Connect with us

Društvo

Svijetli primjeri saradnje: Odgovornost mještana prema stablima ugrožene vrste

Dolina rijeke Zete proglašena je parkom prirode krajem 2019. godine. Iako to gotovo svi dobro znamo, često smo svjedoci sječe stabala u okvirima granica zaštićenog područja. I dok jedan dio javnosti odobrava sječu argumentima da se stabla nalaze na privatnim imanjima, onaj drugi, odgovorniji, svjestan je značaja koje svako stablo ima. Pravila i ponašanja u zaštićenim područjima su jasna i nalažu određene korake kako bi se pristupilo bilo kakvim intervencijama na biljnom i životinjskom svijetu. Jedan od svijetlih primjera poštovanja pravila i razumijevanja koncepta Parka prirode je i naš sugrađanin Đorđe Maksimović u čijem dvorištu se nalazi stablo zaštićene vrste hrasta lužnjaka – danas već popularnog skadarskog duba.

Đorđe je krajem 2020. godine kontaktirao redakciju portala kako bi upozorio na potencijalnu opasnost od stoljetnog stabla hrasta lužnjaka. Naime, Đorđe je tada u pisanju ka našoj redakciji naveo da se na stablu vjerovatno otvara rascjep koji u slučaju vremenskih neprilika može dovesti do takozvanog cijepanja stabla koje bi potom ugrozilo elektro i saobraćajnu infrastrukturu.

Đorđe je tada izrazio potrebu da se stablo sačuva u što većoj mjeri i zamolio asistenciju nadležnog Sekretarijata i opštine Danilovgrad u rješavanju problema kao i za stručnu intervenciju u tretiranju i orezivanju stabla.

Vuk Iković, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine

 

Ubrzo nakon našeg email-a iz Sekretarijata smo dobili odgovor, pa smo zajedno obišli lokaciju na kojoj se nalazi hrast. Obilaskom je potvrđeno da se radi o hrastu lužnjaku tj. skadarskom dubu.

Iz Sekretarijata su u kasnijem dopisu našem portalu, nakon utvrđivanja činjenica, kazali da nijedan dio krošnje ne ugrožava bezbjednost cijelog stabla hrasta tj. ne postoji mogućnost pada stabla. Mjesto na stablu gdje se razdvajaju prve dvije najveće grane koje danas čine stablo je nekadašnji prirodni rascjep nastao formiranjem grana. Taj rascjep je srastao i dalje srasta, i ne može doprinijeti da dođe do pada stabla niti većih grana od kojih je jedna blago nagnuta ka jugoistoku. Rast grana čini da kora bubri i tako postaje grublja pa djeluje da dolazi do pucanja, a ustvari dolazi do srastanja grana.

Kako su dalje naveli u odgovoru da ukoliko postoji strepnja kod vlasnika hrasta da se pojedine grane slome usled nevremena, onda vršne grane koje nijesu deblje od 10 centimetara se mogu zakinuti kako bi se smanjio rizik od lomljenja i pada grana.

U slučaju da vlasnik imanja odluči da zakine pojedine grane, poželjno je da ih ustupi kao tehničko drvo kako bi angažovali stručno lice za izradu suvenira od hrasta lužnjaka. Zato ukoliko se bude planirala sječa iz Sekretarijata su naveli značaj pravovremenog  informisamja.

Jedan od suvenira nastao saradnjom lokalnih ekoloških NVO-a

 

Iz Sekretarijatu su za kraj savjetovali da ukoliko se grane budu orezivale ne treba koristiti motornu šegu jer motorno ulje može uzrokovati pojavu bolesti na orezanoj grani što se može raširiti po čitavoj krošnji.

Uvijek treba pokucati na vrata, pitati i pokušati naći rješenje.
Pa “makar” se na kraju samo nešto i naučilo.

CDE: Potrebno popisati drvnu masu u Parku prirode

Dominatno se grijemo na drva i tako će biti do daljnjeg dok grad i institucije ne naprave održivi model grijanja. Kao i obično, najčešće stradaju šume koje su najbliže domaćinstvima. Ako se ne organizujemo kao zajednica onda svako vodi svoju politiku koja često donosi štetu zajednici jer ne postoji plan ili se on ne primjenjuje, stoji u saopštenju Crnogorskog društva ekologa.

Iz CDE-a su naveli da u drugoj zoni parka nije dozvoljena sječa, ali vlasnik šume u određenoj situaciji ima pravo nadoknade drvne mase od strane upravljača. Ako ne postoji komunikacija sa građanima, korisnicima parka onda će problemi vremenom biti sve veći.

Opština kao upravljač parka treba da napravi bazu podataka o vlasnicima prirodnih šuma u parku prirode i da stupi u komunikaciju i saradnju sa njima.

Zajedno sačuvati ravničarske šume

Svi vlasnici imanja koji posjeduju stabla lokalnih prirodnih vrsta (hrast, jasen, brijest, topola, vrba itd) imaju imanje koje ima dodatnu vrijednost zahvaljujuću nečemu što je stvarano decenijama ili stotinama godina. Ukoliko su primorani da posiječu stablo zbog ogrijeva ili građevinskog materijala treba da se savjetuju sa upravljačem Parka prirode “Rijeka Zeta”.

Ukoliko Opština Danilovgrad uspostavi saradnju sa firmom koja gazduje šumama Prekornice onda se od sanitarne sječe koja nastaje održavanjem šuma može obezbijediti drvo za ogrijev za domaćinstva Parka Prirode “Rijeka Zeta” koja imaju vrijedne ravničarske šume. Na taj način se dugoročno mogu očuvati i obnoviti nizijske šume parka.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Bolja bezbjednost za Perunoviće: Postavljena bankina na drugom kružnom toku

Iz pravca Danilovgrada ka Podgorici, uz drugi kružni tok, nalazi se kuća Radojice Perunovića, penzionera, u dvorište čije kuće su, sa magistrale, automobili najčešće završavali što je mnogo puta njegovu porodicu izlagalo stresu.

Zato je, nakon inicijative Darka Zarubice, u ovom dijelu magistrale postavljena zaštitno -odbojna ograda sa reflektujućim katadiopeterima koja će, koliko toliko, ublažiti nezgode i spasiti nedužne živote.

Skrivena opasnost: Zašto kružni tok u Danilovgradu postaje pozornica za rizične vozače

Nastavite čitanje

Društvo

Saradnja mjesnih zajednica Danilovgrad I i Zagarač

Nakon određene zainteresovanost žitelja MZ Danilovgrad l po pitanju predstavljanja projekta izgradnje puta Danilovgrad-Čevo iz ove mjesne zajednice uputili su molbu  MZ Zagarač  za održavanje prezentacije, kako bi se građani koji ne žive na prostoru te mjesne zajednice, ali imaju svoja imanja, mogli bolje upoznati sa detaljima izgradnje ove dionice.

Ovo je odlican primjer saradnje mjesnih zajednica.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije