By Tikvice je najbolje uzgajati iz rasada zbog ranije berbe, a osjetljive su na niske temperature pa je dobro pripremiti ih bar dvije nedelje prije rasađivanja.
Tikvice se mogu uzgajati u zaštićenim prostorima, ali i na otvorenim površinama i to iz rasada ili direktnom sjetvom. Ipak, najbolje ih je uzgajati iz rasada, jer se tako dobije ranija berba.
U aprilu kreće rasađivanje
Biljke iz rasada se uzgajaju od aprila u kontejnerima ili saksijama na prozorskoj dasci ili drugim zaštićenim prostorima ili sredinom maja ako se obavlja sjetva na otvorenom.
Kod presađivanja na otvoreno biljke treba postupno izlagati direktnoj sunčevoj svetlosti kako bi se izbjegle opekotine na listovima. U početku ih iznesite na otvoreno, ali u hladovinu, pa tek onda pomalo na sunce. Na stalno mjesto ih presadite kada se razvije čvrsti korjen pazeći da ga ne oštetite.
Prilikom sjetve na otvorenom u svaki se odžak stavlja od dvije do četiri sjemenke, a na otvorenom se sade na razmak oko 150 cm red od reda i 60 do 80 od biljke do biljke, što zavisi od bujnosti kultivara. Kako bi sjemenke prije nikle mogu se dan ranije potopiti u toplu vodi.
Optimalna temperatura klijanja je od 22 do 24°C
Minimalna temperatura za klijanje je 15°C, a optimalne su od 22°do 24°C pri kojima niknu za tri do četiri dana. Rast biljke se zaustavlja pri 12°C, a cvjetovi otpadaju pri temperaturi nižoj od 15°C. Optimalne temperature za cvjetanje i razvoj plodova su od 25 do 28°C.
Uzgoj može početi i kasnije, jer one rastu brzo, a dovoljne su im dvije nedelje da razviju nekoliko krupnih listova, pa čak i pokoji cvijetni pupoljak. Direktnom sjetvom u južnim krajevima mogu da se sijeju od početka aprila, a u kontintentalnim područjima krajem aprila i početkom maja.
Žuti listovi mogu biti znak nedostatka azota
Biljke iz porodice tikvenjača najbolje uspijevaju na neutralnim zemljištima, a najbolja su propusna i humusna tla. Zemljište, takođe, treba da bude prozračno, propusno, bogato hranjivim materijama i vlažno, ali ne natopljeno vodom, a to se postiže odgovarajućom pripremom i đubrenjem.
Dobro reaguje na đubrenje stajnjakom. Nađubrena biljka će brzo rasti i stvoriti mnogo tamnozelenih krupnih listova, a ako su listovi žuti, to može biti znak nedostatka hraniva, posebno azota.
Vole topla i sunčana mjesta
Tikvice vole puno topline i mjesta zaštićena od vjetra i hladnoće. Takođe vole sunce i potrebno im je najmanje 12 sati osvjetljenja dnevno. Ukoliko se posade na sjenovito mjesto izdužiće se i neće razviti dovoljno plodova, a biće i podložnije bolestima.
Na istim mjestima se mogu saditi svake četvrte do pete godine. Između toga se na parceli ne smijeju saditi druge biljke iz porodice tikvenjača, a dobar predusjev je povrće kratke vegetacije poput salate, spanaća i slično. Dobri susjedi za tikvice su dragoljub, cvekla, pasulj i kukuruz.
Obilno zalivanje u vrijeme rasta plodova
Tikvicama za rast treba mnogo vode, pogotovo u vrijeme rasta plodova. Trebalo bi ih zalivati rano ujutru ili nakon zalaska sunca i to samo na mesta oko stabljike. Ne preporučuje se zalivanje listova i plodova kako biljka ne bi postala podložnija oboljenju od gljivičnih i bakterijskih bolesti. Za dobar rast i razvoj traže od 75 do 85 odsto poljskog vodnog kapaciteta i relativnu vlagu vazduha oko 75 odsto.
Okopavanje i prihrana
U fazi rasta treba obaviti azotno đubrenje, a kod stvaranja cvjetova i plodova pomažu fosfor i kalijum. Biljke je poželjno prihranjivati svake dvije nedelje, a pozitivno djeluju đubriva od komposta i ljekovitog bilja poput gaveza i koprive.
Zasad treba da okopate čim tikvice razviju prvi stalni list, a kasnije to izbjegavajte, jer lako možete da oštetite biljku pa radije malčirajte. Na taj će način zemlja biti propusna i bolje će zadržavati vlagu, a plodovi i listovi neće ležati na tlu i biće manje skloni bolestima.
Izvor agroklub.rs
Comments