GLEDALI STE “300”? SPARTANCI SU ZADIVILI SVIJET, ALI OSVETA PERSIJANACA NAKON TERMOPILSKE BITKE ZGROZILA JE I VARVARE - Volim Danilovgrad
Connect with us

Zanimljivosti

GLEDALI STE “300”? SPARTANCI SU ZADIVILI SVIJET, ALI OSVETA PERSIJANACA NAKON TERMOPILSKE BITKE ZGROZILA JE I VARVARE

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Legendarna Termopilska bitka u kojoj su, posle žestoke borbe, Persijanci pod vođstvom kralja Kserksa pobijedili vojsku spartanskog kralja Leonide završila se 9. avgusta 480. prije nove ere.

Termopilska bitka je sukob koji je vođen između saveza grčkih gradova-država na čelu sa Spartom i Persijskog carstva kod Termopilskog prolaza u centralnoj Grčkoj avgusta 480. p. n. e. Bitka je bila dio Grčko-persijskih ratova.

Iako su Persijanci na kraju izvojevali pobedu, ipak su Spartanci i njihov vođa Leonida bili ti koji su ušli u legendu i o kojima se i danas govori. Evo zbog čega!

Odnos snaga bio je apsolutno na strani Persijanaca. Njihova vojska bila je 30 puta brojnija od Grčke! Imala je između 200.000 i 250.000 ratnika, dok je združena armija Grka brojala tek oko 7.000 boraca, od toga 300 Spartanaca. Pa ipak, upravo ta mala sila vođena spartanskim kraljem Leonidom blokirala je jedini put kojim je masivna vojska Kserksa I mogla da napreduje.

Znajući ishod bitke unaprijed, spartanski kralj Leonida je odabrao vojnike, koji su već imali sinove. Spartanci su znali da je sudjelovanje u toj bici sigurna smrt, ali niko nije odbio poziv.

Planinski klanac Termopile (u prevodu sa grčkog “tople kapije”) odabran je kao najpogodnije mjesto za odbranu zbog povoljnog terena. Taj prolaz je bio toliko uzak da se dvoja bojna kola nisu mogla mimoići. S jedne strane je bila planina, a sa druge more.

Puna tri dana Grci su zadržali Persijance nanoseći im ogromne gubitke. Zbog terena Persijanci nisu mogli da opkole Grke, tako da njihov daleko veći broj nije dolazio do izražaja. Čak su i “Persijski besmrtnici” – elitna kraljevska garda, koju je Kserks poslao drugog dana, morali da se povuku.

Priča o izdaji stara je koliko i ljudski rod. Kada je u pitanju bitka kod Termopila, zapisi govore o tome da je posle drugog dana bitke, Grk Efijalt pobjegao kod Persijanaca i odao postojanje posebnog, slabo branjenog prolaza kroz Termopil. Zahvaljujući ovoj informaciji, Persijanci su Grke zaskočili s leđa.

Vođa Spartanaca Leonida je zaključio da je dalji uzaludan. Ipak, to nije značilo da planira da se preda! Trećeg dana bitke otpustio je sve grčke vojnike osim svojih Spartanaca i šačice Tespijaca. Njih 300 sačekalo je Persijance.

Bitka je bila izuzetno brutalna. Nakon što su im polomljene duga koplja Spartanci i Tespijci su nastavili da se bore sa kratkim mačevima.

U bici je ubijen Leonida, ali su Spartanci nastavili borbu da odbrane njegovo mrtvo tijelo. Kada su ostali bez mačeva, borili su se kao zveri rukama i zubima. Ostalo je zapisano da su se Persijanci smrtno plašili i nenaoružanih Spartanaca. Posljednje Spartance pobili su kišom strijela.

Strašna osveta “pobjednika”

Iako je pobijedio Kserks I je bio strašno ljut jer je izgubio toliko mnogo vojnika. Zbog toga je naredio da se mrtvo Leonidino tijelo obezglavi i da se tijelo nabije na kolac. Kasapljenje leša je bilo nešto što je i kod Persijanaca smatrano nedozvoljenim, pa se Kserks I kasnije zbog ovog čina pokajao i tijelo vratio Spartancima koji su voljenog vladara sahranili uz počasti.

Iako je to bila taktička pobjeda za Persijance, to je bio težak udarac za njihovu armiju. Priča o Leonidi i njegovih 300 junaka pronela se brzinom munje kroz antički svijet dižući moral Grcima i strašeći neprijatelje.

Na mjestu slavnog boja postavljena je ploča u kojoj je urezan epitaf Simonida sa Keja koji je bio savremenik bitke, a koji pominje i Herodot u svojoj istoriji: “Putniče, kad stigneš Spartancima reci da padosmo vjerni njihovim zakonima”.

Obnovljena verzija ovog zapisa i danas stoji na mjestu bitke.

U mnogo novijoj istoriji, 1955. godine, na mjestu gde je po legendi Leonida pao, podignut je spomenik koji simbolično predstavlja odgovor Leonide persijskom caru Kserksu I na predlog da preda oružje bez bitke. Na njemu kratko piše: “Dođi i uzmi!”

 

Izvor: Istorijski Zabavnik.rs

Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Zanimljivosti

ŠUMAR ZBOG KOG BRODOVI I DANAS PLOVE: NESREĆNA SUDBINA IZUMITELJA PROPELERA

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Osim malom broju poznavaoca, ime Jozefa Resela uglavnom je nepoznato. A šteta je jer je riječ bila o izuzetno talentovanom čovjeku. U svoje vrijeme smatrali su ga pomalo neobičnim, a danas sa sigurnošću možemo reći – bio je genijalan! Nažalost, njegov najpoznatiji izum – brodski propeler, donio mu je samo nesreću.

Jozef Ludvig Franc Resel rođen je 1793. godine u Hrudimu u Češkoj.

Resel je nakon studija šumarstva u Beču, gdje je već 1812. napravio nacrt propelera, dobio mjesto šumara u slovenačkom Pleterju. Bio je pobornik održivosti i podsticao je na pošumljavanje krševitih predjela.

Godine 1821. postavljen je na mjesto carskog primorskog šumarskog intendanta u Trstu – bio je zadužen za snabdijevanje drvetom nove carske ratne mornarice i predlagao je mnoge inovacije. ⁠

Izumitelj propelera

Studentska ideja nije ga napuštala. U slobodno vrijeme Resel je radio i dalje na svom izumu. U Kostajnici, na rijeci Krki, prvi put je testirao svoj brodski propeler.

Smatra se da je prvi nacrt propelera napravio još starogrčki matematičar, fizičar i astronom Arhimed, ali Resel je izum usavršio i prvi put u istoriji izveo i u praksi.

U lučkom gradu Trstu za Resela se otvorila mogućnost da svoje modele razvija i u praksi. Međutim, naišao je na jak otpor brodovlasnika koji su i dalje smatrali da je najbolji pogon jedro ili pak lopatice broda.⁠

Nakon nekoliko pokušaja, Reselu je uspjelo pokretanje ručno navođenog propelera, te je za njega 1827. godine na dvije godine dobio patent.

U Trstu je izgrađen eksperimentalni brod “Civetta” sa parnom mašinom od 6 KS, koji je 1. jula 1829. isplovio i tako postao prvi brod na svijetu pokrenut na ovaj način. Dostigao je brzinu od 6 čvorova, prije nego što je jedna cijev parne mašine pukla. Eksplozija koja je nastala na brodu nije imala nikakve veze sa Reselovim propelerom, ali mnogi su vjerovali da jeste!

Nakon nesreće, brod nije popravljan, policija nije dozvolila nove eksperimente, a uslijedio je i dug period izgradnje novog plovila, što je Resela gotovo dovelo do bankrota!⁠

Razočaran u to što okolina nije imala razumijevanja za njegov rad, na putovanju u Pariz Resel je, bez bilo kakve dobiti, ustupio planove svog propelera koji su zatim dospjeli u Englesku i čitav svijet.

Godine 1852. nepravedno nije dobio englesku nagradu namijenjenu pronalazaču propelera, budući da su dokumenti koji dokazuju njegov patent, navodno bili izgubljeni. ⁠

Josef Resel je osim brodskog propelera pronašao presu za proizvodnju vina i ulja, kao i kuglički ležaj bez mazanja, busolu i neke druge proizvode.

Zaboravljeni izumitelj

Propeler je usavršen i ušao je u svakodnevnu upotrebu 80-ih godina 19. vijeka. Jozef Resel, nažalost, tada već nije bio živ.

⁠Resel je 1857. godine preminuo gotovo anonimno, kao šumarski službenik u Ljubljani i tek ga je 1863. rehabilitovao car Franc Jozef dodijelivši mu zasluge za izume.

Od tada, pred zgradom Tehničkih fakulteta u Beču, u parku koji nosi njegovo ime, stoji spomenik Jozefa Resela podignuta u njegovu čast, a Resel i njegov brod “Civetta” bili su prikazani i na novčanici od 500 šilinga iz 1966. godine.⁠

Izvor : Istorijskizabavnik.rs

NASTAVI SA ČITANJEM

Zanimljivosti

U Singapuru napravili vještačku kožu koja ʽosjećaʼ

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Elektronska koža sačinjena je od mreže povezanih senzora pomoću kojih se osjećaju oblici, temperatura, težina i sl.

Naučnici sa vrhunskog univerziteta u Singapuru objavili su da su napravili elektronsku kožu koja se može koristi na robotima i protetičkim pomagalima kako bi stvorili osjećaj dodira sličan ljudskom, ako ne i više osjetljiv, piše Cnet.

Elektronska koža, poznata pod imenom „Asynchronous Coded Electronic Skin“ (ACES), sačinjena je od mreže povezanih senzora, a namijenjena je ljudima i za postavljanje na robotima, kako bi im omogućila da osjećaju bol, temperaturu, oblike i teksture, tvrdi tim naučnika s Nacionalnog univerziteta u Singapuru koji se na ovom projektu radio godinu i po.

Ideja potekla iz filma

Napominju da se veliko polje primjene elektronske kože otvara kod ljudi koji su izgubili neki od ekstremiteta. Protetičke ruke ili noge mogu djelimično nadomjeste motoričke funkcije, ali ne i osjećaj dodira. Upravo tu svoju šansu nalazi elektronska koža. Zahvaljujući njoj, hendikepirani ljudi moći će ponovo da osjete čvrstinu predmeta koji drže, njegovu temperaturu, teksturu i slično.

Ideju za ovaj proizvod naučnici dobili iz filma Imperija uzvraća udarac“, kada Luke Skywalker izgubi desnu ruku, koju zamjenjuje robotizirana, ona koja ima osjet dodira.

 

Izvor: Impulsportal.net

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
Делимично облачно
06:0119:25 CEST
Осећај: 3°C
Ветар: 10km/h N
Влажност: 62%
Притисак: 1020.32mbar
УВ индекс: 0
ЧетПетСуб
15/3°C
18/8°C
13/8°C

Facebook

Instagram

Najčitanije