Spuž
Intervju Andrea McCcourtney, Bašta Zeta: “Imate prelijepu zemlju sa nevjerovatnim prirodnim resursima. Uživajte, dopustite i svojoj deci da uživaju..”
U Spužu je kreirano pravo malo baštovansko carstvo u kojem zasigurno caruje drugarstvo.
Permakultura kao način života traži da se angažujemo u zajednici, budemo kreatori i dizajneri prostora koji nas okružuje poštujući resurse i izobilje koje nam priroda daje. Konkretnije kazano misli se na vođenje gazdinstva u skladu sa prirodom odnosno njenim prirodnim poredcima, principima, ciklusima i ekosistemom. Andrea Mekurtni je Amerikanka koja je, sa svojom porodicom, odbrala opštinu Danilovgrad, tačnije Spuž, kao mjesto za život i ako možemo reći i životni poziv.
Sa Andreom smo razgovarali o konceptu “Bašta Zeta” svojevrsne baštenske zajednice i škole u prirodi za djecu, odluci da se skrase u Spužu ali i njenoj percepciji lokalne zajednice i Crne Gore.
Ispričajte nam Vašu priču. Kako ste došli u Crnu Goru i zašto ste odlučili da ostanete u Spužu?
Zdravo, ja sam Andrea, imam 35 godina, Amerikanka sam sa mužem i 4 dječaka koji žive u Spužu u Crnoj Gori. Doselili smo se ovdje pre 9 godina sa hrišćanskom humanitarnom organizacijom pod nazivom OM (Organizacija Milosti). Kad smo došli u Crnu Goru, ja sam imala jednogodišnju i jednomjesečnu bebu. Naša želja je bila da podijelimo ljubav Božiju sa ljudima u Crnoj Gori, ali narednih 8 godina bila sam veoma zaposlena rađanjem djece!
Za to vrijeme učila sam toliko o sebi i mnogo o crnogorskoj kulturi a takođe i ponovno učenje o prirodi i vrtlarstvu u ovoj novoj klimi! Pre oko 6 godina počela sam da sanjam o obrazovnom vrtu za djecu. U Americi sam radila za državnu organizaciju pod nazivom 4H, gde sam pisala obrazovni program o prirodi i bašti i radila programe za školske vrtove, bašte u zajednici i klubove prirode.
Budući da sam bila majka četiri dečaka tokom uspona tehnologije i upotrebe ekrana kod djece, postala sam još strastvenija u njegovanju povezivanja djece sa praktičnim iskustvima u prirodi. Vidjela sam potrebu da ovdje u Crnoj Gori da demonstriram alternativne oblike obrazovanja i slobodnog vremena koji pospješuju fizički, duhovni i intelektualni rast.
Sanjala sam o prostoru koji je namijenjen djeci za interakciju sa prirodom i baštovanstvom na kreativan način koji je podsticao emocionalnu i kognitivnu inteligenciju međutim četiri ili pet godina godina Bašta Zeta nije bila ništa drugo do san koji me je bilo sramota da naglas izgovorim!
Otprilike u vrijeme kada sam sanjala o tome kako bi ovaj prostor mogao izgledati, znali smo da želimo kupiti nekretninu u blizini Podgorice. Imati prostor za obrazovni vrt bila je želja, ali iskreno, to se nije poklapalo sa našim budžetom. Tražili smo 4 godine, moleći se da se otvori pravi prostor. U 2019. smo kupili našu trenutnu imovinu. Izgledalo je previše dobro da bi bilo istinito. Novi put se gradio od Podgorice do Danilovgrada, imao je dovoljno prostora za veliku baštu (1500 kvadratnih metara), a bio je na rijeci i imao je 1500 kvadratnih metara šume za uživanje! Tako rijetko u blizini grada!
Pregovori su trajali 18 meseci, ali smo kupili imovinu novembra prošle godine. Naše molitve su uslišene i počeli smo da radimo na baštenskoj zajednici u februaru nadajući se da ćemo je otvoriti na jesen. U tome smo i uspjeli.
Da li je permakultura nešto sa čime ste živjeli u inostranstvu ili ste s njom počeli živjeti ovdje u Crnoj Gori?
Omladinska organizacija za koju sam radila u Americi i koja me je obučila za majstora baštovana, naginjala je organskim principima, posebno radu sa dejcom. Ali do prije 5 godina nisam znala za filozofiju permakulture kao načina života.
Bašta Zeta nije samo porodično vlasništvo, već i škola permakulture? Koje aktivnosti pružate lokalnoj zajednici?
Da. Ovu kuću smo kupili posebno da bismo mogli otvoriti obrazovni i društveni vrt za djecu. Naš fokus je povezivanje djece sa prirodnim svijetom kroz interaktivna iskustva, besplatnu igru i kreativno izražavanje.
Trenutno Bašta Zeta ima subotnje vrtne radionice za djecu koje zovemo Garden School. Vrt je otvoren subotom ujutru od 09-12. Čas interaktivnog vrta je od 10-11: 30h.
Naša jesenja sezona je 12 nedelja, od 4. septembra do 20. novembra. Ovog semestra tema je biljni dio koji jedemo. Djeca uče o tome odakle im hrana, fokusirajući se na integralnu hranu. Imamo kratku interaktivnu lekciju sa aktivnostima, zakusku iz bašte, zatim radimo pravi interaktivni posao u bašti, poput sadnje sjemena ili berbe jabuka. Ove nedelje smo razgovarali o tome kako se cvijeće razvilo u plodove, svako dijete je napravilo svoju pitu od jabuka, a mi smo posadili 2 stabla jabuka.
Naš program je besplatan i otvoren za sve starosne grupe. Ali roditelji moraju biti prisutni. Ohrabrujemo porodično iskustvo. Takođe nudimo izlete za školske grupe tokom nedelje. Ovi programi su slični časovima subotom ujutru. Ohrabrujemo djecu da probaju hranu direktno iz bašte, pa je veća vjerovatnoća da će na taj način uživati u voću i povrću. Većina naših proizvoda ide u programe skloništa za hranu u Podgorici. (GTS i Nova Nit).
Šta vam se najviše sviđa u Spužu a šta vidite kao njegove nedostatke?
Volimo tempo života i gostoprimstvo u Crnoj Gori. Ali još više volimo naš prelazak u Spuž. Zajednica je tako prijateljska. Morali smo da iskopamo vinovu lozu da napravimo mjesto za zajednički vrt i mislili smo da će nas komšije mrzjeti i osuđivati, sledećeg dana naš komšija je došao i pomogao nam da naučimo najbolji način da ih iskopamo! Volimo zajednicu ovdje u Spužu.
Bili smo tako prijatno iznenađeni što Danilovgrad ima toliko strasti, toliko lokal patriotizma kao i građanskog duha i mnogo ljudi koji strastveno vole svet prirode.
Nedostaci su potpuno prirodni za kulturu ovdje u Crnoj Gori. Oni nisu toliko loši koliko različiti. U Americi imamo veliku vrijednost u recikliranju i održavanju zajedničkih zajedničkih prostora čistim. Ovdje ljudi održavaju svoje kuće besprekorno čistima, ali ne obraćaju mnogo pažnje na održavanje čistim zajedničkih prostora poput parkova i rijeka. Mislim da Crnogorci polako rastu u svijesti da je svijet prirode naše igralište i dar, a ne odlagalište otpada koje treba iskoristiti. Ali teško je promijeniti ovu praksu kada vlada nema resurse da obezbijedi infrastrukturu za ovu vrstu života – poput boljih sistema za smeće i reciklažu i većeg budžeta za razvoj zajedničkog prostora. To je jedan od razloga zašto smo želeli da pomognemo otvaranjem “Bašta Zete” kao zajedničkog prostora za djecu.
Kako je lokalna zajednica prihvatila Baštu Zetu? Gde se ljudi mogu upoznati sa konceptom Bašte Zete?
Bila sam tako zadovoljna reakcijama ljudi lično i na mreži. Čini mi se da raste svijest o ljepoti prirodnog svijeta i prednostima podsticanja naše djece da se povežu sa prirodom. Bašta Zeta se može posjetiti subotom od 9-12h.
Da biste saznali više o nama ili samo pratili naše putovanje, možete nas pratiti ili posetiti našu veb stranicu www.bastazeta.me, Pratite nas na Instagramu @bastazeta, lajkujte nas na Facebook stranici Bašta Zeta
Koji su sledeći koraci u razvoju Bašte Zete? Postoji li otvorena mreža ljudi?
Ovo je tako zabavno pitanje! Zaista se radujemo našoj proljećnoj sezoni, ponovo ćemo otvoriti u martu 2022. posle pauze za zimu. Proljećni semestar će biti toliko zabavan jer planiramo da instaliramo pizza vrt i još mnogo toga!
Na proleće bismo željeli da imamo nekoliko baštenskih kreveta koji funkcionišu kao tradicionalni vrt zajednice, gdje porodice iz našeg susjedstva mogu doći i održavati svoju baštu. Naš drugi san je da imamo šumsku školu koja se zove “Šuma Zeta” i koja je više zasnovana na šumovitom dijelu našeg imanja. Ti programi bili bi više fokusirani na prirodu, ekologiju i očuvanje. Mi smo tako mlad program i imamo toliko toga da naučimo. Tek smo počeli da se upoznajemo sa zajednicom ljubitelja prirode ovdje u Danilovgradu i Podgorici koja je već postojala i želeli bismo da nastavimo da se povezujemo sa tim ljudima i organizacijama i povezujemo te programe sa obrazovanjem mladih. Ljudi rade tako neverovatne stvari: Bašta Ecologica na Marezi, moj prijatelj Brit Boone radi na razvoju gradske bašte u Tološkoj šumi, Meditarnski vrt na Gorici, a ima ih još mnogo za koje još ne znam! Mislim da postoji otvorena mreža ljudi koji imaju iste strasti i želje da pomažu jedni drugima i uzbuđena sam zbog budućnosti ovih inicijativa.
Permakultura nije samo održiv način poljoprivrede i baštovanstva. To je i način života. Možete li nam reći šta permakultura lično donosi vama i vašoj porodici? Koje su prednosti?
Da! Permakultura je definitivno životna filozofija. Ono što me najviše uzbuđuje u vezi sa permakulturom u ovoj sezoni je nova paradigma koja se ne odnosi na održivost već na regeneraciju. Održivost je sjajna, ali se prilagođava okruženju straha i koristi pravila za zaštitu prirode od ljudi. Permakultura se bavi regeneracijom. To je poštovanje i uživanje Božjeg obilja kroz prirodu i vraćanje naše uloge u prirodi kao kokreatora i dizajnera. U našoj porodici to znači da pokušavamo da dizajniramo ritmove naše porodice na osnovu obilja i ljubavi, a ne straha. To znači jednostavne stvari poput ljubavi prema književnosti i kreativnog izražavanja, do nedeljnih porodičnih dana, ali sešodnosi i na naše baštenske prakse. Ne prskamo pesticide po našem raštanu jer verujemo da će ih biti dovoljno, čak i ako bube pojedu malo! Volimo hraniti svoje patke grožđem jer se uzdamo u obilje i opskrbu Boga i prirode.
Jeste li možda primijetili da ljudi u lokalnoj zajednici koriste neka od načela permakulture a da ni ne znaju da ih koriste?
Apsolutno. Mnogi ljudi kažu da se permakultura samo vraća autohtonoj poljoprivredi i vidim šta misle pod time. Ekstenzivna i industrijska poljoprivreda definitivno je promijenila način na koji se ljudi bave poljoprivredom u cijelom svijetu, ali ako dublje istražite, moći ćete otkriti da svaka kultura ima način interakcije s prirodom zasnovan na dizajnu i regeneraciji. Ovo čak nismo ni zagrebali po površini, još uvijek imamo toliko toga da naučimo od Crnogoraca.
Šta bi bila poruka za naše čitaoce?
Imate prelijepu zemlju sa nevjerovatnim prirodnim resursima. Uživajte, dopustite i svojoj deci da uživaju, a ako vam trebaju ideje o tome kako da počnete da njegujete vezu svog deteta sa prirodom, posjetite Bašta Zetu!
Spuž
Završena manifestacija “Spuško ljeto 2024”
Sinoć je, nakon više od mjesec i po dana završeno još jedno izdanje manifestacije “Spuško ljeto” u organizaciji Turističke organizacije Danilovgrad i Centra za kulturu, pod pokroviteljstvom Opštine Danilovgrad.
Obiman ljetnji program, ispunjen kulturnim, muzičkim i sportskim sadržajima koji je i ove godine privukao veliki broj posjetilaca okončan je finalnom utakmicom turnira u fudbalu na pijesku – Pro Beach Soccer. Nagrade najboljima uručili su potpredsjednik Opštine Danilovgrad, Bojan Pavićević i direktorica d.o.o. “Za uzgoj, zaštitu i lov divljači i ribe” Manja Begović.
Tradicionalne aktivnosti poput takmičenja u spremanju riblje čorbe nijesu izostala ni tokom ovog ljeta, a koncerti lokalnih izvođača i bendova, ali i poznatih imena iz regiona, poput Milene Ćeranić opravdali su očekivanja posjetilaca koji će sa sobom još jednom ponijeti samo najljepše uspomene iz Spuža i Danilovgrada.
Spuž
Uređen plato pored puta u Ćukovcu
Opština Danilovgrad angažovala je mehanizaciju kako bi se uredio plato pored puta u mjestu Ćukovac, Spuž.
Ovim radovima je otvoreno više parking mjesta kako bi se rasteretila putna infrastruktura u ovom dijelu Spuža. Plato se nalazi nakon kafea Studenac.
- Društvo1 дан ranije
Sač Fest Danilovgrad 2024: Okupljanje oko tradicije i dobrog ukusa
- Društvo3 дана ranije
Kju groznica u Danilovgradu: Eutanazirana grla ukopana na kraj Veljeg Polja, farmerima obećana naknada štete
- Hronika3 дана ranije
Uhapšena dva vozača: Na putu Podgorica-Danilovgrad vozili brzinom više od 130km/h
Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Viberu.
You must be logged in to post a comment Login