Connect with us

Društvo

Uspenje Presvete Bogorodice – Velika Gospojina

Objavljeno

on

Pravoslavna crkva danas obilježava Presvetu Djevu Mariju, Bogorodicu.

Presveta Djeva Marija, Bogorodica poživjela je  dosta dugo posle Vaznesenja Sina svog.

Dok je umirao na krstu, Sin njen, Isus Hristos na čuvanje ju je predao svetom Jovanu Bogoslovu.

U njegovom domu, na Sionu, živela je ona u neprestanoj molitvi iščekujući dan kada će otići Sinu svom. Često je pohodila sva ona mjesta, koja su podsjećala na velike događaje i velika djela Sina njenog.

Svojim molitvama, savjetima, krotošću i trpeljivošću pomagala je ona svetim apostolima u širenju Božje reči. Najduže vremena u molitvi provodila je na Jeleonskoj Gori, moleći Boga da je što pre uzme sebi.

Gospod koji je na Sinaju zapovijedio petom zapovješću: poštuj oca svoga i mater svoju, pokazao je primjerom Svojim, kako treba poštovati roditeljku svoju. Viseći na krstu u mukama On se sjeti Matere Svoje i pokazujući na apostola Jovana reče joj: ženo, eto ti sina! Potom reče Jovanu: eto ti matere! I tako zbrinuvši Svoju Majku On izdahnu. Jovan imaše dom na Sionu u Jerusalimu, u koji se nastani i Bogorodica i osta da živi do kraja svojih dana na zemlji. Svojim molitvama, blagim savetima, krotošću i trpeljivošću ona mnogo pomagaše apostolima Sina svoga.

U glavnome sve vrijeme do smrti provela je ona u Jerusalimu obilazeći često ona mjesta, koja su je podsjećala na velike događaje i na velika djela Sina svoga. Naročito je često pohodila Golgotu, Vitlejem i goru Jeleonsku. Od njenih dužih putovanja pominje se njena posjeta sv. Ignjatiju Bogonoscu u Antiohiji, posjeta sv. Lazaru četvorodnevnom, episkopu Kiparskom, posjeta Sv. Gori koju je ona blagoslovila, i bavljenje u Efesu sa sv. Jovanom za vrijeme velikog gonjenja hrišćana u Jerusalimu.

U svojoj starosti ona se često molila Gospodu i Bogu svome na Jeleonskoj gori, na mjestu Vaznesenja NJegova, da je što prije uzme iz ovoga svijeta. Jednom prilikom javi joj se arhangel Gavril, i objavi joj, da će kroz tri dana biti upokojena. I dade joj angel Božji jednu granu palmovu, koja će se nositi pri njenom sprovodu. S velikom radošću ona se vrati doma poželjevši u srcu, da još jedanput u ovom životu vidi sve apostole Hristove. Gospod joj ispuni ovu želju, i svi apostoli, nošeni angelima i oblacima, najedanput se sabrašeu dom Jovanov na Sionu.

Sa velikom radošću vijde ona svete apostole, ohrabri ih, posavjetova i utješi; po tom mirno predadeduh svoj Bogu bez ikakve muke i bolesti telesne. Apostoli uzeše kovčeg s tijelom njenim, od koga izlazaše aromatni miris, i u pratnji mnoštva hrišćana preniješe u vrt Getsimanski u grobnicu sv. Joakima i Ane. Od zlobnih Jevreja zaklanjaše ih oblak po promislu Božjem. Neki sveštenik jevrejski, Atonije, dohvati rukama kovčeg u namjeri da ga preturi, ali u tom času angel Božji odseče mu obe ruke. Tada on zavapi apostolima zapomoć, i bi iscijeljen pošto izjavi svoju vjeru u Gospoda Isusa Hrista.

Apostol Toma bješe izostao, opet po Božjem Promislu, da bise tako opet otkrila jedna nova i preslavna tajna o Svetoj Bogorodici. Trećeg dana stiže i on, i poželi da celiva tijelo Svete Prečiste. No kada apostoli otvoriše grob, nađoše samo plaštanicu, a tijela ne bješe u grobu. Toga večera ona se javi apostolima, – mnoštvom angela okružena, i reče im: „radujte se, ja ću biti s vama navijk.”

Ne zna se tačno, koliko stara bješe Bogorodica u vrijeme uspenija svoga, ali preovlađuje mišljenje, da je bila prešla 60 godina svoga zemnog vijeka.

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema vjerovanju, u periodu između dvije Gospojine (Velike i Male Gospojine) – “periodu prelaza” – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Vrijeme između dvije Gospojine, naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i “međudnevička jaja” od živine kao najbolja za jelo i rasplod.

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Praznuje se 28. Avgusta

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Crna Gora slavi Dan državnosti

Objavljeno

on

By

Flag of Montenegro at Njegos Mausoleum, montenegro

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim ujedinjenjem sa Srbijom, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.

Berlinski kongres, Slika Anton von Werner

Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donesena je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da u vrijeme kada se savremeni svijet suočava s brojnim potresima, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli. On je na prijemu povodom 13. jula, Dana državnosti kazao da Crna Gora nije nikada uzmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe.

Milatović je podsjetio na istorijski značaj 13. jula i kazao da su u tom datumu sabrani borba i sloboda.

“Držeći se slavne prošlosti Crna Gora nije nikada uzmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe, ma kako ona bila surova ili nemoguća”, kazao je Milatović.

Antifašizam, kako je rekao, predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, koje ga je živjelo mnogo prije nego kao što se pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama.

“Uz uvjerenje da je brat mio, ma koje vjere bio, i da je čojstvo braniti drugoga od sebe”, istakao je Milatović.

Povodom državnog praznika Dana Državnosti neradni dani su 13, 14. i 15. jul.

Nastavite čitanje

Društvo

Danas je Petrovdan

Objavljeno

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici, danas obilježavaju Petrovdan – praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu

Ovim danom završava se petrovski post i to svetim pričešćem.

Ko su bili Petar i Pavle?

Petar je rođen u mjestu Vitsaida, na obalama Galilejskog jezera, i bio je jedan od dvanaestorice apostola i nerazdvojni Hristov prijatelj i sledbenik.

– Ti si, Petre, stijena na kojoj ću sagraditi crkvu svoju i vrata paklena neće joj ništa moći, kaže Jevanđelje po Mateju.

Nakon Hristovog vaznesenja i silaska Svetog Duha na apostole, propovijedao je vjeru po Palestini, Siriji, Antiohiji, Maloj Aziji i Rimu, gdje je dva puta boravio. Kao episkop proveo je sedam godina u Antiohiji i tada je za sledbenike Hristovog učenja nastao pojam hrišćani. Za vrijeme vladavine imperatora Nerona u progonu hrišćana uhvaćen je i bačen u tamnicu.

Pavle, koji se pre krštenja zvao Savle, rođen je u Tarsu. Bio je veoma obrazovan i imao je status građanina Rima. Pavle nije spadao u grupu prve dvanaestorice apostola, već u sedamdeset drugih apostola.

U mladosti je bio revnosan progonitelj hrišćana, vjere koju su tadašnji Judejci smatrali za jeres. Kada je krenuo u Damask, na putu je sevnula munja i začuo se glas s neba: “Savle, Savle, zašto me progoniš”, nakon čega je oslijepeo. Savle je tri dana bio sijlep, ali mu se vid vratio posle krštenja.

Pavle je uhapšen u Rimu i bačen u tamnicu. Pogubljen je zajedno sa Petrom. Pavlu je odrubljena glava, a Petar je razapet na krst naopačke. Na ikonama ova dva sveca predstavljaju se zajedno – Petar drži ključeve u ruci, a Pavle mač.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije