By 
Ekstremno sušna godina ostavila je ozbiljne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju u Danilovgradu, a među najpogođenijima su stočari koji već sada upozoravaju na nedostatak stočne hrane i značajan rast troškova proizvodnje.
Sagovornici našeg portala, Sreten Kaluđerović i Milka – Seka Iković, ističu da će mnogi proizvođači biti primorani da uvoze ili dokupuju velike količine hrane kako bi obezbijedili opstanak svojih stada do naredne sezone.
Rod sijena znatno manji nego prošle godine
Sreten Kaluđerović navodi da je ovogodišnji rod sijena prepolovljen.
– Ovogodišnji rod sijena manji je za oko 50 odsto u odnosu na prošlu godinu. Već sam kupio 1.500 bala sijena po cijeni od tri eura po bali, a čujem da se sada prodaje i po četiri do pet eura, kaže Kaluđerović, koji se primarno bavi ovčarstvom.
On dodaje da će, ukoliko bude potrebno, nastaviti sa kupovinom hrane.
– Nedavno sam kupio dvije tone ječma, a planiram da nabavim još četiri tone kako stoci ne bi nedostajalo hrane do jeseni. Poslije toga slijedi novo dokupljivanje tokom jeseni i zime. Bez dodatnih žitarica teško je održati stado, jer sijeno i trava nijesu dovoljni – objašnjava on.
Foto Privatna arhiva
Kaluđerović ističe da nije mijenjao način rada.
– Hranu pripremam kao i svake godine. Bale kupujem sa livada i radim na isti način kao prethodnih sezona – navodi on.
Kada je riječ o podršci institucija, kaže da od Opštine Danilovgrad nije dobio pomoć, dok od Ministarstva poljoprivrede ostvaruje redovne subvencije kroz premije za ovce, koze i krave.
„Kvalitet sijena je gotovo nula“
Još teža situacija je na farmi krava porodice Iković iz Ljutotuka. Milka Seka Iković, je za portal Volim Danilovgrad istakle daje ovogodišnji prinos sijena svega oko 30 odsto prošlogodišnjeg.
foto:privatna arhiva
– Kvalitet sijena je praktično nula. Trave koje smo posijali u proljeće na pojedinim parcelama nijesu ni nikle jer kiše nije bilo više od mjesec i po dana, kaže Iković.
Zbog toga su bili primorani da gotovo kompletnu hranu obezbijede iz uvoza.
– Do sada smo uvezli devet šlepera djeteline i silaže, a planiramo još četiri kako bismo obezbijedili hranu za ovu i dio naredne godine. Trenutno bala djeteline košta osam eura, sijeno pet eura, dok je otkupna cijena litra mlijeka i dalje oko 50 centi. Jedan šleper hrane košta nas oko 5.500 eura – navodi ona.
Prema njenim riječima, najvažnije je da životinje imaju dovoljno kvalitetne hrane, bez obzira na troškove.
Na farmi se koristi takozvani TMR obrok, odnosno mješavina više vrsta hraniva koja se priprema u specijalnoj mikserici.
– U obrok ulaze sijeno, djetelina, sjenaža, silaža, rezanac, prekrupa i različiti premiksi kako bi grla dobila sve što im je potrebno – objašnjava Iković.
Vrućine dodatno otežavaju proizvodnju
Pored problema sa hranom, stočari ističu da ovogodišnje vremenske prilike dodatno ugrožavaju zdravlje životinja.
– Zima je trajala gotovo do prije mjesec dana, a onda su naglo došle velike vrućine. Krave teško podnose temperaturni šok i smanjile su uzimanje hrane. Na farmi konstantno rashlađujemo objekte vodom preko krova i ventilatorima, a sada se borimo da im što više olakšamo ove uslove – kaže Iković.
Očekuju razumijevanje institucija
Iako nijesu zvanično tražili pomoć od Ministarstva poljoprivrede, Iković vjeruje da će nadležni imati razumijevanja zbog posljedica koje su izazvale suša i visoke temperature.
– Ovo su elementarne nepogode i nadam se da će Ministarstvo prepoznati ozbiljnost situacije – poručuje ona.
Dodaje da su farmeri iz Danilovgrada prema Opštini uputili inicijativu za povećanje lokalnih premija za dva centa.
– Koliko imamo informacije, zahtjev je na razmatranju. Smatram da bi trebalo da bude podržan jer je poljoprivrednika sve manje, a domaća proizvodnja hrane je od izuzetnog značaja – ističe Iković.
Iskustva dvoje danilovgradskih stočara pokazuju da će 2026. godina ostati upamćena kao jedna od težih za proizvodnju stočne hrane. Smanjeni prinosi, rast cijena sijena i žitarica, skupa nabavka hrane iz uvoza i ekstremne temperature dodatno opterećuju proizvođače, koji upozoravaju da će bez adekvatne podrške mnogim gazdinstvima biti sve teže da održe proizvodnju i obezbijede dovoljno hrane za svoja stada.
Comments