By 
Lišće mladog vinograda je veoma osjetljivo. Stoga je neophodno organizovati potpunu zaštitu od bolesti i štetočina. Najopasnija bolest je plamenjača vinove loze (peronospora). Protiv nje se mora organizovati zaštita sve do jeseni, to jest sve dok postoji opasnost od zaraze. U toplijim krajevima opasna je i pepelnica (oidijum) protiv koje se takođe mora organizovati odgovarajuća zaštita, prenosi portal Poljoprivredni savjetnik.
Od štetočina su najopasnije sovice i žičani crvi. Ove štetočine kriju se u humci, gdje se hrane i oštećuju tek izbile niježne lastare vinove loze. Protiv njih se vrši definfekcija i preduzima se preventivna zaštita još u toku sađenja jednogodišnjih ožiljenih kalemova. U izvjesnim slučajevima ta zaštita se pokazala nedovoljnom. Ako se i pored dezinfekcije pri sadnji, ove štetočine pojave treba ponovo izvršiti tretiranje insekcidima kao što su: gameksan, geolin, zoralin i dr. Naime, čim se ove štetočine pojave, hitno treba rasturiti humku i izvršiti tretiranje na način kako je to učinjeno prilikom sađenja kalemova. Posle toga humku treba ponovo napraviti. Ako ovi štetni insekti masovno napadnu vinovu lozu, mogu dovesti u pitanje uspjeh podizanja novog vinograda. Naročito ih treba očekivati na zemljištu na kome su pre podizanja vinograda gajene povrtarske biljke, strna žita ili lucerka.
U slučaju pojave zelenog gundelja, koji napada mlado lišće i vrhove lastara u porastu, takođe treba hitno organizovati borbu protiv njih. Pojavu ovih insekata treba očekivati u vinogradima koji se podižu u blizini šuma i voćnjaka. Protiv zelenih gundelja treba prskati lišće sa utrobnim insekticidima.
Zaštita vinograda od bolesti i štetočina
Zaštita vinograda od bolesti i štetočina je jedan od najvažnijih preduslova da se vinova loza u drugoj godini normalno razvija. Zbog toga se moraju preduzeti sve mjere kako bi se loza u potpunosti zaštitila. Svaki propust u zaštiti može izazvati velike poremećaje u daljem razvoju vinove loze, što se nesumljivo može vrlo negativno odraziti kada je u pitanju formiranje oblika čokota i blagovremeno stupanje vinograda na rod.
Zaštita vinove loze od izmrzavanja
Mlada loza je veoma osjetljiva na zimske, proljetnje i jesenje mrazeve.
Zaštita loze od izmrzavanja zimi obavlja se tako što se posle opadanja lišća loza zagrne. Treba zagrnuti najmanje 5-6 najnižih okaca na lastaru. Zagrtanje treba izvršiti umjereno vlažnom zemljom.
Loza se od poznog proljetnjeg mraza zaštićuje humkom oko lastara koji još iz nje nisu izbili. Ukoliko su lastarići izbili iz humke, moguće je spriječiti štetu od mraza i slane paljenjem vlažnih organskih otpadaka ili stajnjaka. Stvoreni dim može uspješno da sačuva lozu od izmrzavanja.
Od ranog jesenjeg mraza loza se može zaštititi i ako postoje uslovi za zalivanje vještačkom kišom.
U poslednje vrijeme radi se na zaštiti vinove loze od poznih proletnjih i ranih jesenjih mrazeva dimnim raketama. Rakete stvaraju dimni sloj koji zaštićuje lozu od izmrzavanja.
Comments