Connect with us

Društvo

Uspenje Presvete Bogorodice – Velika Gospojina

Pravoslavna crkva danas obilježava Presvetu Djevu Mariju, Bogorodicu.

Presveta Djeva Marija, Bogorodica poživjela je  dosta dugo posle Vaznesenja Sina svog.

Dok je umirao na krstu, Sin njen, Isus Hristos na čuvanje ju je predao svetom Jovanu Bogoslovu.

U njegovom domu, na Sionu, živela je ona u neprestanoj molitvi iščekujući dan kada će otići Sinu svom. Često je pohodila sva ona mjesta, koja su podsjećala na velike događaje i velika djela Sina njenog.

Svojim molitvama, savjetima, krotošću i trpeljivošću pomagala je ona svetim apostolima u širenju Božje reči. Najduže vremena u molitvi provodila je na Jeleonskoj Gori, moleći Boga da je što pre uzme sebi.

Gospod koji je na Sinaju zapovijedio petom zapovješću: poštuj oca svoga i mater svoju, pokazao je primjerom Svojim, kako treba poštovati roditeljku svoju. Viseći na krstu u mukama On se sjeti Matere Svoje i pokazujući na apostola Jovana reče joj: ženo, eto ti sina! Potom reče Jovanu: eto ti matere! I tako zbrinuvši Svoju Majku On izdahnu. Jovan imaše dom na Sionu u Jerusalimu, u koji se nastani i Bogorodica i osta da živi do kraja svojih dana na zemlji. Svojim molitvama, blagim savetima, krotošću i trpeljivošću ona mnogo pomagaše apostolima Sina svoga.

U glavnome sve vrijeme do smrti provela je ona u Jerusalimu obilazeći često ona mjesta, koja su je podsjećala na velike događaje i na velika djela Sina svoga. Naročito je često pohodila Golgotu, Vitlejem i goru Jeleonsku. Od njenih dužih putovanja pominje se njena posjeta sv. Ignjatiju Bogonoscu u Antiohiji, posjeta sv. Lazaru četvorodnevnom, episkopu Kiparskom, posjeta Sv. Gori koju je ona blagoslovila, i bavljenje u Efesu sa sv. Jovanom za vrijeme velikog gonjenja hrišćana u Jerusalimu.

U svojoj starosti ona se često molila Gospodu i Bogu svome na Jeleonskoj gori, na mjestu Vaznesenja NJegova, da je što prije uzme iz ovoga svijeta. Jednom prilikom javi joj se arhangel Gavril, i objavi joj, da će kroz tri dana biti upokojena. I dade joj angel Božji jednu granu palmovu, koja će se nositi pri njenom sprovodu. S velikom radošću ona se vrati doma poželjevši u srcu, da još jedanput u ovom životu vidi sve apostole Hristove. Gospod joj ispuni ovu želju, i svi apostoli, nošeni angelima i oblacima, najedanput se sabrašeu dom Jovanov na Sionu.

Sa velikom radošću vijde ona svete apostole, ohrabri ih, posavjetova i utješi; po tom mirno predadeduh svoj Bogu bez ikakve muke i bolesti telesne. Apostoli uzeše kovčeg s tijelom njenim, od koga izlazaše aromatni miris, i u pratnji mnoštva hrišćana preniješe u vrt Getsimanski u grobnicu sv. Joakima i Ane. Od zlobnih Jevreja zaklanjaše ih oblak po promislu Božjem. Neki sveštenik jevrejski, Atonije, dohvati rukama kovčeg u namjeri da ga preturi, ali u tom času angel Božji odseče mu obe ruke. Tada on zavapi apostolima zapomoć, i bi iscijeljen pošto izjavi svoju vjeru u Gospoda Isusa Hrista.

Apostol Toma bješe izostao, opet po Božjem Promislu, da bise tako opet otkrila jedna nova i preslavna tajna o Svetoj Bogorodici. Trećeg dana stiže i on, i poželi da celiva tijelo Svete Prečiste. No kada apostoli otvoriše grob, nađoše samo plaštanicu, a tijela ne bješe u grobu. Toga večera ona se javi apostolima, – mnoštvom angela okružena, i reče im: „radujte se, ja ću biti s vama navijk.”

Ne zna se tačno, koliko stara bješe Bogorodica u vrijeme uspenija svoga, ali preovlađuje mišljenje, da je bila prešla 60 godina svoga zemnog vijeka.

Prema kanonu SPC, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 15. avgusta po julijanskom kalendaru, a 28. avgusta po gregorijanskom i novojulijanskom. Do tog praznika traje i dvonedeljni post.

Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeoskom predanju, dan kada se ona uznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.

Prema vjerovanju, u periodu između dvije Gospojine (Velike i Male Gospojine) – “periodu prelaza” – važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Vrijeme između dvije Gospojine, naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitih trava. Tada žene beru međudnevičke trave: kičicu, krlju (ricinus), hajdučku travu, papričicu ili bobicu, ugaslicu, konjski bosiljak… Ovim travama liječe se razne bolesti. Takođe, ostavljaju se i “međudnevička jaja” od živine kao najbolja za jelo i rasplod.

Na Veliku i Malu Gospojinu žene poštuju veliki broj zabrana koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Praznuje se 28. Avgusta

Reklama
Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Komunalno preduzeće Danilovgrad poziva vlasnike grobnih mjesta radi upisa u evidenciju

U cilju uređivanja gradskog groblja „Sveta Tekla“ u Danilovgradu, Pogrebne usluge Komunalnog preduzeća Danilovgrad poziva  naslednike i srodnike preminulih predaka da se jave u kancelariju pogrebnih usluga DOO Komunalno, radi identifikacije grobnih mjesta svojih predaka i regulisanja pravnog statusa na grobnim mjestima.

Sve informacije mogu se dobiti na broj telefona 067/138-137 Pogrebne usluge DOO „Komunalno“ Danilovgrad.

NASTAVI SA ČITANJEM

Društvo

Nezadovoljni radom Opštine, mještani Kruščice sami sanirali put

Mještani sela Kruščica u blizini Martinića su se organizivali da poprave svoj put jer, kako kažu, asfalt koji im je obećala Opština još nije stigao.

Sakupili smo novac, Igor je naručio mljeveni kamen koji je pomiješan sa glinom i organizivao akciju popravke puta, kazao je za portal Volim Danilovgrad mještanin Zoran Đuković.

Zoran Đuković, stanovnik Kruščice

Kako je istekao većina mještana donirala je novac, dok se njih dvadesetak okupilo kako bi rupe popunili  mljevenim kamenom, Danilo je dovezao kamen traktorom od kojeg smo napravili privremene ivičnjake, Bago je utabao mljeveni kamen vibro žabom, ističe nam Đuković radove i radnu atmosferu.

Pogledajte dio atmosfere u videu koji su mještani kreirali tokom radne akcije.

“Ovo je bila akcija koja nam je pokazala da ako Opština ne može ili neće, da mi moramo sami da se organizujemo i da uz druženje završimo posao. Na kraju dana smo dogovorili otvaranje atmosferskih kanala pored puta da bi put duže trajao.”, ističe Đuković.

Mještani, kako kaže Đuković, od Opštine očekuju da makar sanira rupe asfaltom na ovih 500 metara puta jer će rupe koje su zakrpljene mljevenim kamenom biti pretvorene u nove rupe nakon velikih kiša i teških kamiona koji tjeraju đubrivo iako ovaj put nema nosivost za tako velike kamione.

Očekujemo da Opština zamijeni uličnu rasvjetu u kojoj tek svaka treća sijalica radi. Ako građani mogu da plaćaju onda Opština može da održava rasvjetu ističe Đuković ukazujući da se sve može brzo zavrsiti ako se okupljeno oko zajedničkog cilja.

Đukovića zabrinjava što predsjednik mjesne zajednice ne informiše šta je dogovorio sa rukovodstvom Opštine. “Zato nam je teže da se samoorganizujemo jer ne znamo kada će naše selo i naš put doći na red”, zaključuje Đuković.

NASTAVI SA ČITANJEM

Facebook

Najčitanije