničkih infekcija“, koje su najčešće uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike (bolničkim bakterijama).

“Bolnice su mjesta gdje se stvaraju razni oblici otpornosti bakterija na antibiotike, upravo zato što su to male sredine u kojima se antibiotici stalno primjenjuju, u kontinuitetu, što zbog liječenja infekcija što iz razloga sprečavanja nastanka infekcija, kao što je to slučaj u hirurgiji”, kaže dr Mijović.

U hirurgiji se, prema njenim riječima, prilikom izvođenja ,,prljavih“ operacija, kao što su operacije u trbuhu (gdje se nalaze crijeva, prepuna bakterija), pred intervenciju daje antibiotik. I to tako da, kada se napravi hirurški rez, on već bude ,,na licu mjesta“ i uništi prisutne bakterije kako ne bi nastala infekcija mjesta gdje je tkivo oštećeno samim rezom.

“Stalno prisustvo antibiotika pravi takozvani selektivni pritisak na bakterijsku populaciju. Kad date antibiotik, on uništi brojniju, na antibiotik osjetljivu populaciju bakterija, i onda otporne jedinke više nemaju konkurenciju, već se slobodno množe. Na taj način, dobijate skupinu otpornih mikroba. Bolnice su idealna mjesta za ovakva dešavanja”, navodi dr Mijović.

FZO: Nije bilo zloupotreba u propisivanju antibiotika

Načelnica Odsjeka za farmaciju i farmakoekonomiju u Fondu za zdravstveno osiguranje mr ph spec. Olgica Knežević kazala je za Pobjedu da tokom kontrole Fond nije utvrdio nijednu zloupotrebu kada je u pitanju propisivanje antibiotika.

Ona je istakla da su u prošloj godini izabrani ljekari najviše propisivali “amoksicilin”, “amoksicilin sa klavulonskom kiselinom”, “cefiksim” kao i “azitromicin”.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
36°
Сунчано
05:3620:02 CEST
Осећај: 36°C
Ветар: 14km/h S
Влажност: 28%
Притисак: 1011.51mbar
УВ индекс: 8
УтоСреЧет
34/20°C
36/22°C
33/20°C

Facebook

Najčitanije