Connect with us

Ekonomija

Cjene nafte će porasti na 200 dolara

Published

on

Cjene nafte će porasti na 200 dolara

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Kako prenosi portal Bankar.me cijene nafte mogle bi da skoče na 200 dolara za barel u narednih 18 mjeseci. To bi moglo da dovede do ekonomskog udara užasnih razmjera, upozorava se u izvještaju koji prenosi RT.

Istraživački rad ekonomista i posmatrača tržišta nafte Philip K. Verleger predviđa da bi moglo doći do manjka dizel goriva 2020. godine, kao rezultat propisa Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u cilju smanjenja emisije sumpora. Propisi, koji će stupiti na snagu početkom 2020. godine, smanjuju dozvoljenu koncentraciju sumpora u gorivima koja koriste plovila sa 3,5% na samo 0,5%.

Ova pravila već su pokrenula akcije u cilju smanjenja sadržaja sumpora. Međutim, trenutni globalni kapacitet možda neće moći da pruži dovoljno goriva sa niskim sadržajem sumpora kako bi omogućio nesmetan prelazak iz goriva visokog sumpora u brodsku flotu.

Industrija pomorstva čini oko 5 odsto ukupne globalne potražnje nafte, a većina brodova koristi tečno ulje visokog sumpora. Prebacivanje tolike industrije na nisko-sumporni dizel i gorivo slično dizelu – predstavlja ogromnu promenu.

Vlasnici brodova će imati nekoliko opcija: da instaliraju skupe sisteme za čišćenje i uklanjanje sumpora, da pređu na goriva koja imaju nizak nivo sumpora, ili da pređu na LNG. A LNG najčešće smatraju najskupljom opcijom koja zahteva kapitalne izdatke za remont cjelokupne flote.

Dalji problem je što nije svaka nafta istog sastava – postoje kisjelije sa više sumpora i one kojima treba dodatna obrada, a nisu sve rafinerije opremljene opremom za dodatnu obradu.

Do sada, pomorska industrija je koristila preostalo mazivo a to je najjeftiniji i najprljaviji dio. Do 2020. godine proizvodnja dizela će morati da poraste za najmanje sedam odsto, upozorava se u izvještaju Philip K. Verlegera, što premašuje tri odsto potrebnih za drumski transport i druge namjene.

“Nije jasno kako će jednostavno moći da se poveća količina”, piše Verleger u svom članku. “Umjesto toga … zahtijevaće se verovatno vrlo visoka cijena“.

Tim stručnjaka predviđa da se može ponoviti istorijska prelomna godina kao 2007-2008, kada je divljala cijena nafte.

“Ova situacija će se ponovo pojaviti 2020. godine”, napisao je Verleger, s tim da bi rast cijena mogao biti još dramatičniji jer “promjena goriva je veća, a industrija prerade je manje pripremljena”.

Pošto pravila stupe na snagu u 2020. godine, cijene nafte će se povećati na 160 dolara za barel, a onda i više.

“Ekonomska aktivnost će usporiti, a na nekim mjestima će se zaustaviti. Troškovi hrane će se peti jer će poljoprivrednici, koji neće moći da plate gorivo, smanjivati usjeve. Isporuka robe i materijala fabrikama i prodavnicama će usporiti ili se zaustaviti “, tvrdi tim.

“Prodaja vozila će se smanjiti. Jedan ili više većih američkih proizvođača automobila će se suočiti sa bankrotom, čak i zatvaranjem. Milioni će se pridružiti redovima nezaposlenih kao što se to desilo 2008. godine. “

Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Ekonomija

Akcize na gorivo niže do kraja oktobra, marže za bitne namirnice i dalje ograničene

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Akcize na gorivo biće umanjene do početka novembra, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici tehničke Vlade kojom je predsjedavao premijer dr Dritan Abazović.

Ranijom Odluka o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, čije je važenje već produženo tokom septembra, definisano je da će akcize za bezolovni benzin i gasna ulja biti smanjene na pola, što će sada važiti do 1. novembra.

“Odluka je donosena u cilju zaštite životnog standarda građana, kao i stvaranja uslova za očuvanje stabilnosti cijena naftnih derivata usljed njihovog povećanja na svjetskom tržištu. Maksimalni fiskalni uticaj na mjesečnom nivou po osnovu akcize i PDV-a, kako je procijenjeno, iznosi oko 6 miliona eura”, precizirali su iz Vlade.

Kada je riječ o ograničavanju cijena značajnih prehrambenih proizvoda, konstatovano je da treba nastaviti i sa sprovođenjem odluke koja je to definisala.

“Vlada je konstatovala da i dalje traju okolnosti zbog kojih je Odluka donijeta i da te mjere i dalje treba primjenjivati. Ocijenjeno je da je ograničenje maksimalnih marži imalo povoljno dejstvo na cijenu osnovnih životnih namirnica i da je u značajnom mjeri zaštitilo životni srandard građana, a pogotovo onih najugroženijih u čijoj strukturi potrošnje ovi proizvodi zauzimaju najveće učešće”, navedeno je nakon sjednice Vlade.

Usvojenim Polugodišnjim izvještajem o  javnim nabavkama za pvrih šest mjeseci ove godine precizira se da je njihova ukupna ugovorena vrijednost iznosila 187,937 miliona eura. Takođe, u sistemu e-javnih nabavki – koji je počeo s radom 1. janara 2021 – registrovano je 3.560 ponuđača, od kojih je trenutno aktivirano 2.700, te 669 javnih naručilaca.

Za potrebe rekonstrukcije magistralne između Aerodroma Tivat i Jaza, Vlada će nedostajućih najmanje 32 miliona eura obezbijediti iz Kapitalnog budžeta ili “nekog drugog oblika finansiranja”. Komisija koja je sprovodila tender za realizaciju ovog projekta zaključila je da je najbolja bila ponuda kineskih kompanija Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation i Shandong Luqiao Group, koja je iznosila 53,915 eura bez uračunatog PDV-a, što prevazilazi procjenjenu vrijednost radova za čak 14 miliona eura.

“Za finansiranje dijela radova na ovom projektu Uprava za saobraćaj ima kreditnu liniju od 14 miliona eura kod EBRD, a Regionalni vodovod iznos od 8,46 miliona eura, dok nedostajuća sredstva iznose cirka 32 miliona eura, bez uračunatog PDV-a. Tim povodom, Vlada je dala saglasnost, da se u cilju okončanja tenderskog postupka, nastavi sa punom realizacijom Programa rekonstrukcije magistralnih puteva i da nedostajući iznos finansijskih sredstava bude obezbijeđen iz Kapitalnog budžeta ili drugog oblika finansiranja”, odlučila je Vlada.

Nakon što se budući kondo hotel “Magnum” u Kolašinu na Listi razvojnih projekata u oblasti turizma, investitor Magnum Development dostavio je izmijenjen Biznis plan, i Revidovani glavni projekat. Razlozi izmjena su navedena parcela iz projekta koja ne postoji, kao i pomjeranje početka radova na projektu sa 15. aprila na 15. oktobar 2022. godine, ali ne i krajnji rok završetka gradnje.

“Ukoliko se utvrdi da se projekat Izgradnje hotela „Magnum”, Kolašin, po kondo modelu poslovanja ne realizuje potrebnom, odnosno zadovoljavajućom dinamikom, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma će imati mogućnost da dostavi Vladi predlog za isključenje projekta sa Liste razvojnih projekata u oblasti turizma i pokretanje procedure za naplatu bankarske garancije od 2,5 miliona eura”, rečeno je iz Vlade.

Takođe se podsjeća da će ostati pri odluci da 31. decembar ove godine bue krajnji rok za realizaciju Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore, po osnovu kojega se crnogorsko državljanstvo može steći prijemom zahvaljujući, između ostalog, kupovinom nekretnina.

Bankar.me

NASTAVI SA ČITANJEM

Ekonomija

Skupština usvojila rebalans budžeta

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Skupština Crne Gore usvojila je danas predloženi rebalans budžeta. Podršku tom predlogu dao je 41 poslanik, jedan je bio protiv a 13 je bilo uzdržano. Većinom glasova, usvojena je i odluka o zaduženju za 2022. godinu.

Na početku sjednice, Demokratska Crna Gora je najavila da će podržati rebalans.

Inače, poslanici su juče završila raspravu o predloženom rebalansu budžeta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović saopštio da očekuje jednoglasnu podršku parlamenta rebalansu budžeta, dodajući da će se, u suprotnom, lično založiti da ne bude problema u isplati plata, penzija i socijalnih davanja.

On je kazao da je Vlada bila primorana da predloži rebalans kako bi se zaokružila godina i izbjegao bankrot.

Izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu planirani su rashodi u iznosu od 2,69 milijardi eura i u odnosu na prvobitni zakon veći su 191,33 miliona eura ili 7,7 odsto.

U odnosu na prvobitni Zakon o budžetu, izdaci tekućeg budžeta uvećani su 52,6 miliona eura na 1,07 milijardi eura budžeta državnih fondova 97,96 miliona eura na 932,91 milion eura, transakcije finansiranja 25 miliona eura na 353,97 miliona eura, rezerve 18,2 miliona eura na 85,69 miliona eura, dok je kapitalni budžet umanjen 2,5 miliona eura na 239,97 miliona eura.

Prihodi budžeta u ovoj godini projektovani su u iznosu od 1,93 milijarde eura ili 36 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je u odnosu na prvobitno planirane manje 3,7 miliona ili 0,2 odsto.

Izmjenom odluke o zaduživanju se, umjesto 560 miliona eura nedostajućih sredstava u tekućem budžetu, planira 756 miliona eura. Umjesto prvobitno predviđenog zaduženja do 70 miliona eura, predlaže se da to zaduženje bude do 350 miliona eura.

NASTAVI SA ČITANJEM

Danilovgrad
19°
Углавном облачно
06:4018:25 CEST
Осећај: 19°C
Ветар: 5km/h E
Влажност: 87%
Притисак: 1019.3mbar
УВ индекс: 0
НедПонУто
27/12°C
25/12°C
23/9°C

Facebook

Najčitanije

[wcepe_products recent=true order='desc' number='4' columns='4' hide='rating,onsale' button='Vidi artikal']