Ekranizam je sličan autizmu: Dijete razvija "unutrašnje svjetove", koji su nezavisni od onoga u kojem žive - Volim Danilovgrad
Connect with us

Zdravlje

Ekranizam je sličan autizmu: Dijete razvija “unutrašnje svjetove”, koji su nezavisni od onoga u kojem žive

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Često vidimo djecu, pa čak i male bebe, kako se zabavljaju gledajući u pametne telefone, tablete i druge ekrane, a ono o čemu mnogi roditelji ne razmišljaju je, da vrijeme provedeno ispred njih, može ostaviti velike posledice po dječije zdravlje.

U stručnoj terminologiji psihoterapeuti koriste novi izraz “ekranizam“, koji označava negativne utjecaje ekrana na mozak, a psiholozi tokom rada sa djecom najčešće primjenjuju neurofeedback terapiju.

Djeca koja su predugo izložena ekranima počinju se zatvarati u sebe, imaju problem sa komunikacijom, govorom, koncentracijom i slično, a ako se na vrijeme ne prepoznaju negativnosti koje su nastale usljed prekomjernog provođenja vremena ispred ekrana, to može imati mnogo veće posljedice.

Prema riječima psihološkinje i psihoterapeutkinje Ankice Baković, pokazalo se da postoje određene poteškoće u onome što dijete “daje od sebe”.

– To je primarno govor, a potom koncentracija, fokus, budnost ili suprotno od toga – sanjarenje. Pokazalo se da postoje određena odstupanja od djece koja po rođenju nisu neurorizična, a u prvim godinama života, do treće, vide se podbacivanja. Pored svih dosadašnjih dijagnoza kojima se bavimo, a ciljano se misli na dijagnoze iz spektra pervazivnog razvojnog poremećaja, takvo dijete ne spada u tu kliničku sliku, a na ponašajnom planu jako je slično poteškoćama iz spektra autizma – kazala je Baković.

Negativni uticaji ekrana

Objasnila je da tokom razgovora sa roditeljima dođe do informacija kako dijete u svojim prvim godinama života ispred ekrana dnevno provede četiri do pet sati, a neka djeca i više.

– Poteškoće koje vidimo u funkcionisanju djeteta u njegovim prvim godinama života često su izazvane dugotrajnim boravkom ispred ekrana. Dugotrajno se smatra sve što je duže od pola sata, s tim da neuropedijatri kažu da do djetetove treće godine to ne bi trebalo biti ni pola sata. Djeca sa kojom se ja bavim, ispred ekrana bila su četiri, pet ili više sati ukupno tokom dana. Dijete gleda u telefon ili tablet ujutro dok jede, dok mama napravi ručak, nakon što malo odspava opet je ispred ekrana, pa ponovo dok jede… – dodala je.

Prema njemim riječima, tako provedeno vrijeme može imati dva negativna uticaja.

– Prvi je to da dijete uvježbava ono čemu je izloženo. Ako je dijete u ranoj životnoj dobi izloženo ekranima, ono uvježbava komunicirati sa ekranima. U prvim kontaktima djeteta sa ekranom, ono pokušava uspostaviti komunikaciju sa sadržajem u njemu. Budući da ono što je na ekranu ne uzvraća, dijete se počne zatvarati u sebe jer ne dobiva odgovor u komunikaciji. Kasnije tu imamo kliničku sliku koja izgleda kao “orijentisanost prema sebi”, što mi često čujemo kao pojam sanjarenja – objasnila je.

Psihologinja je dodala da dijete tada razvija “unutrašnje svjetove”, koji su nezavisni od onog u kojem žive.

– U ranoj životnoj dobi je naučeno da u ekranu postoji jedan svijet, a dijete za sebe razvija drugi svijet i ta dva svijeta između sebe ne komuniciraju. To je najveća šteta ekranizma. Dijete nije naučilo komunicirati uz ekran, jer ekran se ne usklađuje sa djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa je onda dječiji mozak uvježban u isključivanje. Kada vidimo da se to otelo kontroli, da dijete ne vidi drugu djecu, povlači se u svoje svjetove i kutke, ili kada mi nešto pričamo a ono nas ignoriše, ne obraća pažnju na braću i sestre, nove goste i slično, onda je situacija alarmantna – naglasila je.

Ono što je veoma važno znati, smatra Baković, je da “ono što uvježbava, dijete na kraju i uvježba”.

– Djeca se rađaju zdrava, a zdrav mozak se usklađuje sa sadržajem kojem je izložen, uvježbava. Ako ga stavite ispred ekrana, on se uvježbava u svojim isključivanjima – kazala je.

Druga negativnost koja proizilazi iz ekranizma, navodi Baković, je to što je dijete zbog vremena koje je provelo ispred ekrana propustilo mnogo toga, zbog čega mu je pričinjena ogromna šteta.

– Pored toga što je mozak djeteta bio jednosmjerno stimulisan u ranom životnom periodu, druga je šteta da svi ostali centri nisu bili stimulisani. Roditelji nama prsiholozima često dođu nakon neuropedijatra koji im je rekao da je magnet mozga uredan, ali njima nije jasno zašto dijete ne govori. Zdrave ćelije u mozgu, zdravi neuroni su tek materijal koji se može iskoristiti za uredan kognitivni razvoj. Ali neće sam od sebe. Ako imate materijal za kuću, ona se neće sama sagraditi. Materijal može propasti. Iako ste imali sve, nemate kuću. Tako je i za zdrave stanice u mozgu, jer one ne znače uredan kognitivni razvoj. Nužan je podražaj iz okoline – naglasila je.

Mozak funkcioniše po zakonima prirode

U ranoj životnoj dobi djeteta postoje optimalne faze razvoja i periodi kada se treba uspostaviti sposobnost fokusa, koordinacije govora, mišićne ekspresije, uspostavljanja kontakta vidom i slično.

– Naš mozak je dio prirode i on funkcioniše po zakonima prirode. Postoje tačno određeni periodi u razvoju djeteta šta se u kognitivno-mentalnom planu razvija svaki mjesec. Zna se koje sposobnosti djeteta se u kojem mjesecu života razvijaju, ali neće same od sebe, već uz podražaj iz okoline. Ako dijete ostane pod staklenim zvonom, izolovano od tog podražaja i “vegetira” ispred ekrana, neuroni se međusobno ne povezuju sami od sebe. Da bi se te stanice u mozgu povezale, nastaju sinapse, mreža neurona, a mreža neurona je sposobnost. Prvi korak u tome nedostaje zbog ekranizma, a to je stimulacija iz okoline, plus jednosmjerna stimulacija koja dijete okreće prema njemu i zatvara ga, gdje imamo autističnu sliku i usporen jezičko-govorni razvoj – objasnila je Baković.

Nerijetko joj se kroz rad dešavalo da dođe majka sa djetetom koje ne govori jezik kojim pričaju njegovi roditelji, već naprimjer engleski.

– To se dešava kada je dijete u toj jednosmjernoj komunikaciji bilo toliko uporno za preživljavanjem, pa čak i sa ekranom koji s njim nije pričao, da je počelo ponavljati za njim. Ekran s djetetom ne uspostavlja komunikaciju, ali iz očaja da komunicira s nekim, dijete počinje komunicirati u smislu klipova koje kupi iz sadržaja kojima je izloženo. Pustite djecu u lokvu, blato, drvo, kamen, da se suživi i stimuliše mozak – istaknula je.

Ovom problemu pristupa se u sklopu neurofeedback terapije. Psihološkinja navodi kako najprije napravi kliničku sliku djeteta, koja je ista u autizmu i pseudo-autizmu.

– Slika je ista, ali je tempo napredovanja djeteta različit. Kod prve kliničke slike – autizma, napredovanje je mnogo, mnogo sporije. Neurofeedback služi da smanji intenzitet poteškoća, ali mi je cilj raditi i prevenciju. Meni je sada na terapijama dominantno 2018. godište. To su djeca od dvije godine. Trudim se pričati o tome, promovisati… Roditelji, koji dođu kod mene i spoznaju istinu da su saučesnici štete koja je napravljena kod djeteta, su očajni. Ja im kažem “nemate koristi od tog očaja, hajde da sada dijete iščupamo, a vi promovišite okolo i pričajte. Ekrani za djecu ne dolaze u obzir – zaključila je.

Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zdravlje

Većina oboljelih od kovida nepotrebno dobijaju antibiotike

Potrošnja antibiotika u bolnicama i van njih u prošloj godini povećana je za oko 5,91 odsto, a prema podacima Instituta za ljekove i medicinska sredstva najveći porast ovih ljekova zabilježen je u novembru kada je za čak 118,43 odsto potrošnja bila veća u odnosu na isti period godinu ranije.

Biljne alternative antibioticima

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Kako je za Pobjedu rekla rukovoditeljka Odjeljenja za određivanje maksimalnih cijena i praćenje potrošnje ljekova u toj ustanovi Lidija Čizmović najviše se trošio azitromicin (jedno od fabričkih imena je i hemomicin).

Porast

“Potrošnja ovog antibiotika porasla je u odnosu na 2019. godinu za 132,46 odsto. Osim azitromicina zabilježen je i porast potrošnje cefiksima (28,38 odsto), ciprofloksacina (27,01 odsto) i ceftrikasona (21,36 odsto)”, kazala je Čizmović.

Ona je objasnila da su podaci prikupljeni iz pet veledrogerija koje obavljaju najveći promet sa ljekovima, te da će Institut sredinom godine objaviti svoj redovni izvještaj o potrošnji, gdje će biti obrađeni podaci iz svih veledrogerija koje su vršile promet ljekovima.

Crna Gora je, kada se uporedi sa zemljama EU i prije pandemije kovid-19, bila na samom vrhu liste zemalja po potrošnji antibiotika, a sada je potrošnja porasla svuda u svijetu jer se između ostalog koriste u liječenju protiv ove infekcije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da velika potrošnja antibiotika dovodi do otpornosti bakterija na njih, te na taj način postajemo bespomoćni pred bakterijskim infekcijama, što je posebno zabrinjavajuće kad se radi o ozbiljnim infekcijama poput upale mozga, sepse, itd..

Mikrobiolog u Institutu za javno zdravlje prof. dr Gordana Mijović za Pobjedu kaže da nam antibiotici ne trebaju u virusnim infekcijama – kao što je korona virus infekcija ili kovid-19, “jer ne djeluju na viruse”!

Kineski ljekari

“U početku SARS CoV-2 pandemije kineski ljekari su pokušali da pomognu oboljelima antibiotikom (azitromicinom) i u toj početnoj konfuziji dok se nije znalo gotovo ništa o virusu, a još manje o bolesti koju izaziva, zaključci su se donosili na osnovu utisaka, a ljekarima se činilo da antibiotik pomaže. Međutim, vremenom su se podaci prikupili i izanalizirali, ispostavilo se da je utisak bio pogrešan – da bi oni kojima je antibiotik „pomogao“, ozdravili i bez njega “, naglašava dr Mijović.

Ona objašnjava da samo mali broj inficiranih (8 odsto) dobije neku bakterijsku ili gljivičnu infekciju u toku korona virus bolesti.

“Upale pluća koje se vide na snimcima kod oboljelih su posljedica infekcije korona virusom, dakle, virusne upale pluća, gdje antibiotici ne pomažu. Ta informacija kasni kod nas, tako da se kod nas i dalje daju antibiotici kod inficiranih korona virusom”, kazala je dr Mijović, dodajući da neka istraživanja ukazuju da 72 odsto pacijenata oboljelih od korona virus bolesti nepotrebno dobija antibiotike, te da je kod nas taj procenat sigurno i veći.

Uzimanje na “svoju ruku”

Komentarišući to što i dalje ima ljudi koji “na svoju ruku” uzimaju antibiotike dr Mijović upozorava da oni nijesu bezazleni ljekovi.

Neki od njih, kako kaže, imaju štetno dejstvo na jetru, bubrege, nerve, a pojedini mogu da izazovu snažne alergijske reakcije, dok mnogi oštećuju našu mikrofloru.

“Našu mikrofloru čine bakterije koje naseljavaju našu kožu i sluznice i jako su bitne za normalno funkcionisanje organizma. Recimo varenje hrane je ozbiljno poremećeno uništavanjem bakterija u crijevima. Zato antibiotici treba da se koriste samo kada su neophodni, odnosno kada su poremećaji koje mogu da naprave manji od koristi za oboljeli organizam napadnut nekom bakterijskom infekcijom”, rekla je dr Mijović.

Smatra da bi bilo dobro pojačati kontrolu izdavanja antibiotika u apotekama, ali je mnogo važnije da ljudi shvate da uzimanje antibiotika na svoju ruku može biti opasno.

“Osim toga, svako uzimanje antibiotika doprinosi razvijanju otpornosti bakterija na ove dragocjene ljekove, pa je neophodno da se vrlo promišljeno koriste”, kaže Mijović.

Na pitanje koliko je opasna rezistencija na antibiotike i postoji li bojazan da ćemo se, ukoliko se ne smanji njihova neracionalna potrošnja, vratiti unazad u doba prije antibiotika sa svim onim posljedicama koje su u to doba pratile bakterijske infekcije, naša sagovornica ističe da je procijenjeno da na svjetskom nivou 700.000 ljudi godišnje umre zbog infekcija izazvanih bakterijama otpornim na antibiotike.

“Prije pandemije postojala je projekcija da će 2050. godine smrtnost izazvana infekcijama bakterija otpornih na antibiotike biti veća od smrtnosti izazvane karcinomima, i izazvati smrt 10 miliona ljudi godišnje. Poslije pandemije izazvane korona virusom, očekuje se da će situacija biti i gora”, ističe Mijović.

Mijović dodaje da bez antibiotika nije moguća savremena medicina; operacije, transplantacije, terapija malignih bolesti, liječenje raznih stanja u neonatologiji itd. Bez antibiotika i banalne infekcije mogu biti smrtonosne.

Kako nastaju bolničke infekcije

Prema riječima dr Mijović potrebno je više raditi na primjeni mjera za sprečavanje nastanka i širenja bolničkih infekcija, jer se dešava da pacijent uđe u bolnicu zbog jedne dijagnoze, a da u toku liječenja stekne infekciju otpornom bakterijom, što onda komplikuje započeto liječenje.

Zbog toga, kaže ona, postoje programi i mjere za sprečavanje nastanka i širenja takozvanih ,,bolničkih infekcija“, koje su najčešće uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike (bolničkim bakterijama).

“Bolnice su mjesta gdje se stvaraju razni oblici otpornosti bakterija na antibiotike, upravo zato što su to male sredine u kojima se antibiotici stalno primjenjuju, u kontinuitetu, što zbog liječenja infekcija što iz razloga sprečavanja nastanka infekcija, kao što je to slučaj u hirurgiji”, kaže dr Mijović.

U hirurgiji se, prema njenim riječima, prilikom izvođenja ,,prljavih“ operacija, kao što su operacije u trbuhu (gdje se nalaze crijeva, prepuna bakterija), pred intervenciju daje antibiotik. I to tako da, kada se napravi hirurški rez, on već bude ,,na licu mjesta“ i uništi prisutne bakterije kako ne bi nastala infekcija mjesta gdje je tkivo oštećeno samim rezom.

“Stalno prisustvo antibiotika pravi takozvani selektivni pritisak na bakterijsku populaciju. Kad date antibiotik, on uništi brojniju, na antibiotik osjetljivu populaciju bakterija, i onda otporne jedinke više nemaju konkurenciju, već se slobodno množe. Na taj način, dobijate skupinu otpornih mikroba. Bolnice su idealna mjesta za ovakva dešavanja”, navodi dr Mijović.

FZO: Nije bilo zloupotreba u propisivanju antibiotika

Načelnica Odsjeka za farmaciju i farmakoekonomiju u Fondu za zdravstveno osiguranje mr ph spec. Olgica Knežević kazala je za Pobjedu da tokom kontrole Fond nije utvrdio nijednu zloupotrebu kada je u pitanju propisivanje antibiotika.

Ona je istakla da su u prošloj godini izabrani ljekari najviše propisivali “amoksicilin”, “amoksicilin sa klavulonskom kiselinom”, “cefiksim” kao i “azitromicin”.

NASTAVI SA ČITANJEM

Zdravlje

Da li ste znali koji parazit živi na vašem licu?

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Mitiser (miteser) ili lat. Demodex folliculorum je sićišni, crvoliki zglavkar iz podklase krpelja i grinja koji kao ektoparazit živi u folikulima dlake i lojnim žlijezdama kože čovjeka.

Mitiser

Kod čovjeka se najviše nalazi na licu pri osnovi i sa bočnih strana nosa, u korjenu trepavica mada veoma rijetko se može naći i na drugim djelovima tijela.

Ova vrsta je prvi put opisana 1842. Zaraza ovim parazitom je vrlo česta mada nema patogeno dejstvo, odnosno, bezopasna je za čovjeka.

Grupa mitisera zaranja u folikul

Povremeno može uzrokovati neke kožne bolesti kod čovjeka. Kod životinja vrste koje su srodne mitiserima izazivaju bolesti koje se nazivaju demodikoze.

Veoma su sitne životinje sa dužinom od 0,3 do 0,4 mm ili preciznije:

  • ženka je dugačka 0, 27 do 0, 44 mm
  • mužjak je dužine od 0,17 do 0,3 mm.

Tijelo im je izduženo, poluprovidno i sastoji se iz dva dijela. Na prednjem delu nalazi se 4 para kratkih nogu koje su izgrađene samo od tri segmenta. zadnji dio tela, iza analnog otvora, je veoma izdužen i podijeljen poprečnim prstenovima. Hrane se tkivnim tečnostima domaćina.

Noću mogu da napuste folikul dlake i da se kreću po okolnoj koži brzinom od 8 – 16 cm/sat izbjegavajući svjetlost. Životni vijek ove vrste je nekoliko nedelja.

Razviće

U  folikulima dolazi do sparivanja ženki i mužjaka. Na istom mjestu ženke polažu mali broj jaja (oko 25).

Iz jaja se izlegu larve koje imaju tri para zakržljalih nogu koje su u obliku kvržica (tuberkula). Presvlačenjem larvi nastaju nimfe prvog, a njihovim presvalčenjem nimfe drugog reda. Nimfe drugog reda imaju formirana 4 para ekstremiteta i usni aparat i preobražavaju se u ženke i mužjake.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
Углавном облачно
06:0119:25 CEST
Осећај: 6°C
Ветар: 14km/h NNW
Влажност: 49%
Притисак: 1019.98mbar
УВ индекс: 0
ПетСубНед
18/8°C
13/8°C
15/6°C

Facebook

Instagram

Najčitanije