Connect with us

Ekonomija

Svaki peti građanin bez posla

U četvrtom kvartalu, odnosno krajem prošle godine došlo je do pada broja zaposlenih za 16,4 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku (Monstat), piše Dan.

Kako navode u Monstatu, u četvrtom kvartalu 2020. godine u Crnoj Gori, aktivnog stanovništva bilo je 252,6 hiljada od kojih je 199,1 hiljada ili 78,8 odsto zaposlenih i 53,5 hiljada ili 21,2 odsto nezaposlenih lica. To znači da je oko 30.000 zaposlenih manje bilo na kraju 2020. u odnosu na godinu ranije.

Podaci Monstata pokazuju da je nezaposlen svaki peti radno sposobni građanin.

Broj zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je smanjen za 7,6 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi pad od 16,4 odsto.

Broj nezaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 5,7 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 18,9 odsto.

Neaktivno stanovništvo čini 248,4 hiljada lica. Broj neaktivnog stanovništva u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 5,7 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 14,7 odsto.

Stopa aktivnosti za četvrti kvartal 2020. godine je 50,4 odsto, stopa zaposlenosti je 39,7 odsto, stopa nezaposlenosti je 21,2 odsto i stopa neaktivnosti je 49,6 odsto navode u Monstatu.

Monstatu pojašnjavaju da su u pitanju podaci dobijeni putem Ankete o radnoj snazi, koja je sprovedena u četvrtom kvartalu 2020. godine, u periodu od oktobra do decembra.

Anketirana su 2.041 domaćinstva na teritoriji Crne Gore. Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstava (5.559 lica), a za lica stara 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti (4.907 lica).

Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović ocjenjuje za Dan da je lako zaključiti gdje je došlo do smanjenja broja zaposlenih, a to su turizam, ugostiteljstvo, taksi i autobuski prevoz.

Ističe da je jedini način da se oporavimo i koliko-toliko vratimo na staro da se vakcinišemo, kako bi bili zdravstveno bezbjedniji.

“Projekcije su da se u ovoj godini očekuje oko 50 do 60 odsto prihoda od turizma od onoga što smo imali 2019. godine. Da bi to postigli moramo biti prije svega zdravstveno bezbjedna destinacija, stoga je vakcinacija nužnost da se zaštiti zdravlje, ali i ekonomija i sa njom radna mjesta”, smatra Vujanović.

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kaže da ni državi ni poslodavcima ne može korona biti izgovor za sve.

“Država i poslodavci moraju učiniti sve da sačuvaju radnike i radna mjesta, jer kad korona prođe, bojim se da će se suočiti sa problemom da obezbijede radnu snagu. Mi već imamo problem da radna snaga odlazi iz Crne Gore što zbog loših zarada, što zbog nesigurnosti radnih mjesta. Ova država ne smije doći ni u situaciju da zaposleni ostaju bez posla i onda postaju socijalni slučajevi pa se onda mora brinuti i o njima”, upozorava u izjavi za Dan Zarubica.

Najviše zaposlenih od 25 do 49 godina

Najveći broj aktivnog stanovništva čine lica u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 161,1 hiljada.

Starosna grupa u kojoj je najveći broj neaktivnih lica je grupa od 65 i više godina, što čini 74,8 hiljada neaktivnih lica.

Najveći broj zaposlenih čine lica u starosnoj fupi od 25 do 49 godina i to 127,7 hiljada zaposlenih lica.

Takođe, najveći broj nezaposlenih čine lica u istoj starosnoj grupi, odnosno 33,4 hiljade nezaposlenih lica.

Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 142,3 hiljade ili 56,3 odsto čine muškarci, a 110,4 hiljada ili 43,7 odsto čine žene, dok ukupan broj neaktivnih čine žene 146,0 hiljada ili 58,8 odsto, a muškarci 102,3 hiljade ili 41,2 odsto.

Od ukupnog broja zaposlenih 113,1 hiljada ili 56,8 odsto čine muškarci, a 86,0 hiljada ili 43,2 odsto čine žene, a od ukupnog broja nezaposlenih 29,2 hiljada ili 54,6 odsto čine muškarci, a 24,3 hiljade ili 45,4 odsto čine žene.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Danilovgrađani plaćaju paprene račune za vodu, nekad i do 70 eura

Foto: RTCG, Izvor RTCG

Danilovgrađani već dvije godine plaćaju paprene račune za vodu, a cijene se kreću od 25 pa do nevjerovatnih 70 eura.
Danilovgrađanin Dušan Kalezić kaže da je za njegovu četvoročlanu porodicu račun za vodu bio od 40 do 70 eura, navodi se u prilogu TVCG.

Navodna potrošnja vode je bila od 25 do 35 kubika.

“To je skroz nerealno. Više puta smo se obraćali Vodovodu i tražili su da nam zamijene sat. To su i uradili, ali stanje se nije promijenilo”, požalio se Kalezić.

Kalezić tvrdi da njegova porodica ljeti plaća veći račun za vodu, nego za struju.

“To je za mene neprihvatljivo. Pored toga, mi uredno plaćamo račune. Ja ne bježim od svojih obaveza, ali isto tako ne želim da nadležni bježe od svojih. Neka utvrde odakle ovolika potrošnja vode”, ukazao je Kalezić.

Milo Janjušević, predsjednik Skupštine stanara jedne stambene zgrade u Danilovgradu kaže da je više od 400 građana užeg centra grada povezano na lokalnu kanalizacionu mrežu.

Svaki od tih stanara plaća 1,15 eura po kubiku vode.

“Ja živim u petočlanoj porodici i uklapamo se u prosjek 25 kubika što se tiče potrošnje. U januaru naš račun je iznosio 50 eura. Kod nas cijena računa za vodu prevazilazi račun za struju”, kazao je Janjušević.

Janjušević je kazao da se 2021. godine uselio u zgradu u Danilovgradu i da su tada zatekli astronomske cijene računa za vodu.

“Cijena je tada bila 63 centa po kubiku, a 68 centi je bio kubik za odvođenje otpadnih voda. Zatim smo dobili informaciju da je kubik povećan sa 68 centi na 1,15 eura. Zaprepastili smo se. Nama je odgovarajuća cijena od 0,63 centra u zbiru”, pojasnio je Janjušević.

Janjušević tvrdi da se iz lokalne uprave povodom ovog problema niko nije oglasio.

“Ispred mjesne zajednice mi smo inicirali ovaj problem. Obratili smo ser i Centru za zaštitu potrošača i čekamo od njih odgovor”, zaključio je on.

Ekipa emisije Mreža kontaktirala je preduzeće danilovgradskog Vodovoda kako bi im postavili pitanje vezano za ovaj problem građana, ali im do emitovanja emisije niko nije odgovorio.

Uz “Pomoz Bog” i “Smrt fašizmu” veći računi za vodu

Nastavite čitanje

Ekonomija

Ograničene marže za preko 500 proizvoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je nakon sjednice Vlade da su danas donijeli odluku o ograničavanju marži na preko 500 artikala.

“To znači, ne samo da se ne zaustavlja rast cijena tih proizvoda, nego se smanjuju cijene određenih proizvoda. Do danas smo govorili da ćemo zaustaviti rast cijena, a sad govorimo o smanjenju cijena. Pozdravljam i privredu koja je prihvatila jednu ovakvu mjeru”, saopštio je Spajić.

Spajić je saopštio da se na ovaj način pokušava zaustaviti inflacija.

Evropa sad 2 će, kako je saopštio, biti sljedeći korak u podizanju životnog standarda Crne Gore.

“Nadamo se da tada nećemo imati uvoz inflacije, i nadamo se da ćemo ući u period kada će se NETO standard građana dodatno povećavati”, istakao je Spajić.

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj pojasnio je da će trgovci biti u obavezi da obilježe pomenute proizvode.

“Ovo je nešto što trgovine moraju da sprovedu u djelu. Uvezali smo standard građana, drugo dali smo prednost domaćoj proizvodnji, i dogovor sa privredom bitan element, pokazali su spremnost za zajedničku saradnju”, naveo je Đeljošaj.

Kazao je da će manji marketi biti oslobođeni ove odluke.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije