Društvo
Evropska unija u Crnoj Gori obilježila Dan zaštite životne sredine u Danilovgradu
Evropska unija u Crnoj Gori obilježila je Dan zaštite životne sredine, organizacijom nekoliko aktivnosti u Danilovgradu. Aktivnosti su organizovane danas, umjesto 5. juna kada se obilježava ovaj dan, zbog prethodno loših vremenskih uslova.
U saradnji sa lokalnom upravom, predstavnici Delegacije EU u Crnoj Gori i EU info centra, podržali su akciju čišćenja dvorišta i okoline Osnovne škole „Njegoš“ u Spužu, u kojoj su učestvovali njeni učenici. Šefica Sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji EU Plamena Halačeva i predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević zajedno su posadile više drveća u dvorištu škole. Halačeva je tom prilikom istakla da je jako ponosna na mlade stanovnike Danilovgrada, koji su zajedničkom akcijom dali primjer kako treba da se štiti životna sredina.
„Otpad koji nepravilno odlažemo ugrožava zdravlje ljudi, zagađuje okolinu i ima negativan uticaj na turizam i ekonomski razvoj. EU ima jasna pravila o tome kako treba da se tretira otpad. Naš prioritet je da prvo spriječimo stvaranje otpada, a drugo – da otpad recikliramo i ponovo iskoristimo“, istakla je Halačeva.
EU je posvećena smanjenju količine plastike. Jedan od načina je i odluka da do 2030. godine sva plastična ambalaža bude napravljena od recikliranog materijala.
„Kada bacimo kesu od sendviča, kutiju za salatu ili bocu sa vodom nakon ručka, one ne nestaju – one postaju otpad. Plastika koju bacamo, bez razmišljanja, dolazi do naših okeanima i uništava naš morski život. A ono što ulazi u naša mora, završava na našem tanjiru. Procijenjeno je da 30% ribe koju jedemo ima plastiku u sebi“, navela je Halačeva tokom razgovora sa djecom.
Kovačević je u razgovoru sa djecom istakla da zaštitom životne sredine svi moraju da se bave – I stariji I mlađi.
“Upravo zato, povodom Dana zaštite životne sredine smo se okupili ovdje da zajednički zasadimo sadnice drveća i učestvujemo u akciji čišćenja, i tako i kroz sopstvenu akciju damo primjer i svima ostalima, i podsjetimo na značaj zaštite prirode za život svih nas“, rekla je Kovačević.
Pored akcije čišćenja, u obližnjem vrtiću „Zora Šaranović“ u Spužu organizovana je i radionica „Put sjemena“, tokom koje su predavači iz NVO „Eco Logic“ na praktičan i interaktivan način učili mališane kako da štite životnu sredinu.
Izložba „Crna Gora i Evropska unija – partnerstvo koje traje“ na trgu do 21. juna
Na Trgu 9. decembar, preko puta zgrade opštine, Halačeva i Kovačević otvorile su izložbu „Crna Gora i Evropska unija – partnerstvo koje traje“. Izložba, koja će biti otvorena do 21. juna, na zanimljiv način predstavlja EU projekte u Crnoj Gori, kojih godišnje ima oko dvadeset.
“EU je najveći strani donator u Crnoj Gori i obezbjeđuje finansijsku podršku još od 1998. godine. Do sada smo u Crnu Gori uložili preko 600 miliona eura iz pretpristupnih fondova, sa ciljem da doprinesemo razvoju i konkretnim reformama u brojnim oblastima – od zdravlja do infrastrukture, zaštite životne sredine, bezbjednosti hrane, turizma i obrazovanja. Ova izložba predstavlja samo mali dio ovog obimnog procesa, u kojem Crna Gora i Evropska unija partnerski učestvuju već dvadeset godina,” kazala je Halačeva na otvaranju izložbe.
Na otvaranju izložbe, Kovačević je podsjetila da je Danilovgrad prepoznat kao primjer uspješnog korišćenja evropskih fondova. Slikovito je objasnila da Danilovgrad predstavlja izložbu na otvorenom, jer su zahvaljujući podršci EU izgrađeni Upravna zgrada Komunalnog preduzeća, objekat Reciklažnog dvorišta, Centar za kulturu i drugi.
„Zajednički težimo da evropske standarde integrišemo u naš svakodnevni rad. U cilju kvalitetnijeg života svih građana. Na tom putu mnogo nam pomažu IPA fondovi. I zato je ova izložba važna. Da se građani uvjere u snažnu podršku Evropske Unije Crnoj Gori kroz veliki broj podržanih projekata. Jer evropske integracije nijesu samo otvaranje i zatvaranje poglavlja, već konkretan napredak u mnogim oblastima od interesa za građane“, rekla je Kovačević.
Halačeva i Kovačević su obišle i Regionalni trening centra za spasioce u poplavama i klizištima, koji je otvoren u maju, zahvaljujući podršci EU, kroz program prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora.
Društvo
Bolest i muka Todorovića
Radoje i Sanja prehranjuju troje djece sa 90 eura dječjeg dodatka, četvrto je na putu, a sve je krenulo po zlu kada je Radoju otkrivena teška bolest…
Nova godina se uvijek vezuje za Djeda Mraza, želje, poklone. Sanja i Radoje Todorović iz Bratonožića, sela udaljenog od Podgorice tridesetak kilometara, dozvoliće sebi “luksuz” da i oni, poput njihove djece, Lazara, Miloša i Uroša, koji imaju dvije, tri i četiri godine, povjeruju u novogodišnju magiju. Znaju da će njihov dom obogatiti Milica, koja treba da se rodi za Novu godinu, a hoće da vjeruju i da će Radojev ljekarski nalaz pokazati da se kancer povukao.
„Završio sam tri ciklusa i trebalo je da primim završnu terapiju, ali su mi zbog hemioterapije niski leukociti, pa od ponedjeljka moram pet dana da primam po šest boca. Nakon toga, ide završna terapija, a onda snimanje i… Vidjećemo šta će biti. Doktorica je rekla da mi garantuje da će se nakon ovih terapija povući i da će biti u redu. Rekao sam joj da to ne smije da mi radi, jer šta ako ne bude tako. Vidjećemo. Znam samo da više neću ići na hemioterapiju. Kosa mi je otpala, smršao sam 15 kilograma, ne mogu putem da idem. Da sam znao da ću ovakav biti, ne bih pristao na hemioterapiju, pa šta bude”, priča Radoje za “Vijesti”.
Ali, pristao je. Morao je. Život je u pitanju…
Apel čuli građani, nadležni i institucije nijesu
“Sve je do avgusta bilo dobro. Živjeli smo u Podgorici, kao podstanari, ja sam radio, dječaci rasli, a supruga trudna. I radovali se Novoj godini jer ćemo posle tri sina dobiti kćerkicu, Milicu. Ljeti smo išli na selo, djeca vole selo. Jedno jutro sam krenuo da se obrijem i vidio veliku kilu na vratu. I sve je krenulo kako ne valja”, kaže Radoje.
Pregledi, biopsija, dijagnoza koja nije do kraja uspostavljena i onda su se angažovale kolege s posla, porodica, prijatelji i sakupili 3.000 eura. Radoje je otišao za Beograd, gdje je operisan. Operacija je dobro prošla, a ljekar mu je na odlasku za Crnu Goru rekao da doktori pogledaju testise. Onda novi nalazi, pregledi, nova operacija. Ovoga puta u Podgorici.
“Ustanovili su da je kancer krenuo sa desnog testisa. Makli su ga, a metastaza je otišla na stomak, grudni koš, vrat”, priča tridesetpetogodišnji Radoje.
Iz Podgorice se sele u Bratonožiće, u prađedovsku kuću gdje su uslovi loši, nemaju ni kupatilo, ali nemaju ni izbora. Radoje više ne može da radi i izdržava porodicu, supruga Sanja treba uskoro da se porodi, a od primanja imaju samo dječji dodatak od po 30 eura po djetetu. Premalo za jedan život, a koliko je tek malo za pet-šest života.
“Nemamo materijalno obezbjeđenje porodice. Predao sam za tuđu njegu, pa dako makar to dobijem. Supruga nema državljanstvo, a ne može da putuje da prikupi dokumentaciju. Termin za porođaj je 1. januar i moraćemo i porođaj da platimo jer nema osiguranje, kako ja ne radim, a njeno državljanstvo još nije sređeno. Možda bi bilo drugačije da smo se vjenčali. Ne znam. Čim ovo prođe i kako prođe, možda…”, zaćuta Radoje.
A nastavak je trebalo da glasi da možda uslijedi i vjenčanje, nego se plaši da nije previše želja.
Radoja put do Podgorice zbog hemioterapije dodatno iscrpljuje. Ima nesvjesticu, mučninu, bolove, malaksao je, ali bori se. Mora – zbog sebe, Sanje, ali, kako reče, najviše zbog Lazara, Miloša, Uroša i Milice koja tek treba da se rodi.
“Lakše bi bilo da imamo smještaj u Podgorici, da ne moram ovoliko da putujem. U oktobru sam se obratio Vladi, ali niko mi nije odgovorio. Marina Medojević se odmah angažovala da pomogne, građani pomažu koliko mogu. Firme ‘Cerovo’ i ‘7. avgust’ su se javile da promijene krov na kući”.
Banka hrane je upoznala javnost sa slučajem Radoja Todorovića i njegove porodice i da im je pomoć hitno potrebna. Upoznala je i institucije i pozvala ministre zdravlja, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova, premijera, gradonačelnicu.
Njihov apel čuli su građani i pojedine firme. Ne i nadležni.
Služba gradonačelnice, kako su saopštili iz Banke hrane, obavijestila ih je da zbog održanih lokalnih izbora ne mogu pomoći.
Todorović se nada da će uz pomoć dobrih ljudi uspjeti da u Podgorici djeci obezbijedi siguran krov nad glavom. I da će Nova godina zaista biti nova.
“Kada su mi rekli da je kancer i da su krenule metastaze, nijesam znao kako iz bolnice da izađem. Malo sam sjeo da razmislim. Prvo mi je bilo kako će djeca da se podignu. Sinovi znaju da im je tata bolestan i da ima ranu. Sjednu pored mene i kažu – ‘polako, da ne diramo ranu, to tatu boli’. A mene duša boli. Šta mi treba? Zdravlje! Da sam zdrav, ništa drugo mi ne bi trebalo, jer sve mogu stvoriti za svoju porodicu. Ovako…”.
Svi koji mogu i žele da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 540-32155016-45, Erste banka, na ime Radoja Todorovića.
Prijatelji porodice Todorović su pokrenuli akciju prikupljanja pomoći i na platformi Gofundme.
Društvo
Grgurović: Uspješno riješen problem Q groznice u Danilovgradu
Opština Danilovgrad objavila je da je problem Q groznice, koji je u prethodnom periodu izazvao značajne poteškoće među farmerima i stanovništvom, konačno riješen. Prema riječima predsjednika opštine Aleksandra Grgurovića, na farmama u ovom području više nema zaraženih životinja.
Zaražena grla, kod kojih je dijagnostikovana bakterija Coxiella burnetii, eutanazirana su i uklonjena sa posljednje dvije farme na kojima je bolest bila prisutna. Ovaj proces obavljen je u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, pri čemu su životinje spaljene na bezbjedan i efikasan način, čime je izbjegnuto potencijalno zagađenje tla i vode koje bi moglo nastati ukopavanjem.
Grgurović je istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila ključna u rješavanju ovog problema, ali i najavio dodatnu pomoć lokalnim stočarima. „Opština će pružiti podršku farmerima koji su pretrpjeli gubitke kako bismo im pomogli da se što prije oporave i nastave sa svojim radom,“ rekao je Grgurović.
Q groznica, zoonotska bolest koja može uticati i na ljude, izazvala je zabrinutost u Danilovgradu ali i brojne proteste pri ukopavanju eutanaziranih grla, od trenutka kada je prvi slučaj prijavljen. Zahvaljujući preduzetim mjerama, situacija je sada pod kontrolom.
Opština nastavlja da prati situaciju i pruža podršku poljoprivrednicima kako bi se obezbijedila stabilnost u stočarskoj proizvodnji i očuvalo javno zdravlje.
You must be logged in to post a comment Login