U nastavku, donosimo intervju s odbornikom Vukom Ikovićem, biologom i aktivistom iz pokreta Preokret. Iković je svojim zalaganjem i djelovanjem pokazao posvećenost unapređenju Danilovgrada, nudeći konkretne predloge i rješenja za ključne izazove s kojima se Opština suočava.

Iković dijeli svoju biografiju, razmišljanja o trenutnom stanju i budućnosti Danilovgrada te predstavlja svoje inicijative za unapređenje infrastrukture, zaštitu životne sredine, podršku mladima te transparentnost u radu lokalne samouprave. U ovom intervjuu, on otkriva svoje planove i viziju za budućnost Danilovgrada, ističući važnost participacije građana i održivog razvoja opštine.

Možete li nam ukratko predstaviti svoju biografiju, gdje živite, čime se bavite privatno i kako ste se odlučili da se aktivno uključite u politiku Danilovgrada?

Živim u Danilovgradu, u selu Kruščica, a bavim svojom strukom, tačnije  istraživačkim projektima iz oblasti zaštite životne sredine kao i poljoprivredom na svom imanju.

Kao ni većina građana Crne Gore, svoje znanje nijesam mogao primijeniti u svojoj državi jer su naše institucije zarobljene partijama čiji su fasadni političari cijeli sistem prilagodili sebi. Njihov interes nije da građanin živi od svog znanja i imanja već od partije. U takvom stanju ostala su mi tri izbora: da odem vani, da zanemarim problem ili da se borim. Odlučio sam da se borim, i izabrao prvo graðanski a kasnije i politički aktivizam kako bih bio u poziciji da utičem na  odluke koje će dovesti do političkog, ekonomskog i kulturnog preokreta Crne Gore.

To je i ideja Preokreta, pokreta slobodnih graðana koji smo osnovali da bi pokazali da se možeš zaposliti sam bez partije i bez veze, da sistem zavisi od graðanina jer ključna moć je u njegovim rukama. Danas iz opozicionih klupa ukazujem na ključne probleme nudeći konkretna rješanja koja su za dobrobit svih graðana Danilograda.

Kako biste opisali svoj dosadašnji doprinos razvoju Danilovgrada kao odbornik?

Od kad sam aktivan građanin, dajem doprinos svom gradu, pokušavajući da iskoristim sve potencijale koje Danilovgrad ima i zbog kojih može da bude jezgro razvoja Crne Gore. Težak je to put, uvjerio sam se mnogo puta na sopstvenom primjeru, i prije nego sam odlučio da se politički aktiviram. Od kad sam politički aktivan, iako djelujem iz opozicionih klupa mogu navesti dopinos da je glavni gradski trg sačuvan bar za sad, pokrenuta je inicijativa za javni prevoz Danilovgrad – Glava Zete, Danilovgrad – Zagarač, Danilovgrad – Ostrog i inicijativa za osnivanje sportsko-rekreativnog kajak kluba, u cilju promocije svih potencijala koje nudi rijeka Zeta. Takoðe, spriječeno je dalje protivzakonito odlaganje otpada u Pješivcima i Novom Selu i organizovana sadnja stabala ispred Osnovne škole „Vuko Jovović“.

Ja sam u politiku i ušao jer želim čuti svoje sugraðane zato sam svakog četvrtka sam od 11 do 18h u ulici Bijelog Pavla br. 24 u kancelariji Preokreta da bih razgovarao sa njima, saslušao njihove probleme i potrebe i pokušao im pomoći da zajedno doðemo do rješenja. Podrazumijeva se da  je to i posao političara, da povjerenje koje su mu graðani dali na izborima, opravda radeći isključivo za interes graðana.

Koji su, po vašem mišljenju, trenutno najveći izazovi s kojima se suočava Danilovgrad, i kako biste ih adresirali ili riješili?

Mnogo je izazova sa kojima se Danilovgrad susrijeće, a koji zahtijevaju ozbiljnu dugoročnu stategiju koja bi zadržale naše sugraðane i privukla nove koji bi svoj život gradili ovdje. Najveći izazov je spojiti prirodne potencijale koji su bogatstvo naše opštine, održive ideje kako da se isti iskoriste i funkcionere koji će ih sprovesti. Što prije prihvatimo činjenicu da možemo živjeti bolje samo ako budemo više radili i ako ne budemo zavisni od partija, naš prostor će imati vrijednost i od njega ćemo benefite osjećati svi.

Da bi Danilovgrad bio grad koji koristi sve svoje potencijale, njim moraju upravljati najbolji od nas, koji žive viziju njegovog potpunog razvoja. Nažalost, godinama svjedočimo da gradom upravljaju najgori od nas, čiji lični interesi nadvladavaju kolektivne, zato smo danas tu gdje jesmo i zato Danilovgrad decenijama stagnira. Neophodna nam je politika koja graðanina vraća u fokus, jer već dugo živimo antipolitiku kojom gubimo grad.

Kako vidite ulogu lokalne samouprave u podržavanju privrednog razvoja opštine? Koje su vaše inicijative u vezi s tim?

Činjenica da smo uprkos geografskom položaju, jedna od manje razvijenih opšina, dokaz je koliko je lokalna samouprava radila svoj posao kako treba. Nažalost svakoj, godinama unazad, jedini cilj je bio kako postaviti na pozicijama donosioca odluka sebi podobne, a ne stručne kadrove, zato danas grckamo u dugovima i imamo neefikasan državni aparat. Iako je veliki broj privrednih društava na teritoriji opštine, nemamo viziju kako da im omogućimo podsticajno okruženje da ostaju ovdje i dolaze novi koji bi unaprijedili razvoj našeg grada. Šta im nudimo? Ništa, jer politika da manje radimo nego što trošimo, i stalna zaduživanja šalju poruku da se preduzetništvo ne isplati. Podsticaj, efikasna administracija i digitailzacija uprave su ono što opštinski aparat treba da omogući preduzetnicima. Da bi to imali funkcioneri i službenici treba da znaju posao za koji ih plaćaju građani, u suprotnom teško da ćemo uspjeti da valorizujemo potencijal koji ima Danilovgrad.

U kampanji za lokalne izbore, predstavili smo program kako da se osnaži preduzetništvo na principima kapilarne i zelene ekonomije. Na primjer, Spuž ima sve uslove za otvaranje robnih rezervi koje mogu biti baza za umrežavanje gazdinstava i pokretanje otkupnog centra u javno-privatnom partnerstvu. Danilovgrad je prepoznat po arhitektonskom kamenu ali sa malo finalnih proizvoda, i tu bi opština mogla biti pokretač poslovnog ambijenta za povezivanje lokalnih pogona i većeg izvoza. Ako znamo koji su potencijali rijeke Zete onda znamo da Danilovgrad treba da bude grad rekreativnih i omladinskih kampova čiji će nosioci biti lokalna domaćinstva. Da bi ovo uspjelo Opština treba da bude servis biznis ideja.

Kako biste ocijenili trenutno stanje infrastrukture u Danilovgradu? Da li imate planove ili predloge za unapređenje iste?

Putevi zapušteni, grad neuredan, manjak uređenih šetačkih i parking zona – slika je današnjeg Danilovgrada. I biće i dalje, sve dok oni koje plaćamo da upravljaju gradom, ne budu imali dugoročnu strategiju njegovog razvoja. Rješenja postoje, ali nema sluha za njih. Neopodno je za početak uraditi evidenciju svih puteva, način održavanja, troškove rekonstrukcije i rokove završetka radova. Vjerujem da nam je put preko Martinića opomena da se ovim problemom pozabavimo što prije, jer će uskoro svaki nam lokalni put biti kao put preko Martinića.

Dok natočimo jednu čašu vode, dvije se prospu, a dvije neko ukrade, tako čuvamo vodne resurse. Neophodno je na godišnjem nivou smanjivati gubitke vode za 5%, a račune prilagoditi platežnoj moći graðana.

Problem otpada se ne rješava povremenim akcijama čišćenja, već ozbiljnim planom postavljanja kontejnera na području opštine, i njegovim održivim upravljanjem, podstičući reciklažu na svakom koraku.

Biolog Vuk Iković, Preokret

Kako planirate da podržite razvoj lokalne kulture, sporta i obrazovanja u Danilovgradu?

Razvoj obrazovanja, kulture i sporta treba bi bio fokus gdje je neophodno raditi na povećanju sadržaja jer u suprotnom najmlaði će nastavljati da odlaze prvo u Glavni grad ili na jug, a kasnije iz države. To smo prepoznali kao jedan od ključnih problema, pa smo zato inicirali osnivanje prvog kajak kluba, koji bi doprinio razvoju sporta u cilju kvalitetnijeg provoðenja slobodnog vremena za sve naše sugraðane ali i goste iz zemlje i inostranstva. Nažalost, našu inicijativu da ovaj kajak klub bude u vlasništvu opštine, nijesu prepoznali u lokalnom parlamentu, pa ćemo nakon što smo uz pomoć graðana i lokalnih preduzetnika prikupili sredstava za potrebnu opremu u vidu od 10 kajaka, krenuti u proceduru osnivanja kluba od strane graðana. Ovakva i slične inicijative mogu značajno poboljšati imidž grada i uticati na veću aktivnost mladih sa jedne, i povećati turističku ponudu sa druge strane.

Kako biste ocijenili transparentnost rada lokalne uprave u Danilovgradu? Koje biste korake preduzeli kako biste je unaprijedili?

Ne bih baš rekao da se lokalna uprava može pohvaliti transparentnošću, posebno kad se uzme u obzir da nijedna odluka izglasana na sjednicama Skupštine nije objavljena na zvaničnom sajtu. Dostupnost informacija samim tim je otežana svim onim graðanima koji se interesuju, a nije rijetkost i ćutanje administracije na njihove zahtjeve, ili prolongiranje istih jer brojni građani još nijesu dobili odgovor na zahtjeve koje su uputili Opštini čak prije godinu dana.

Sva rješenja i odluke treba da budu dostupna i objavljena na sajtu opštine, bilo bi produktivno uvesti  sistem 48, da se na svaki zahtjev odgovori najkasnije za 48 sati. Ono što je najvažnije, jeste da protok novca bude javan i da svaki građanin ulaskom na sajt opštine može da vidi za šta se troši novac iz opštinske kase, koju on puni.

Koji su vaše prioriteti u vezi sa zaštitom životne sredine u Danilovgradu? Kako biste podržali održivi razvoj opštine?

Životna sredina se štiti da bi čovjek bio zdrav jer u suprotnom ne može biti produktivan tj. ostvaren, zato  je pravo na zdravu životnu sredinu ustavno pravo. Trebalo bi da je primarni posao rukovodstva jedne opštine da obezbijedi graðanima dostojanstven život koji podrazumijeva pitku vodu, čist vazduh i zdravu hranu.

Gradska izvorišta treba da budu zaštićena što sada nije slučaj, stoga je od izuzetne važnosti zamijeniti sve stare vodovodne cijevi da bi se tehnički gubici sveli na najmanju mjeru.

Danilovgrad još nema mjernu stanicu za kvalitet vazduha, niti uredbe za sprječavanje zagaðenja. Takoðe ne postoji na vidiku plan upravljanja otpadnim vodama, što bi trebalo biti prioritet i zato kao odbornik iniciram na sjednicama Skupštine rješavanje ovih osnovnih životnih pitanja.

Danilovgrad može biti primjer zelenog održivog grada, ali tu viziju mora pratiti ostvarivanje efikasnog javnog prevoza, primjena reciklaže otpada kao i zaštita rijeke Zete. Kvalitetna strategija razvoja grada bi nam mogla omogućiti dostupnost velikih sredstva iz fondova Evropske unije, koja bi nam pomogla da od našeg grada stvorimo kvalitetno mjesto za život.

Kako vidite ulogu mladih u razvoju Danilovgrada? Koje inicijative imate za podsticanje njihovog aktivnog učešća u lokalnoj zajednici?

Mladi su ključni resurs jedne zajednice, ali se nažalost godinama vide više kao ukras političkih partija, zato masovno i napuštaju zemlju. Mlada osoba želi veću uključenost u procesima donošenja odluka koje se tiču njenog obrazovanja, zaposlenja i kvalitetnog provoðenja vremena. Zato je neophodan aktivizam mladih, da te ključne odluke u njihove ime ne bi donosili drugi, a oni se zadovoljavali mrvicama. Predlažemo brojne inicijative koje bi olakšao svakodnevni život mladih, počevši od inicijative za kvalitetan javni prevoz , koji bi omogućio da ista mjesečna karta važi kod svakog prevoznika, a vozni red da bude prilagoðen njihovim potrebama. Da bi kvalitetnije provodili slobodno vrijeme, inicirali smo osnivanje Kajak kluba i uskoro ćemo raspisati javni poziv za osnivanje kluba što će vjerujem, napraviti jedan talas novih dešavanja u gradu.

Da se vratimo za kraj na privatni život. Kako najčešće provodite dane u Danilovgradu?

Volio bih da imam više vremena za rad na svom imanju, ali većinu vremena koristim da razgovaram sa graðanima i čujem njihove probleme i potrebe, kako bi program Preokreta bio odgovor na iste. Moja vizija Danilovgrada je grad mladosti, grad kulture, čiji graðani su ponosni na svoju prirodnu i kulturnu baštinu. Zato sam dio Preokreta, i zato ću svo svoje znanje i iskustvo usmjeriti da Danilovgrad i postane taj grad.