Potrebna nam je stambena politika čijom će primjenom građani Spuža i Danilovgrada moći da iznajme ili kupe stanove po povoljnim uslovima koji će biti jednako pristupačni svima, a najviše ugroženim pojedincima i porodicama.
Zato Danilovgrad treba da pokrene i formira stambeni fond i preduzeće za stanogradnju.
Ovo znači da će Opština graditi male kvartove 50 do 100 stanova koji će zadovoljiti sve potrebe građana. Pretežno će to biti jednospratne i dvospratne kuće u grupama. U samom kvartu biće kancelarija mjesne zajednice, prostori za rad od kuće, sportsko i dječje igralište, teretana i drugi sadržaji. Kvartove treba planirati u blizini postojećih seoskih škola na Slapu, Lazinama, Ždrebaoniku, Martinićima i Zagraču.

Foto Pinterest
Na ovaj način umjesto izgradnje 100 kuća na 100 hektara zemljišta, one će novom modelom urbanizacije zauzeti najviše dva hektara. Tako se čuva plodno zemljište, životna sredina, mnogo je manja potrošnja vodovodne, putne i elektro mreže. Stanovi će biti građeni od termoizolacionog materijala što će smanjiti potrošnju drveta za ogrijev, a računi za struju će biti i do dva puta manji.
Ovaj model urbanizacije će smanjiti saobraćajne gužve u centru grada i u Spužu jer će djeca iz seoskih kvartova ići u lokalne seoske škole.
Roditelji će biti rasterećeni od ličnog prevoza djece do Spuža i Danilovgrada, tim više jer će postojati i đačke autobuske linije.
Pojedine stmbene jedinice će imati radionice u zavisnosti od porodičnih potreba tj. poslova kojim se bave. U radionicama možemo imati male sirare, uslužno cijeđenje soka, vinarije, zanatlije za popravku bicikala, alata, korpare, voskare, šnajdere, drvodjelje… U sklopu kvarta može biti i prostor za izlaganje i degustaciju domaće zdrave hrane što će biti dio svojevrsne turističke ponude.

Foto Pinterest
Na ovaj način se podstiče finansijska nezavisnot ljudi, koji su od opštine dobili stan na korišćenje a koji ga onda mogu otkupiti od opštine, kad postanu finasijski stabilnije domaćinstvo. Taj novac bi onda išao u stambeni fond za izgradnju novog stana.
Jedna od opcija je da građanin ustupi opštini svoje poljoprivredno zemljište za stan, a to znači moja svojina za opštinku svojinu, tj. moje plodno zemljište za opštinski stan. Ako građanin nema zemljišta onda dobija stan na korišćenje i tako plaća opštini simboličnu mjesečnu nadoknadu u iznosu od 50 do 100 eura.
Naravno, ova ideja ne može da se realizuje preko noći, potreban višegodišnji rad i trud, te dugorčna strategija koju ćemo blagovremno prezentovati. Tako stvaramo sistem koji će trajati decenijama. Javna stanogradnja nije utopija niti lijepa priča, to je potreba da bi imali zdravo društvo, da bi preokrenuli aktuelnu stambenu politiku po kojoj prednost ima funkcioner, a ne ugorožena porodica i pojedinac.
Stambeni fond i preduzeće za javnu stanogradnju je priroritet, to je čvrsta odluka od koje Preokret ne odustaje jer stambena nezavisnost građanina, a prije svega mladih je uslov za održiv i otporan grad. Bez obzira koju ulogu imali u novoj vlasti ovo će biti jedan od prioriteta nove uprave u suprotnom nećemo biti dio nje.




















Comments