Piše Darko Šćepanović

Mudriji od mene davno rekoše: „Knjiga je hladan ali pouzdan prijatelj“. Ova poučna izreka me je natjerala da kao mlad čovjek, u ovoj teškoj i nezavidnoj situaciji u našoj državi i šire u svijetu izazvanoj aktuelnim COVID – 19 virusom, par redaka posvetim čitalačkoj kulturi mladih sa željom da kod mojih vršnjakinja i vršnjaka, sugrađanki i sugrađana podstaknem ovu plemenitu aktivnost kao besprekornu preventivu u borbi protiv straha, panike i dosade koju nam svakodnevnica „ŚEDI DOMA“ donosi.

Težnja savremenog mladog čovjeka ka dostizanju vrhova znanja, po pravilu, bi trebala da sadrži neizostavan segment – čitalačku kulturu. Nažalost, često smo svjedoci da čitalačka kultura mladih ne doseže preko obavezne literature za fakultet ili udžbenika za srednje ili osnovne škole. Dá se primijetiti da su pomenuti izvori dosta oskudni i nedovoljni za još šira saznanja mladih ljudi, a zanemarivanje kulture i navike čitanja iz njihovih dnevnih rutina samo će ih tiho privući nevidljivoj ruci svijeta mase.

Stanje u društvu je takvo kakvo jeste i mi smo kao pojedinci nemoćni da se borimo protiv ove neviđene pošasti koja se ogleda u virusu koroni ali ono što možemo jeste da sebe prilagodimo novonastaloj situaciji i svoje slobodno vrijeme, koje imamo na pretek, iskoristimo na super produktivan način. Naravno – čitanjem knjiga.

Od mnogobrojnih razloga zbog kojih je čitalačka kultura izvrsno „oružje“ protiv korone, navešću samo tri:

Prvo. Čitanjem knjiga koje se bave različitim ljudskim sudbinama nadograđujemo i razvijamo empatiju kao jako bitan faktor uspjeha u realnim međuljudskim odnosima. Harper Li je svojevremeno zapisala: „Nikad stvarno ne možeš upoznati čovjeka ako ne obuješ njegove cipele i ne prošetaš u njima.“ Knjige nas zaista uče da često obujemo i šetamo u tuđim cipelama. Pa zar pažnja, ljubaznost i tolerancija nijesu ono što nam u ovim vremenima i treba?

Drugo. Da je čitanje i te kako u modi potvrđuje i činjenica da su knjige odličan alat kojim se kod čovjeka poboljšava analitički način razmišljanja. Ovih dana kruže svakojake medijske dezinformacije, a razvijeno analitičko razmišljanje, zajedno sa kritičkim, daje našem mozgu upute jasnog razlikovanja istine od zabluda.

Treće. Nedavno su istraživanja pokazala da je kvalitetna knjiga daleko više učinkovitija za suzbijanje stresa kod čovjeka nego muzika ili šetnja. Takođe, gajenjem čitalačke kulture mladi čovjek na svojevrstan način otkriva neke nove svjetove, budi maštu i podstiče kreativno razmišljanje.

Čitalačka kultura ne uzima previše ali može dati i više nego dovoljno. Generacijo, mladi ljudi, osvijestimo sebe i vratimo se  pisanoj riječi kao jednom od većih ljudskih otkrovenja u ovoj borbi protiv opakog neprijatelja. Vjerni prijatelj će nas uvijek čekati na polici u dnevnoj, radnoj ili spavaćoj sobi, a za nauk nek’ nam budu riječi znamenitog češkog književnika Franca Kafke da „knjiga treba da bude śekira za zaleđeno more u nama.“ Dixi et salvavi animam meam.