Društvo
Akcije čišćenja i sadnje drveća i u Danilovgradu
Predstavnici lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, ali i svi zainteresovani građani, zajedno će urediti prostor u kom žive i borave
Crna Gora će, akcijama čišćenja i uređenja prostora, kao i sadnjom stabala raznog drveća u 20 opština, obilježiti ove godine 5. jun – Svjetski dan životne sredine.
Obilježavanje Svjetskog dana životne sredine organizuju Generalni sekretarijat Vlade, Zajednica Opština Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata, u 20 opština predstavnici lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, ali i svi zainteresovani građani, zajedno će urediti prostor u kom žive i borave.
Akcije u svakom gradu počeće u isto vrijeme, u osam sati i 30 minuta.
U akciji će učestvovati opštine Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plužine, Pljevlja, Podgorica, Rožaje, Tivat, Tuzi, Ulcinj, Cetinje i Šavnik.
U Andrijevici će biti uređen Park Knjaževac, u Baru je planirano čišćenje gradskih plaža i akvatorijuma barske marine, a biće održana i edukativna radionica na temu “Morski otpad”, na plaži Žukotrlica, sa početkom u devet sati, nakon koje će biti prikupljen otpad sa te plaže.
Opština Berane organizovaće akciju čišćenja izletišta na Spomen parku Jasikovac i njegove okoline, kao i akciju uređenja jednog od urbanih područja u samom centru grada, u nastavku ulice Osme crnogorske brigade.
U dvorištima srednjih škola biće organzovane mini akcije i časovi na otvorenom, posvećeni ekološkim temama.
U Bijelom Polju planirano je postavljanje kontejnera u romskom naselju Strojtanica i sanacija tri deponije smeća, šuta i raznog otpadnog materijala na tom lokalitetu.
U okviru manifestacije „Tri boje čistog“ biće očišćeno školsko dvorište i naselja u kojima se nalaze partnerske osnovne škole, obale Lima ispod romskog naselja Strojtanica i samog naselja.
Opština Danilovgrad organizovaće čišćenje u Spužu, i to put od Stologlava prema Burumu i željezničkoj stanici, plato Bedema, Park prijateljstva, put ka Spuškoj tvrđavi i divlje deponije.
Planirana je i sanacija divljih deponija na teritoriji Spuža i pošumljavanje dvorišta Osnovne škole „Njegoš“.
Na Žabljaku će se uklanjati otpad sa lokaliteta Vlajkova krivina – Usijek, a biće organizovano i orezivanje granja i niskog rastinja uz put.
U Kolašinu će biti očišćena sportska zona grada, park šuma Dulovine, kao i zasađena višegodišnja stabla u okviru dva gradska trga.
U Kotoru će, na području mjesne zajednice Dobrota, biti zasađeno drveće na mjestu palmi koje su uništene u epidemiji crvenog surlaša.
Na području Mojkovca, biće čišćen teren pored magistralnog puta Mojkovac – Bijelo Polje, dok će u Nikšiću će biti organizovana akcija čišćenja i uređenja dijela Park-šume Trebjesa.
Opštine Petnjica i Rožaje će Dan zaštite životne sredine obilježiti nešto ranije, 3. juna, zbog vjerskog praznika Ramazanskog bajrama. U Petnjici je predviđeno čišćenje najvećeg izletišta Turijak, dok će u Rožajama biti očišćene divlje deponije.
U Pljevljima će se raditi na hortikulturnom uređenju oko škole na Gukama, gdje će biti zasađeno ukrasno i drvenasto bilje.
U Podgorici će biti organizovano čišćenje Skalina, dok će u Plužinama biti uklonjene divlje deponije na lokalitetu prigradskog naselja Seoca.
U Tivtu će biti zasađena tri stabla česmine, perena, sukulenata i sezonskog cvijeća na Trgu Kulture, kao i tabla na prostoru Velikog gradskog parka, koji je zaštićen kao prirodno dobro.
U Tuzima će biti zasađeno 20 stabala raznog drveća i očišćeno korito rijeke Cijevne u naselju Kuće Rakića, blizu vodopada.
Na području Cetinja biće zasađeno 20 lipa u dvorištima obrazovnih ustanova, a biće organizovano i uređenje ulaza u nekadašnji gornji kompleks HEI Obod.
U Ulcinju će biti organizovana akcija čišćenja Velike plaže, dok će u Šavniku biti očišćen teren i sakupljen otpad ispred zgrade Opštine, ispred škole, oko vrtića, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i na gradskom trgu.
Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se u cijelom svijetu raznim aktivnostima i kampanjama, s ciljem skretanja pažnje javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja životne sredine.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija odredila je datum 5. jun, jer je tog dana održana Konferencija u Stokholmu 1972. godine, na kojoj su predstavnici 113 država usvojili zajedničku izjavu o potrebi međunarodne saradnje u cilju zaštite životne sredine.
Društvo
Bolest i muka Todorovića
Radoje i Sanja prehranjuju troje djece sa 90 eura dječjeg dodatka, četvrto je na putu, a sve je krenulo po zlu kada je Radoju otkrivena teška bolest…
Nova godina se uvijek vezuje za Djeda Mraza, želje, poklone. Sanja i Radoje Todorović iz Bratonožića, sela udaljenog od Podgorice tridesetak kilometara, dozvoliće sebi “luksuz” da i oni, poput njihove djece, Lazara, Miloša i Uroša, koji imaju dvije, tri i četiri godine, povjeruju u novogodišnju magiju. Znaju da će njihov dom obogatiti Milica, koja treba da se rodi za Novu godinu, a hoće da vjeruju i da će Radojev ljekarski nalaz pokazati da se kancer povukao.
„Završio sam tri ciklusa i trebalo je da primim završnu terapiju, ali su mi zbog hemioterapije niski leukociti, pa od ponedjeljka moram pet dana da primam po šest boca. Nakon toga, ide završna terapija, a onda snimanje i… Vidjećemo šta će biti. Doktorica je rekla da mi garantuje da će se nakon ovih terapija povući i da će biti u redu. Rekao sam joj da to ne smije da mi radi, jer šta ako ne bude tako. Vidjećemo. Znam samo da više neću ići na hemioterapiju. Kosa mi je otpala, smršao sam 15 kilograma, ne mogu putem da idem. Da sam znao da ću ovakav biti, ne bih pristao na hemioterapiju, pa šta bude”, priča Radoje za “Vijesti”.
Ali, pristao je. Morao je. Život je u pitanju…
Apel čuli građani, nadležni i institucije nijesu
“Sve je do avgusta bilo dobro. Živjeli smo u Podgorici, kao podstanari, ja sam radio, dječaci rasli, a supruga trudna. I radovali se Novoj godini jer ćemo posle tri sina dobiti kćerkicu, Milicu. Ljeti smo išli na selo, djeca vole selo. Jedno jutro sam krenuo da se obrijem i vidio veliku kilu na vratu. I sve je krenulo kako ne valja”, kaže Radoje.
Pregledi, biopsija, dijagnoza koja nije do kraja uspostavljena i onda su se angažovale kolege s posla, porodica, prijatelji i sakupili 3.000 eura. Radoje je otišao za Beograd, gdje je operisan. Operacija je dobro prošla, a ljekar mu je na odlasku za Crnu Goru rekao da doktori pogledaju testise. Onda novi nalazi, pregledi, nova operacija. Ovoga puta u Podgorici.
“Ustanovili su da je kancer krenuo sa desnog testisa. Makli su ga, a metastaza je otišla na stomak, grudni koš, vrat”, priča tridesetpetogodišnji Radoje.
Iz Podgorice se sele u Bratonožiće, u prađedovsku kuću gdje su uslovi loši, nemaju ni kupatilo, ali nemaju ni izbora. Radoje više ne može da radi i izdržava porodicu, supruga Sanja treba uskoro da se porodi, a od primanja imaju samo dječji dodatak od po 30 eura po djetetu. Premalo za jedan život, a koliko je tek malo za pet-šest života.
“Nemamo materijalno obezbjeđenje porodice. Predao sam za tuđu njegu, pa dako makar to dobijem. Supruga nema državljanstvo, a ne može da putuje da prikupi dokumentaciju. Termin za porođaj je 1. januar i moraćemo i porođaj da platimo jer nema osiguranje, kako ja ne radim, a njeno državljanstvo još nije sređeno. Možda bi bilo drugačije da smo se vjenčali. Ne znam. Čim ovo prođe i kako prođe, možda…”, zaćuta Radoje.
A nastavak je trebalo da glasi da možda uslijedi i vjenčanje, nego se plaši da nije previše želja.
Radoja put do Podgorice zbog hemioterapije dodatno iscrpljuje. Ima nesvjesticu, mučninu, bolove, malaksao je, ali bori se. Mora – zbog sebe, Sanje, ali, kako reče, najviše zbog Lazara, Miloša, Uroša i Milice koja tek treba da se rodi.
“Lakše bi bilo da imamo smještaj u Podgorici, da ne moram ovoliko da putujem. U oktobru sam se obratio Vladi, ali niko mi nije odgovorio. Marina Medojević se odmah angažovala da pomogne, građani pomažu koliko mogu. Firme ‘Cerovo’ i ‘7. avgust’ su se javile da promijene krov na kući”.
Banka hrane je upoznala javnost sa slučajem Radoja Todorovića i njegove porodice i da im je pomoć hitno potrebna. Upoznala je i institucije i pozvala ministre zdravlja, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova, premijera, gradonačelnicu.
Njihov apel čuli su građani i pojedine firme. Ne i nadležni.
Služba gradonačelnice, kako su saopštili iz Banke hrane, obavijestila ih je da zbog održanih lokalnih izbora ne mogu pomoći.
Todorović se nada da će uz pomoć dobrih ljudi uspjeti da u Podgorici djeci obezbijedi siguran krov nad glavom. I da će Nova godina zaista biti nova.
“Kada su mi rekli da je kancer i da su krenule metastaze, nijesam znao kako iz bolnice da izađem. Malo sam sjeo da razmislim. Prvo mi je bilo kako će djeca da se podignu. Sinovi znaju da im je tata bolestan i da ima ranu. Sjednu pored mene i kažu – ‘polako, da ne diramo ranu, to tatu boli’. A mene duša boli. Šta mi treba? Zdravlje! Da sam zdrav, ništa drugo mi ne bi trebalo, jer sve mogu stvoriti za svoju porodicu. Ovako…”.
Svi koji mogu i žele da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 540-32155016-45, Erste banka, na ime Radoja Todorovića.
Prijatelji porodice Todorović su pokrenuli akciju prikupljanja pomoći i na platformi Gofundme.
Društvo
Grgurović: Uspješno riješen problem Q groznice u Danilovgradu
Opština Danilovgrad objavila je da je problem Q groznice, koji je u prethodnom periodu izazvao značajne poteškoće među farmerima i stanovništvom, konačno riješen. Prema riječima predsjednika opštine Aleksandra Grgurovića, na farmama u ovom području više nema zaraženih životinja.
Zaražena grla, kod kojih je dijagnostikovana bakterija Coxiella burnetii, eutanazirana su i uklonjena sa posljednje dvije farme na kojima je bolest bila prisutna. Ovaj proces obavljen je u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, pri čemu su životinje spaljene na bezbjedan i efikasan način, čime je izbjegnuto potencijalno zagađenje tla i vode koje bi moglo nastati ukopavanjem.
Grgurović je istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila ključna u rješavanju ovog problema, ali i najavio dodatnu pomoć lokalnim stočarima. „Opština će pružiti podršku farmerima koji su pretrpjeli gubitke kako bismo im pomogli da se što prije oporave i nastave sa svojim radom,“ rekao je Grgurović.
Q groznica, zoonotska bolest koja može uticati i na ljude, izazvala je zabrinutost u Danilovgradu ali i brojne proteste pri ukopavanju eutanaziranih grla, od trenutka kada je prvi slučaj prijavljen. Zahvaljujući preduzetim mjerama, situacija je sada pod kontrolom.
Opština nastavlja da prati situaciju i pruža podršku poljoprivrednicima kako bi se obezbijedila stabilnost u stočarskoj proizvodnji i očuvalo javno zdravlje.
You must be logged in to post a comment Login