Samostalna savjetnica za biljnu proizvodnju u Opštini Danilovgrad, Natalija Bulatović, kazala je, u izjavi za PR Centar, da je prepoznato područje koje je pogodno za uzgoj loze, obodni dio Bjelopavlićke ravnice na 200 do 400 metara nadmorske visine.

„Takođe, loza se uzgaja i u ravnici i to na području gdje preovladava pjeskovito i šljunkovito zemljište. Od davnina se kaže da je grožđe dobro sa kamena. Upravo to je područje gdje su nekada bili veliki vinogradi Agrokombinata u ravnici na području od Jelenka, prego Siga do Martinića, odnosno do Ljutotuka“, rekla je Bulatović.

Govoreći o sortama koje se uzgajaju na području Opštine Danilovgrad, Bulatović je kazala da se Vranac uzgaja u najvećem obimu, nakon čega slijede sorte Kratošija i Rozaklija.

„Međutim, danas se uvode i neke nove sorte. To su poznate sorte u javnosti, ali to su nove sorte za naše područje. Imamo sve više vinogradara koji posjeduju 20 i više hiljada čokota vinove loze i svoju proizvodnju grožđa prerađuju u vlastitim vinarijama. Kako bi upotpunili svoju vinsku paletu, oni su bili primorani da uzgajaju i te nove sorte, kao što su Chardone, Cabernet. Za jednog proizvođača na teritoriji naše opštine je karakteristična sorta Tamjanika“, navela je Bulatović.

Ona je kazala da na području Opštine Danilovgrad postoji nekoliko vinarija, od kojih, kako je navela, tri veće vinarije koje uz visoku tehnologiju, u kombinaciji sa tradicionalnim načinom prerade grožđa, „dobijaju jedno vino koje je već visokopozicionirano kako na našem tržištu tako i šire“.

„Ranije se grožđe prerađivalo najčešće u rakiju, manjim dijelom u vino, i to u vino koje se trošilo u svom domaćinstvu ili se eventualno neka manja količina prodavala, ali se to vino potrošilo do kraja te kalendarske godine, ili u prvim mjesecima naredne godine“, rekla je Bulatović.

Prema njenim riječima, veći vinogradari na teritoriji Opštine Danilovgrad koji imaju sopstvene vinarije, imaju, kako je navela, zalihe i prave paletu svojih vina po godinama proizvodnje.

Ona je kazala da je do prije tri godine na lokalnom nivou Opština vodila registar proizvođača grožđa i vina, navodeći da je u taj registar tada bilo upisano 96 vinogradara, sa preko 178 hiljada čokota, a 40 hektara je bilo pod vinogradima.

„S tim da ni u tom momentu nisu bili svi vinogradari upisani, jer postojali su određeni uslovi pod kojim ste se mogli upisati u registar“, pojasnila je Bulatović.
Ona je pojasnila da se trenutno vodi Registar pri Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, u koji su, kako je precizirala, trenutno upisana 23 vinogradara sa površinom od 14,4 hektara, a tri vinogradara puštaju svoje vino u promet.

Izvršni direktor Vinarije Velimirović, Dušan Velimirović, kazao je da njegova porodica ima dugu tradiciju kad je u pitanju vinogradarstvo.

„Naš đed i prađed su imali, kao što su imale ostale porodice oko okućnice, svoje vinograde. Tada je bio prisutan primitivan način proizvodnje. Ali oni su svakako imali vino za svoje potrebe i za rodbinu“, naveo je Velimirović.

Nakon toga, kako je dodao, duži period su imali manje površine vinograda, kada su za porodicu i prijatelje pravili vino.

„To je bio porodični posao. Međutim, u zadnjih deset godina, počeli smo da širimo proizvodnju i da sadimo nove vinograde, sve u okolini naše kuće u selu Malenza. Tako smo prije desetak godina krenuli u ozbiljniju proizvodnju. Vinarija kao takva je osnovana 2015. godine kao DOO. U ovom stanju, vinarija postoji od ove godine, kada smo napravili veliki i savremeni objekat – vinski podrum i kada smo došli sa zasadima od 23 hiljade čokota, sa planom da zaokružimo vinograde sa 30 hiljada čokota“, rekao je Velimirović.

Prema njegovim riječima, trenutno proizvode od 20 do 35 tona grožđa, zavisno od godine do godine.

Velimirović je kazao da je područje u kojem se nalaze njihovi vinogradi u selu Malenza u Donjem Zagarču, a koje pripada, Opštini Danilovgrad, vrlo pogodno za sadnju i proizvodnju grožđa i proizvodnju vina.

„To je blaga padina pored planine Garač, koja ima istu klimu kao podgorički region i Bjelopavlići. Međutim, noći su nam hladnije zbog planine Garač, jer vazduh noću hladi grožđe, što je pogodnost za proizvodnju vrhunskog i kvalitetnog grožđa, a samim tim i vina“, pojasnio je Velimirović.

On je kazao da trenutno u vinogradima imaju zasađene Vranac i Kratošiju.

„Međutim, imamo zasađeno malo Marselana i Petit verdot-a. U narednom periodu planiramo i bijele sorte. Cilj nam je 30 hiljada čokota, koji ćemo ostvariti već sledeće godine. Za sada smo ovo širenje i ulaganje realizovali uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz pomoć IPARD mjera 2, te smo napravili savremeni objekat za proizvodnju i proširili zasade“, rekao je Velimirović.

On je kazao da planiraju da učestvuju u još poziva radi uvećanja zasada i eventualno proširenja proizvodnih kapaciteta.

Govoreći o berbi, Velimirović je kazao da su im ove godine krenule i mlade loze koje su zasadili prije tri godine, navodeći da će imati rekodran prinos.

„Očekujemo oko tridesetak tona grožđa, a samim tim i oko 15 hiljada litara vina. Ove godine dosta su bili teški vremenski uslovi, dosta kiše je bilo tokom proljeća i početkom ljeta. Međutim, uspjeli smo to da savladamo da to ne utiče pretjerano na kvalitet ni na prinos grožđa“, rekao je Velimirović.

On je kazao da trenutno imaju dvije etikete, navodeći da će treća biti spremna za dva mjeseca.

Velimirović je kazao da se još uvijek nisu fokusirali na izvoz vina, ali da to, kako je rekao, planiraju od sledeće godine.

Govoreći o osobenostima njihove vinarije, Velimirović je rekao da je objekat vinskog podruma urađen autentično i neobično u odnosu na ostale tipove građevina u Crnoj Gori.

„Mislim da je to nešto što može da privuče turiste, koji posjećuju centralni dio Crne Gore. Pored nas je tu još nekoliko manjih proizvođača grožđa, koji se više bave proizvodnjom kao porodičnim biznisom“, rekao je Velimirović.

On je kazao da vjeruje da to može biti interesantna priča koja je potencijalno dobra za dovođenje turista u taj kraj, koji, kako je rekao, nije toliko na glasu kao što je Crmnica.

„Vjerujem da ćemo u nekom narednom periodu biti prepoznati po turistima koji dolaze u Podgoricu kao mjesto koje je blizu Glavnog grada, a u koje je mnogo lijepo i prijatno da se dođe, da se vide vinogradi, da se vidi okolina, kraj koji je blizu Podgorice a čini se kao da je na kraj svijeta“, zaključio je Velimirović.