By Nakon javne rasprave, višednevnog razmatranja i brojnih suprotstavljenih stavova o tome da li nevakcinisanoj djeci može biti ograničen boravak u vrtićima, Ustavni sud Crne Gore juče je presjekao – sprovedena obavezna vakcinacija ostaje uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama. Odluka je donijeta sa pet glasova prema dva, dok su predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudija Faruk Resulbegović dali različito izdvojeno mišljenje.
Od 1. septembra primjenjuje se odredba Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti prema kojoj u javnim i privatnim vrtićima mogu boraviti samo djeca koja su primila obavezne vakcine, osim u slučajevima kada postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju. Upravo su članovi 41 i 42 tog zakona bili pred Ustavnim sudom koji je većinom glasova ocijenio da takvo uslovljavanje boravka djece u vrtićima nije suprotno Ustavu i nije prihvatio inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti tih zakonskih odredaba.
Sud je juče poslije dugog vijećanja ocijenio da zaštita zdravlja djece i stanovništva predstavlja legitiman cilj zbog kojeg zakonodavac može propisati obaveznu vakcinaciju. Anđela Anđić iz nevladine organizacije „Luča slobode“ ocijenila je za TVCG da je ova odluka sramna, poručujući da će nastaviti borbu svim pravnim i legalnim sredstvima.
Kako su naveli, takva mjera štiti dijete koje prima vakcinu, ali i druge osobe koje mogu biti izložene zaraznim bolestima, posebno djecu koja iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.
„Ocjenjujući da li za propisano ograničenje postoji stvarna društvena potreba, Ustavni sud je imao u vidu podatke o niskom obuhvatu djece imunizacijom u Crnoj Gori i riziku od širenja zaraznih bolesti. Uzeo je u obzir i podatke o primjeni ranijih mjera, uključujući prekršajne sankcije, koje nijesu dale odgovarajuće rezultate. Sud je zaključio da je zakonodavac imao relevantne razloge da, radi zaštite javnog zdravlja, propiše i vakcinaciju kao uslov za boravak u predškolskoj ustanovi“, navodi se u odluci.
Sud je razmatrao i jedan od ključnih prigovora koji se čuo tokom javne rasprave – da posljedice odluke roditelja na kraju snosi dijete koje ne može da boravi u vrtiću.
„Naglasio je značaj predškolskog obrazovanja za razvoj ličnosti, učenje i socijalizaciju djece i prihvatio da neispunjavanje zakonskog uslova ograničava pristup tom okruženju. Ipak, ocijenio je da to ograničenje ne zadire u samu suštinu prava na obrazovanje u mjeri koja bi bila nesrazmjerna cilju zaštite zdravlja. Prema ocjeni Suda, pri razmatranju najboljeg interesa djeteta mora se voditi računa i o njegovom pravu na zdravstvenu zaštitu, kao i o interesima druge djece koja borave u istoj ustanovi“, saopšteno je iz Ustavnog suda.
Apostrofiraju zaštitu djece koja zbog trajne medicinske kontraindikacije ne mogu biti vakcinisana.
„Njihova mogućnost da bezbjednije borave u predškolskim ustanovama zavisi i od visokog obuhvata vakcinacijom ostale djece. Sud je zato ocijenio da je zakonodavac mogao zahtijevati ispunjavanje opšte zakonske obaveze vakcinacije kao izraz zaštite zdravlja drugih i društvene solidarnosti“, navodi se u odluci.
Ustavni sud je napravio i razliku između zakonske obaveze vakcinacije i prinudnog sprovođenja medicinskog zahvata i navode da osoprene odredbe ne predviđaju fizičku prinudu da se dijete vakciniše; neispunjavanje obaveze ima posljedice koje su propisane zakonom.
„Sud je ocijenio da uslov za boravak u vrtiću ima zaštitnu svrhu i da zakon sadrži izuzetak zasnovan na trajnoj medicinskoj kontraindikaciji“, istaknuto je u odluci.
Dvoje sudija protiv većinske odluke
Odluka Ustavnog suda na kraju nije bila jednoglasna. Donesena je sa pet glasova prema dva, nakon što prethodni predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti nije dobio potrebnu većinu.
Predsjednica Suda Snežana Armenko i sudija Faruk Resulbegović dali su različito izdvojeno mišljenje, smatrajući da je osporenom normom narušeno jedinstvo pravnog poretka.
Oni su ukazali da je Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju propisano da je predškolsko vaspitanje i obrazovanje jednako dostupno svakom djetetu i da ne može biti neposredno ili posredno ograničeno po osnovu drugog ličnog svojstva ili okolnosti.
„Dakle, zakonodavac ne samo da nije dao upućujuću normu shodne primjene drugih propisa, već je eksplicitno isključio mogućnost da se u skladu sa drugim propisima neposredno ili posredno ograniči dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja po bilo kojem svojstvu ili okolnosti“, naveli su u izdvojenom mišljenju.
Armenko smatra i da je osporenom odredbom zadirano u prava djeteta.
„Ne samo što je došlo do narušavanja jedinstva pravnog poretka, i pored nespornog legitimnog cilja zaštite javnog zdravlja, zakonodavac nije uspostavio pravičnu ravnotežu jer nije omogućio dostupnost vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, iako je i ono od javnog interesa“, navela je Armenko.
Ona je ukazala i na mogućnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja kod kuće, koja je predviđena zakonom, ali čiji način organizovanja, prema njenom mišljenju, nije uređen.
„Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju eksplicitno je propisano da način organizovanja takvog predškolskog vaspitanja i obrazovanja propisuje Ministarstvo. To u konkretnom zakonodavac nije učinio, čime je narušio jednaku dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja svoj djeci, koje pravo je takođe od javnog interesa“, zaključila je Armenko.
Većina sudija, međutim, nije prihvatila takve argumente. Ustavni sud je zaključio da je zakonodavac postupao u okviru svojih ustavnih ovlašćenja, da osporene odredbe ne predstavljaju diskriminaciju ili povredu jednakosti pred zakonom i da je postignuta pravična ravnoteža između prava djece na predškolsko obrazovanje i obaveze države da štiti zdravlje i život stanovništva.
Time je, nakon višesedmične polemike, javne rasprave, protesta roditelja i suprotstavljenih stavova stručnjaka i civilnog sektora, ostalo na snazi pravilo koje se primjenjuje od 1. septembra – sprovedena obavezna vakcinacija uslov je za boravak djece u javnim i privatnim vrtićima, osim kada postoji trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju.
Struka upozoravala na nizak obuhvat i rizik od epidemije
Prije donošenja odluke, 15. septembra održana je javna rasprava na kojoj su učestvovali predstavnici Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja, Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a, NVO Roditelji i Alternative Crna Gora, koje su podnijele inicijative.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko tada je kazala da su stručna lica pozvana kako bi sudije imale različite argumente prije donošenja odluke.
Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević upozorio je da država mora reagovati kada je rizik od bolesti veliki i da vakcinacija predstavlja jedinu proaktivnu mjeru. Aktuelno zakonsko rješenje opisao je kao iznuđenu mjeru i dio kriznog menadžmenta, navodeći da alternativa vakcinaciji ne postoji.
„Osnovni zadatak je da zaštitimo zdravlje, da ga promovišemo i da vršimo prevenciju. Osnovni postulat je da sve što može da se spriječi razumnim mjerama koje su bezbjedne i efikasne treba primijeniti. Ono što ne možemo da spriječimo, dobro je da rano otkrijemo“, kazao je Laušević.
Posebno je upozorio na morbile i mogućnost njihovog brzog širenja.
„Morbili izazivaju upale pluća, a imamo djelotvornu i razumno bezbjednu mjeru. Dolazimo u situaciju da se traže krivci. Postoji strah od mogućih komplikacija, značajan broj ljekara više i ne vidi ovu bolest, a onda imamo rast troškova liječenja i zatrpane bolnice“, rekao je Laušević.
On je kazao da mjera može djelovati ishitreno, ali da se o njoj među epidemiolozima dugo razgovaralo.
„Zašto je mjera, iako izgleda ishitrena? Znam koliko se o njoj razmišljalo i koliko se o njoj pričalo među epidemiolozima. Mudar čovjek se uči na tuđim iskustvima. Ovo su mjere koje preduzimaju i druge države, i to nakon temeljitih rasprava“, kazao je Laušević.
Kao primjere naveo je Italiju, Francusku, Njemačku i Srbiju, ističući da su te države uvodile različite mjere u oblasti obavezne vakcinacije.
„Nama pada obuhvat i u školama. Razvodnjen nam je kolektivni imunitet i u školama. Država mora da reaguje kada je rizik od bolesti veliki, a vakcinacija je jedina proaktivna mjera“, poručio je Laušević.
Mina Brajović iz Svjetske zdravstvene organizacije upozorila je da ekspertska tijela godinama ukazuju Crnoj Gori na suboptimalan obuhvat imunizacijom, slabljenje programa rutinske imunizacije, kvalitet nadzora i nedovoljne kapacitete.
„Osnovna teza je da se zemlje bore da održe i podignu obuhvate, a mi imamo 13 odsto obuhvata prvom dozom i možemo da imamo ozbiljne probleme zbog toga. Imamo neposredni rizik od izbijanja epidemije i, kada to kažemo, za nas to nije retoričko upozorenje. Realna je mogućnost da jedan slučaj može da pokrene lanac prenosa“, kazala je Brajović.
Epidemiolog Senad Begić iz UNICEF-a poručio je da snažno podržavaju rutinsku i redovnu vakcinaciju djece.
„Sve javne politike moraju da uzmu u obzir najviše standarde prava djeteta. Vakcine su transformisale javno zdravlje i promijenile tok ljudske istorije jer su neke bolesti izazivale trajne invaliditete i smrt. Imunizacija u Crnoj Gori ima dugu tradiciju koja je 1891. uvedena kada je počela vakcinacija protiv variole vere. Ona je bila obavezna, znači više od jednog vijeka je tako. Dezinformacije postoje od kada je vakcina, ali javne politike onda moraju biti i ostati zasnovane na činjenicama“, istakao je Begić.
On je naveo da rutinska vakcinacija danas štiti djecu od 11 bolesti i da vakcine prolaze ispitivanja i nadzor nacionalnih i međunarodnih regulatornih tijela.
„Prije i nakon odobrenja postoje nacionalni i međunarodni mehanizmi praćenja učinkovitosti i neželjenih događaja, što je važno uzeti u obzir. Jako je važno napomenuti da je većina neželjenih događaja blaga i kratkotrajna. Ozbiljni jesu mogući, ali korist vakcinacije nadmašuje rizike“, kazao je Begić.
Roditelji: Djeca ne treba da snose posljedice odluka odraslih
Sa druge strane, predstavnici NVO Roditelji i Alternative Crna Gora nijesu osporavali značaj vakcinacije, ali su otvorili pitanje srazmjernosti mjere i posljedica koje ona ima po djecu.
Lepa Žunjić iz NVO Roditelji kazala je da ta organizacija nije protiv vakcinacije i da ne spori obavezu države da vodi računa o zdravlju, ali da je ključno pitanje da li je mjera kojom se nevakcinisanoj djeci ograničava boravak u vrtićima srazmjerna i djelotvorna.
„Petnaest godina se bavimo sistemom roditelja i djece i ukazujemo na činjenice. Imamo stav da nijesmo protiv vakcinacije i da država vodi računa o zdravlju. Da li je Vladina mjera srazmjerna i djelotvorna, to je jedino pitanje“, kazala je Žunjić.
Protest ispred Ustavnog suda
Dok je trajala javna rasprava, ispred Ustavnog suda održan je i protest pod nazivom „Djeca imaju pravo na vrtić“.
Organizatori iz NVU Luča slobode naveli su da je protest usmjeren na ukazivanje na značaj prava roditelja na izbor i pitanja koja su od značaja za djecu i porodice.
Protest je održan paralelno sa raspravom na kojoj su se pred sudijama čuli argumenti zdravstvene struke, predstavnika roditelja, civilnog sektora i državnih institucija.
Comments