By 
Danas je na Radiju Danilovgrad, gostovao Vuk Iković. Povod gostovanja je planirana izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na lokaciji Landža.
Iković je u gostovanju predstavio prethodni rad na izradi Studije o zaštiti rijeke Zete i proglašenja područja Parkom prirode.
Veći dio gostovanja je protekao u odgovaranju na pitanja slušalaca, što je i bio cilj emisije. U nastavku prenosimo pitanja građana kao i odgovore Vuka Ikovića, Savjetnika za zaštitu životne sredine u Opštini Danilovgrad
Da li je urađen Plan posebne namene, plan upravljanja zaštićenim područjem u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode koji treba da donese Skupština Crne Gore, a izrađuje se za teritoriju ili delove koji zahtevaju poseban režim uređivanja–član 21. u vezi člana 31 Zakona o uređivanju prostora i izgradnji objekata u zaštićenim zonama?
Iković se u obraćanju osvrnuo da je proglašen Park prirode „Rijeka Zeta“ i da još uvijek nisu usvojeni planovi jer je park tek nedavno proglašen; Plan upravljanja zaštićenim područjem će biti urađen u roku od 6 mjeseci od dana osnivanja upravljačkog tijela.
Vi ste jedan od autora Studije zaštite rijeke Zete, na osnovu koje je ona proglašena Parkom prirode. Lokacija postrojenja se nalazi u II zoni zaštite i direktno naslanja na priobalnu vegetaciju koja predstavlja I zonu zaštite – strogi režim zaštite. U Elaboratu o proceni uticaja stoji da“ lokacija ne spada u zaštićena područja“ Da li se ovaj Elaborat u novonastaloj situaciji može smatrati nevažećim?
Elaborat trpi izmjene, nije idealan, trenutno nije ni konačan i stoga postoji javna rasprava. Sve primjedbe i sugestije se dostavljaju u pisanoj formi Agenciji za zaštitu životne sredine koja je onda dužna dalje reagovati u skladu sa zakonom.
Lokacija prečistača je u III zoni parka prirode i nalazi se uz zonu II. U zoni III su dozvoljene sve aktivnosti koje su predviđene Prostorno urbanističkim planom. U zoni II nije dozvoljena gradnja stambenih i poslovnih objekata a sve radnje u zoni III ne smiju smanjivati kvalitet vazduha, vode i zemljišta u zoni II i zoni I.
Kvalitet životne sredine mora biti ispoštovan bez obzira da li je Lanđa u parku prirode ili ne. Svakako da park prirode olakšava sistem zaštite ali nije od presudne važnosti. Park prirode je dodatna okolnost koja utiče da se cijelom procesu pristupi mnogo obazrivije.
Osim što je u zoni zaštite, lokacija postrojenja je u samom centru grada. Da li mislite da ta lokacija može da se iskoristi drugačije – da se obnovi priobalno vegetacija, uredi kružna staza (koja je nekada postojala), postave edukativne table o vrednim vrstama flore i faune, postavi učionica na otvorenom. Ovaj prostor je decenijama prepoznat od strane stanovnika, koriste ga za rekreaciju, škole održavaju časove u prirodi. Da li mislite da tako uređena površina može doprineti turističko ponudi Danilovgrada, i svim njenim građanima?
Planirana lokacija se može mnogo bolje iskoristti kao izletište, gradski park, prostor za sport i rekreaciju i za obrazovne svrhe.
To je dio grada koji može da nadomjesti dosta manjkavosti nastale urbanizacijom i nedostatkom zelene infratsrukture Danilovgrada. Ako hoćemo jedan prostor da najbolje iskoristimo onda njegov prvi i glavni korisnik treba da bude lokalno stanovništvo jer oni najbolje poznaju tu lokaciju.
Iković se osvrnuo da se planirano postrojenje nalazi u III zoni zaštite i da radovi ne smiju negativno uticati na II Zonu zaštite, pejzažni identitet prostora kao ni na stanovništvo koje živi u okolini.
Kako mislite da će sam tok izgradnje (rok 2023.god) teška mehanizacija, uklanjanje velike količine površinski sloja zemljišta ( predviđen je iskop 800m3), buka, vibracije, glasovi, prašina… uticati na floru i faunu na ovom zaštićenom lokalitetu označenm ZONAMA I i II?
Livada Landža obiluje lekovitim biljem, priobalna vegetacija je mesto gnežđenja ptica, pribežište i koridor migracije sitnih zivotinja. Meandar Landža je sa skoro svih strana (preko 80%) oivičena vodotokom i njegovom priobalnom vegetacijom. Kako mislite da će se ova gradnja odraziti na ovu zaštićenu celinu meandra kada u Studiji navodite da livade u zoni zaštite predstavljaju važan nisku travnu zajednicu – Euromediteranske kserofilne travne zajednice?
Bez obzira koliko bili obazrivi pri izradi prečišćivača otpadnih voda, čak i da se radi o vikendici, postojaće uticaji. Izvođenje građevinskih radova bi uzrokovalo gotovo potpuno odustvo životinjskih vrsta tokom trajanja radova u Landži. Prisutne travnate zajednice na predmetnoj lokaciji bi nestale i bile bi zauzete objektima prečistača otpadnih voda.
U toku je javna rasprava o uticaju na životnu sredinu, i svi građani su pozvani da svoj doprinos daju putem učešća ili putem pisane forme. Dakle elaborat trpi izmjene. Što više argumentovanih sugestija to je veća vjerovatnoća da prečistač ne bude u Landži već na ekonomičnijoj lokaciji.
Danilovgradski dio Zete (Foto: Jelena Jovanović)
Iković dalje navodi da je elaboratom koji je na javnoj raspravi potrebno ukazati na bolje lokacije, obrazložiti kako bi se sve uzelo u razmatranje. Dovedeni smo u situaciju da biramo izemđu Landže i Veljeg dna, a ni jedna ni druga loakcija nijesu pogodne za rad sistema za prečišćavanje otpadnih voda.
Da bi se kolektor i prečšćavač izgradili na bilo kojoj lokaciji potrebno je čuti ljude od struke, ispoštovati segmente zaštite životne sredine kao i mišljenje lokalnog stanovništva. Zato i postoje javne rasprave.
Životnjski svijet bi definitivno u fazi izrade postrojenja napustio stanište a po njegovoj izgradnji i smirivanju situacije djelimično vratio na stanište. Ipak desio bi se trajni gubitak prirodne ravnoteže jer bi se promijenilo korišćenje prostora.
Iković se dalje u emisiji osvrnuo na troškove izgradnje kao i troškove održavanja postrojenja koji bi na mjesečno nivou po nekim podacima iznosili oko 200 000 €.
Troškovi održavanja bi u zavisnosti od daljih dešavanja, hipotetički mogli iznositi i do 30€ po domaćinstvu, u zavisnosti do toga na koga bi sve pao teret. Troškovi otplate će se vjerovatno obračunavati i preko računa za vodu.
Upitno je da li će se povećavati račun za vodu i onim građanima koji nijesu priključeni na kanalizacionu mrežu. Danilovgrad karakteriše raspršena gradnja što uzrokuje dužinu kanalizacione mreže. Tako smo dozvoljavanjem negrupisanih naselja uzrokovali da nam je sistem transporta vode skuplji od same vode što će uticati na cijenu pitke vode kao i način i cijenu prečišćavanja otpadnih voda.
U delu Studije – Zaštita karaktera predjela navodite i predlažete : „Zabranu izgradnje u priobalju u pojasu od minimum 100 m… očuvanje prirodne konfiguracije terena i karakteristike vizura…“ Molim Vas da date komentar na izgradnju ovog postrojenja u zoni pribalne zaštićene zone.
U pojasu koji se nalazi između rijeke Zete i lokacije za prečistač nije dozvoljena gradnja. To su priobalne šume koje zajedno sa vodenim staništem čine jednu biološku cjelinu. Objekti prečistača prema smjenicama studije treba da budu udaljeni minimum 100 metara od vodne linije rijeke Zete.
Tačno je da elaborat ima nedostataka ali to se može unaprijediti. Tako na primjer nedostaje uticaj poplava (plavnog talasa) na sistem za prečišćavanje. Navedeno je da je potrebno objekte zaštiti od poplava ali ne i kako.
Potrebno je da svi uložimo dosta napora da bi dobili najbolji prečistač na najboljoj lokaciji jer se ovaj projekat radi najmanje za narednih 50 godina a od njega zavisi prije svega kvalitet rijeke Zete i njenih pritoka i kvalitet vode na našoj česmi jer dosta površinskih voda odlazi u podzemne tokove odakle se potiskuje u gradsku vodovodnu mrežu.
Zašto studijom nije obuhvaceno ispitivanje zemljista, vode, vazduha?
Ne postoje podaci o trenutnom stanju vode, vazduha i zemljušta za Landžu ali to treba biti dio elaborata. Zato treba insistirati da ukoliko investitor ne odustane od lokacije, da elaborat sadrži i te podatke jer ne može se pratiti stanje prirode nakon izgradnje ako ne znamo kavo je ono bilo prije gradnje.
Opštini Danilovgrad je potreban i kolektor i prečišćavač i oni se rade za poboljšanje kvaliteta rijeke Zete i kvaliteta života u Landži i cijelom Danilovgradu. Drugim riječima finkcija prečistača je poboljšanje a ne pogoršanje stanja.
Kancelarija za zaštitu životne sredine učestvuje u vođenju javne rasprave i pripremila je niz predloga kako o novoj – alternativnoj lokaciji, tako i o drugim nedostacima koji prate elaborat.
Da li to znači da ste vi saglasni sa postojećom lokacijom?
Iković je podsjetio da se pomenuta lokacija može mnogo bolje iskoristiti i to u rekreativne, obrazovne, kulturne, turističke svrhe, koje mogu unaprijediti kvalitet života uz mala ulaganja.
Poštovani Vuče, u vašoj studiji postoji karta na kojoj su zone označene zone I i II na mestu lokacije.
Studija je rađena za potrebe svih nas. Park prirode je zoniran na tri cjeline: prva, druga i treća zona.
Najmanju površinu zauzima prva zona, to je prostor močvare Moromiš ukupne površine 0,15 kvadratnih kilometara. Druga zona su vodene, livadske i šumske cjeline, a preostale površine su u okviru treće zone koja zauzima oko 70 % parka prirode u okviru koje se planira i prečistač.
Iako je planirana lokacija u parku prirode, to ne znači da se u njemu ne može graditi. Uz upotrebu najbolje razvijene tehnologije prečistač može ispuštati 100 % ispravnu vodu za tehničke potrebe. Da li će do toga doći zavisi najviše od nas građana.
Da li to znači da je Dup, odnosno Pup nevažeći?
Prostorni urbanistički plan (PUP) je dao smjernice za proglašenje rijeke Zete parkom prirode. Ukoliko određene površine u studiji zaštite imaju drugačiju namjenu od one u PUPu onda to ne znači da je PUP nevažeći već da će se PUP uskladiti u tom dijelu sa Studijom zaštite a to će se desiti izradom novog urbanističkog plana.
Kada je u pitanju javni interes onda su izmjene planova opravdane. Trenutni planovi su važeći do 2020. godine kada su nadležne institucije u obavezi donijeti nove. Izgradnja jednog ovakvog postrojenja podliježe prvo standardima i važećim zakonskim smjernicama pa onda i Odluci o proglašenju Parka prirode.
Tako Park prirode jeste važan ali ne i ključni. Mora se zaštiti priroda, bez obzira na uspostavljeni režim zaštite doline Zete i treba se ispošuju standardi zaštite životne sredine, mišljenje lokalnog stanovništva i slično.
U kojoj mjeri će se ovo ostvariti to zavisi prvenstveno od građana a naravno najveća odgovornost je na Opštini Danilovgrad.
Comments