Ekonomija
Svaki peti građanin bez posla
U četvrtom kvartalu, odnosno krajem prošle godine došlo je do pada broja zaposlenih za 16,4 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku (Monstat), piše Dan.

Kako navode u Monstatu, u četvrtom kvartalu 2020. godine u Crnoj Gori, aktivnog stanovništva bilo je 252,6 hiljada od kojih je 199,1 hiljada ili 78,8 odsto zaposlenih i 53,5 hiljada ili 21,2 odsto nezaposlenih lica. To znači da je oko 30.000 zaposlenih manje bilo na kraju 2020. u odnosu na godinu ranije.
Podaci Monstata pokazuju da je nezaposlen svaki peti radno sposobni građanin.
Broj zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je smanjen za 7,6 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi pad od 16,4 odsto.
Broj nezaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 5,7 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 18,9 odsto.
Neaktivno stanovništvo čini 248,4 hiljada lica. Broj neaktivnog stanovništva u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 5,7 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 14,7 odsto.
Stopa aktivnosti za četvrti kvartal 2020. godine je 50,4 odsto, stopa zaposlenosti je 39,7 odsto, stopa nezaposlenosti je 21,2 odsto i stopa neaktivnosti je 49,6 odsto navode u Monstatu.
U Monstatu pojašnjavaju da su u pitanju podaci dobijeni putem Ankete o radnoj snazi, koja je sprovedena u četvrtom kvartalu 2020. godine, u periodu od oktobra do decembra.
Anketirana su 2.041 domaćinstva na teritoriji Crne Gore. Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstava (5.559 lica), a za lica stara 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti (4.907 lica).
Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović ocjenjuje za Dan da je lako zaključiti gdje je došlo do smanjenja broja zaposlenih, a to su turizam, ugostiteljstvo, taksi i autobuski prevoz.
Ističe da je jedini način da se oporavimo i koliko-toliko vratimo na staro da se vakcinišemo, kako bi bili zdravstveno bezbjedniji.
“Projekcije su da se u ovoj godini očekuje oko 50 do 60 odsto prihoda od turizma od onoga što smo imali 2019. godine. Da bi to postigli moramo biti prije svega zdravstveno bezbjedna destinacija, stoga je vakcinacija nužnost da se zaštiti zdravlje, ali i ekonomija i sa njom radna mjesta”, smatra Vujanović.
Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kaže da ni državi ni poslodavcima ne može korona biti izgovor za sve.
“Država i poslodavci moraju učiniti sve da sačuvaju radnike i radna mjesta, jer kad korona prođe, bojim se da će se suočiti sa problemom da obezbijede radnu snagu. Mi već imamo problem da radna snaga odlazi iz Crne Gore što zbog loših zarada, što zbog nesigurnosti radnih mjesta. Ova država ne smije doći ni u situaciju da zaposleni ostaju bez posla i onda postaju socijalni slučajevi pa se onda mora brinuti i o njima”, upozorava u izjavi za Dan Zarubica.
Najviše zaposlenih od 25 do 49 godina
Najveći broj aktivnog stanovništva čine lica u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 161,1 hiljada.
Starosna grupa u kojoj je najveći broj neaktivnih lica je grupa od 65 i više godina, što čini 74,8 hiljada neaktivnih lica.
Najveći broj zaposlenih čine lica u starosnoj fupi od 25 do 49 godina i to 127,7 hiljada zaposlenih lica.
Takođe, najveći broj nezaposlenih čine lica u istoj starosnoj grupi, odnosno 33,4 hiljade nezaposlenih lica.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 142,3 hiljade ili 56,3 odsto čine muškarci, a 110,4 hiljada ili 43,7 odsto čine žene, dok ukupan broj neaktivnih čine žene 146,0 hiljada ili 58,8 odsto, a muškarci 102,3 hiljade ili 41,2 odsto.
Od ukupnog broja zaposlenih 113,1 hiljada ili 56,8 odsto čine muškarci, a 86,0 hiljada ili 43,2 odsto čine žene, a od ukupnog broja nezaposlenih 29,2 hiljada ili 54,6 odsto čine muškarci, a 24,3 hiljade ili 45,4 odsto čine žene.
Ekonomija
Od 1. januara struja skuplja 5,63 odsto

Prema riječima predsjednika Odbora Agencije Branislava Prelevića, račun za kupce s prosječnom potrošnjom električne energije biće u narednoj godini povećan euro 51 cent
Iz Regulatorne agencije za energetiku saopšteno je da će struja od 1. januara biti skuplja 5,63 odsto.
Prema riječima predsjednika Odbora Agencije Branislava Prelevića, račun za kupce s prosječnom potrošnjom električne energije biće u narednoj godini povećan euro 51 cent. Istakao je da i pored poskupljenja, račun za utrošenu struju može ostati isti ukoliko građani budu racionalni u potrošnji po višoj i nižoj tarifi.
– Naime, kada bi kupac sa prosječnom potrošnjom, 45 odsto energije koju potroši na mjesečnom nivou koristio u nižoj tarifi, a 55 odsto u višoj, njegov račun se ne bi povećao u odnosu na tekuću godinu- rekao je Prelević u intervjuu agenciji Mina-business.
Odbor REGAGEN-a završio je sjednicu na kojoj se odlučivalo o zahtjevu za utvrđivanje regulatorno dozvoljenog prihoda Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) za narednu i 2025. godinu, kojoj je prethodio njen otvoreni dio kojem su prisustvovali i predstavnici te kompanije.
CEDIS je zahtjev podnio prije tri mjeseca.
Kompanija je, prema riječima Prelevića, zahtijevala regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura.
– REGAGEN je, na osnovu dokumentacije koju je dostavio CEDIS, ocijenila osnovanim regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu u iznosu od 94,6 miliona eura, što je 16,48 miliona eura, odnosno 14,84 odsto manje od zahtijevanog iznosa- precizirao je Prelević.
Ekonomija
Nacrt budžeta na javnoj raspravi: Za 2024. godinu planirano 7 750 000€
Najviše sredstava potrošiće se za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca i to 2.463.882,00 eura

Nacrt budžeta Opštine Danilovgrad za 2024. godinu projektovan je na 7.750.000 eura, što je za 798.500 eura više nego što je iznosio plan za 2023. godinu. Tekući prihodi planirani su na 3.780.000 eura. Od poreza su planirani najveći prihodi u iznosu od 2.711.000 eura što je za 594.500 eura više nego što je bilo planirano za 2023. godinu.
Porez na dohodak fizičkih lica je 1.291.000, porez na imovinu planiran je u iznosu 1.060.000 eura (830.000€ u 2023.), lokalni porezi 360 000€ (330.000€ u 2023.).
Od prodaje imovine planirano je da se u gradsku kasu slije 240.000eura.
Za tekuće izdatke u narednoj godini planirano je da se potroši 4.202.600 eura. Najviše para potrošiće se za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca i to 2.463.882,00 eura eura.
Za transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru ide 1.002.489,00 eura. Za kapitalne izdatke Opština će potrošiti 581.500 eura, pri čemu će izdaci za lokalne puteve iznositi 200.000€ što je duplo više nego što je bilo planirano za 2023. godinu, a za lokalnu infrastrukturu 250.000 eura.
Za otplatu dugova namijenjen je 1.910.971 što je gotovo identičan iznos kao u budžetu za 2023. godinu.
Crvenom krstu 75.000, a Radiju Danilovgrad 95.000 eura
Službi zaštite i spasavanja budžetom je opredijeljeno 443.332 eura. Centru za kulturu opredijeljeno je 314.723
Umjetničkoj koloniji ide 100.396, a Crvenom krstu 75.000. Lokalni javni emiter Radio Danilovgrad iz budžeta će dobiti 95.000, Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom 100.000 eura, Društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba 70.000, dok je Parku prirode rijeka Zeta pripalo 5.000 eura.
Za mjesne zajednice planirano je izdvajanje u iznosu od 30 000€ što je 15 000€ više nego što je bilo planirano u 2023. godini.
Povodom Nacrta Odluke o budžetu Opštine Danilovgrad za 2024. godinu organizuje se javna rasprava, koja će trajati 15 dana, počev od 28.11.2023. godine, zaključno sa 12.12.2023. godine.
You must be logged in to post a comment Login