By 
Pravoslavna crkva danas obilježava Presvetu Djevu Mariju, Bogorodicu.
Presveta Djeva Marija, Bogorodica poživjela je dosta dugo posle Vaznesenja Sina svog.
Dok je umirao na krstu, Sin njen, Isus Hristos na čuvanje ju je predao svetom Jovanu Bogoslovu.
U njegovom domu, na Sionu, živela je ona u neprestanoj molitvi iščekujući dan kada će otići Sinu svom. Često je pohodila sva ona mjesta, koja su podsjećala na velike događaje i velika djela Sina njenog.
Svojim molitvama, savjetima, krotošću i trpeljivošću pomagala je ona svetim apostolima u širenju Božje reči. Najduže vremena u molitvi provodila je na Jeleonskoj Gori, moleći Boga da je što pre uzme sebi.
Gospod koji je na Sinaju zapovijedio petom zapovješću: poštuj oca svoga i mater svoju, pokazao je primjerom Svojim, kako treba poštovati roditeljku svoju. Viseći na krstu u mukama On se sjeti Matere Svoje i pokazujući na apostola Jovana reče joj: ženo, eto ti sina! Potom reče Jovanu: eto ti matere! I tako zbrinuvši Svoju Majku On izdahnu. Jovan imaše dom na Sionu u Jerusalimu, u koji se nastani i Bogorodica i osta da živi do kraja svojih dana na zemlji. Svojim molitvama, blagim savetima, krotošću i trpeljivošću ona mnogo pomagaše apostolima Sina svoga.
U glavnome sve vrijeme do smrti provela je ona u Jerusalimu obilazeći često ona mjesta, koja su je podsjećala na velike događaje i na velika djela Sina svoga. Naročito je često pohodila Golgotu, Vitlejem i goru Jeleonsku. Od njenih dužih putovanja pominje se njena posjeta sv. Ignjatiju Bogonoscu u Antiohiji, posjeta sv. Lazaru četvorodnevnom, episkopu Kiparskom, posjeta Sv. Gori koju je ona blagoslovila, i bavljenje u Efesu sa sv. Jovanom za vrijeme velikog gonjenja hrišćana u Jerusalimu.
U svojoj starosti ona se često molila Gospodu i Bogu svome na Jeleonskoj gori, na mjestu Vaznesenja NJegova, da je što prije uzme iz ovoga svijeta. Jednom prilikom javi joj se arhangel Gavril, i objavi joj, da će kroz tri dana biti upokojena. I dade joj angel Božji jednu granu palmovu, koja će se nositi pri njenom sprovodu. S velikom radošću ona se vrati doma poželjevši u srcu, da još jedanput u ovom životu vidi sve apostole Hristove. Gospod joj ispuni ovu želju, i svi apostoli, nošeni angelima i oblacima, najedanput se sabrašeu dom Jovanov na Sionu.
Sa velikom radošću vijde ona svete apostole, ohrabri ih, posavjetova i utješi; po tom mirno predadeduh svoj Bogu bez ikakve muke i bolesti telesne. Apostoli uzeše kovčeg s tijelom njenim, od koga izlazaše aromatni miris, i u pratnji mnoštva hrišćana preniješe u vrt Getsimanski u grobnicu sv. Joakima i Ane. Od zlobnih Jevreja zaklanjaše ih oblak po promislu Božjem. Neki sveštenik jevrejski, Atonije, dohvati rukama kovčeg u namjeri da ga preturi, ali u tom času angel Božji odseče mu obe ruke. Tada on zavapi apostolima zapomoć, i bi iscijeljen pošto izjavi svoju vjeru u Gospoda Isusa Hrista.
Apostol Toma bješe izostao, opet po Božjem Promislu, da bise tako opet otkrila jedna nova i preslavna tajna o Svetoj Bogorodici. Trećeg dana stiže i on, i poželi da celiva tijelo Svete Prečiste. No kada apostoli otvoriše grob, nađoše samo plaštanicu, a tijela ne bješe u grobu. Toga večera ona se javi apostolima, – mnoštvom angela okružena, i reče im: „radujte se, ja ću biti s vama navijk.“
Ne zna se tačno, koliko stara bješe Bogorodica u vrijeme uspenija svoga, ali preovlađuje mišljenje, da je bila prešla 60 godina svoga zemnog vijeka.
Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Prema vjerovanju, u periodu između dvije Gospojine (Velike i Male Gospojine) – „periodu prelaza“ – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.
Vrijeme između dvije Gospojine, naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i „međudnevička jaja“ od živine kao najbolja za jelo i rasplod.
Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.
Praznuje se 28. Avgusta
Comments