Evo kako se prema staroj tradiciji dijelio jedan dan - Volim Danilovgrad
Connect with us

Zanimljivosti

Evo kako se prema staroj tradiciji dijelio jedan dan

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Znate sigurno za jutro, podne, popodne i još neke djelove dana, ali možete li da nabrojite baš sve djelove dana kojih prema našoj tradiciji ima 18?

Tačno je, naša tradicija dan dijeli na 18 djelova. Među njima su oni dobro poznati, ali i rijetko poznati nazivi. Sasvim smo sigurni da će vas djelovi pri kraju najviše iznenaditi.

A 24 sata tokom dana sastoje se od : praskozorja, zore, svanuća, jutra, prijepodneva, podneva, poslijepodneva, sutona, sumraka, predvečerja, večeri, mraka, nekog doba noći, ponoći, gluvog doba noći, prvih pjetlova, drugih pjetlova i trećih pjetlova.

Vidite koliko toga ima prije praskozorja? A kada se iz ugla tradicije sagleda dan, zaista djeluje kao da traje duže od uobičajena 24 sata. Po ovome bi se reklo da se nekada vrijeme više cijenilo, svaki njegov trenutak. A vi danas iskoritite svaki dio, a dok pijetli kukuriču, slobodno spavajte.

J.M.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Zanimljivosti

ŠUMAR ZBOG KOG BRODOVI I DANAS PLOVE: NESREĆNA SUDBINA IZUMITELJA PROPELERA

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Osim malom broju poznavaoca, ime Jozefa Resela uglavnom je nepoznato. A šteta je jer je riječ bila o izuzetno talentovanom čovjeku. U svoje vrijeme smatrali su ga pomalo neobičnim, a danas sa sigurnošću možemo reći – bio je genijalan! Nažalost, njegov najpoznatiji izum – brodski propeler, donio mu je samo nesreću.

Jozef Ludvig Franc Resel rođen je 1793. godine u Hrudimu u Češkoj.

Resel je nakon studija šumarstva u Beču, gdje je već 1812. napravio nacrt propelera, dobio mjesto šumara u slovenačkom Pleterju. Bio je pobornik održivosti i podsticao je na pošumljavanje krševitih predjela.

Godine 1821. postavljen je na mjesto carskog primorskog šumarskog intendanta u Trstu – bio je zadužen za snabdijevanje drvetom nove carske ratne mornarice i predlagao je mnoge inovacije. ⁠

Izumitelj propelera

Studentska ideja nije ga napuštala. U slobodno vrijeme Resel je radio i dalje na svom izumu. U Kostajnici, na rijeci Krki, prvi put je testirao svoj brodski propeler.

Smatra se da je prvi nacrt propelera napravio još starogrčki matematičar, fizičar i astronom Arhimed, ali Resel je izum usavršio i prvi put u istoriji izveo i u praksi.

U lučkom gradu Trstu za Resela se otvorila mogućnost da svoje modele razvija i u praksi. Međutim, naišao je na jak otpor brodovlasnika koji su i dalje smatrali da je najbolji pogon jedro ili pak lopatice broda.⁠

Nakon nekoliko pokušaja, Reselu je uspjelo pokretanje ručno navođenog propelera, te je za njega 1827. godine na dvije godine dobio patent.

U Trstu je izgrađen eksperimentalni brod “Civetta” sa parnom mašinom od 6 KS, koji je 1. jula 1829. isplovio i tako postao prvi brod na svijetu pokrenut na ovaj način. Dostigao je brzinu od 6 čvorova, prije nego što je jedna cijev parne mašine pukla. Eksplozija koja je nastala na brodu nije imala nikakve veze sa Reselovim propelerom, ali mnogi su vjerovali da jeste!

Nakon nesreće, brod nije popravljan, policija nije dozvolila nove eksperimente, a uslijedio je i dug period izgradnje novog plovila, što je Resela gotovo dovelo do bankrota!⁠

Razočaran u to što okolina nije imala razumijevanja za njegov rad, na putovanju u Pariz Resel je, bez bilo kakve dobiti, ustupio planove svog propelera koji su zatim dospjeli u Englesku i čitav svijet.

Godine 1852. nepravedno nije dobio englesku nagradu namijenjenu pronalazaču propelera, budući da su dokumenti koji dokazuju njegov patent, navodno bili izgubljeni. ⁠

Josef Resel je osim brodskog propelera pronašao presu za proizvodnju vina i ulja, kao i kuglički ležaj bez mazanja, busolu i neke druge proizvode.

Zaboravljeni izumitelj

Propeler je usavršen i ušao je u svakodnevnu upotrebu 80-ih godina 19. vijeka. Jozef Resel, nažalost, tada već nije bio živ.

⁠Resel je 1857. godine preminuo gotovo anonimno, kao šumarski službenik u Ljubljani i tek ga je 1863. rehabilitovao car Franc Jozef dodijelivši mu zasluge za izume.

Od tada, pred zgradom Tehničkih fakulteta u Beču, u parku koji nosi njegovo ime, stoji spomenik Jozefa Resela podignuta u njegovu čast, a Resel i njegov brod “Civetta” bili su prikazani i na novčanici od 500 šilinga iz 1966. godine.⁠

Izvor : Istorijskizabavnik.rs

NASTAVI SA ČITANJEM

Zanimljivosti

U Singapuru napravili vještačku kožu koja ʽosjećaʼ

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Elektronska koža sačinjena je od mreže povezanih senzora pomoću kojih se osjećaju oblici, temperatura, težina i sl.

Naučnici sa vrhunskog univerziteta u Singapuru objavili su da su napravili elektronsku kožu koja se može koristi na robotima i protetičkim pomagalima kako bi stvorili osjećaj dodira sličan ljudskom, ako ne i više osjetljiv, piše Cnet.

Elektronska koža, poznata pod imenom „Asynchronous Coded Electronic Skin“ (ACES), sačinjena je od mreže povezanih senzora, a namijenjena je ljudima i za postavljanje na robotima, kako bi im omogućila da osjećaju bol, temperaturu, oblike i teksture, tvrdi tim naučnika s Nacionalnog univerziteta u Singapuru koji se na ovom projektu radio godinu i po.

Ideja potekla iz filma

Napominju da se veliko polje primjene elektronske kože otvara kod ljudi koji su izgubili neki od ekstremiteta. Protetičke ruke ili noge mogu djelimično nadomjeste motoričke funkcije, ali ne i osjećaj dodira. Upravo tu svoju šansu nalazi elektronska koža. Zahvaljujući njoj, hendikepirani ljudi moći će ponovo da osjete čvrstinu predmeta koji drže, njegovu temperaturu, teksturu i slično.

Ideju za ovaj proizvod naučnici dobili iz filma Imperija uzvraća udarac“, kada Luke Skywalker izgubi desnu ruku, koju zamjenjuje robotizirana, ona koja ima osjet dodira.

 

Izvor: Impulsportal.net

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
19°
Сунчано
05:3720:01 CEST
Осећај: 19°C
Ветар: 8km/h NNW
Влажност: 54%
Притисак: 1015.58mbar
УВ индекс: 0
СреЧетПет
37/22°C
34/20°C
31/18°C

Facebook

Najčitanije