Connect with us

Društvo

Intervju, Boris Jabučanin: Japanska EM tehnologija kao mehanizam održivog razvoja

Objavljeno

on

mikroorganizmi crna gora

EM tehnologiju, odnosno tehnologiju efektivnih mikroorganizama prije više od tri decenije razvio je japanski profesor hortikulture Teruo Higa. EM je izvorno nastala kao alternativa za hemijska sredstva u ratarstvu, a danas se koristi u drugim oblastima: zaštita i oporavak životne sredine, stočarstvo, marikultura, održavanje zdravlja ljudi kao i u domaćinstvu.

Uspješno se primjenjuje u više od 150 država svijeta, a u nekima je usvojena i kao osnovna strategija u ekološkoj proizvodnji i zaštiti životne sredine. Takođe, ova tehnologija nudi efikasna i ekonomična rješenja kada je riječ o prečišćavanju otpadnih voda.

Da li je tehnologija efektivnih mikroorganizama prilika za Danilovgrad, njegovu poljoprivredu, unapređenje stanja rijeke Zete razgovarali smo sa Borisom Jabučaninom, autorizovanim predstavnikom za distribuciju proizvoda na bazi efektivnih mikroorganizama za Crnu Goru.

U nastavku saznajte o mogućnostima koje primjena EM tehnologije otvara za održiv i pravilan razvoj Bjelopavlićke ravnice.

Plastenici Ćurilac

Za dobre stvari i jednostavna rješenja potrebno je vrijeme kako bi se ista probila u opštu upotrebu. Prateći Vaš rad proteklih godina primijetili smo da je svaka nova godina donosila nove i pozitivne pomake. Održali ste veliki broj predavanja uz podršku relevantnih naučnih i razvojnih institucija a sarađujete i sa poznatim nevladinim organizacijama i privrednicima. Recite nam za početak kako ste se Vi upoznali sa ovom tehnologijom i šta je to šta Vas drži na kontinuiranom kursu promocije i lobiranja ove tehnologije?

Za japansku EM tehnologiju sam saznao „slučajno“, prije nešto više od četiri godine. Naime, baveći se ekološkom (prirodnom) poljoprivrednom proizvodnjom, redovno sam pratio emisiju „Vrtlarica“ koja se emitovala na Hrvatskoj radioteleviziji. U jednoj od njih predstavljeni su EM preparati kao i mogućnosti, načini i rezultati primjene istih. Skoro da nisam ni sačekao kraj emisije, kontaktirao sam ovlašćenog EM partnera za Hrvatsku, i od njega dobio informaciju da u Crnoj Gori nema njihovog predstavnika… Praktično od tog trenutka počinju aktivnosti na promociji i primjeni EM tehnologije i kod nas, u Crnoj Gori.

U uvodu smo naveli da je EM tehnologija alternativa za hemijska sredstva u ratarstvu, ipak, radi naših čitalaca, predstavite nam šta je to zapravo tehnologija efektivnih mikroorganizama i koje su sve njene praktične primjene?

I sam tvorac EM tehnologije, prof. dr Teruo Higa, u početku je bio zagovornik upotrebe hemijskih sredstava za „prihranu“ zemljišta i „zaštitu“ biljaka. Međutim, ubrzo je shvatio da njihova kontinuirana primjena dovodi do degenerativnih promjena, kako u zemljištu, tako i na samim biljkama, a takođe utiče i na kvalitet proizvoda. Osim toga, i njegovo zdravlje je bilo ozbiljno narušeno upravo kao posljedica primjene „hemije“…

Zajedno sa grupom japanskih naučnika, ali i poljoprivrednih proizvođača, počinje da istražuje alternativna sredstva i metode primjene. Proučavajući mikroorganizme, shvatio je da je upravo narušavanje njihove ravnoteže u nekom ekosistemu (ili u prirodi uopšte), glavni uzrok svih problema. I tako, 80-ih godina prošlog vijeka otkriva blagotvornu simbiozu tri grupe mikroorganizama – bakterija mliječne kisjeline (lakto-bakterija), kvasaca i fotosintetskih bakterija pod nazivom efektivni mikroorganizmi (EM).

EM stimuliše regenerativne procese, stvarajući ekosistem koji je u ravnoteži. Na patogene djeluje inhibitorski, svodeći ih na mjeru u kojoj nisu opasni. Brojna naučna otkrića i nove mogućnosti primjene doprinijela su tome da je EM tehnologija danas multidisciplinarna, pa se osim u poljoprivredi koristi u zaštiti životne sredine (zemljišta, voda, vazduha), zdravlja ljudi i životinja, građevinarstvu, ali i u domaćinstvima širom svijeta, kao alternativa hemijskim sredstvima, antibioticima, sredstvima za dezinfekciju i sl.          

Radionica sa srednjoškolcima Tehnopolosi, Nikšić

Svjesni smo da je velika većina ljudi u Crnoj Gori a pogotovo onih koji se bave poljoprivredom, bez obzira na obim proizvodnje, skeptična u prihvatanju novih rješenja držeći se često tehnologija i preparata koje prate i neke negativne pojave (pesticidi, herbicidi i sl.). Da li je možda potrebna i institucionalna podrška i promocija kako bi se EM tehnologija „probila“ i postala standard u proizvodnji hrane, prečišćavanju otpadnih voda, tretiranju zemljišta…?

Činjenica je da smo mi – ljudi sa ovih prostora, pomalo skeptični kada su u pitanju nova rješenja koja nam se nude. Rekao bih da je to, možda, i prirodna reakcija… Rješenje vidim u permanentnoj edukaciji, kako proizvođača, tako i nadležnih u institucijama, ali i međusobnoj saradnji, razmjeni iskustava i svojevrsnom partnerstvu.  

Ono što EM tehnologiju čini posebnom je i jednostavnost primjene, jer nije potrebna bilo kakva posebna edukacija kao ni neka drastična promjena procesa proizvodnje da bi se postigao uspjeh. Potrebno je samo da shvatimo da treba djelovati u skladu sa prirodom i rezultati neće izostati.

U Privrednoj komori Crne Gore prezentovali ste mogućnosti i rezultate primjene EM tehnologije. Pokrenuta je inicijativa da EM bude osnovna strategija za održivu poljoprivrednu proizvodnju i ekologiju. To bi državi Crnoj Gori donijelo konkretne benefite. Recite nam nešto više o ovim benefitima.

Ideja da EM bude prihvaćena kao osnovna strategija za održivu poljoprivrednu proizvodnju i ekologiju nije novina – u svijetu je oko petnaest država već uključeno u ovaj program. Neki od benefita su:

  • Razvoj društva baziran na održivosti i reciklaži.
  • Smanjenje ukupne količine otpada za oko 30%.
  • Veliki “zagađivači” postali bi zaštitnici životne sredine – organski otpad postaje hrana za efektivne mikroorganizme
  • Redukovanje primjene vještačkih đubriva, pesticida i antibiotika.
  • Podršku japanskih stručnjaka do uspostavljanja održivosti.
  • Nižu cijenu EM proizvoda, uz mogućnost donacija…

Pored navedenog, neka od rješenja koja nudi EM tehnologija, država Crna Gora bi mogla iskoristiti kao projekte za pristup EU fondovima.

Sigurno ste upoznati sa planiranom gradnjom kolektora i prečišćača otpadnih voda u Landži, Danilovgrad. Nećemo Vas opterećivati sa kvalitetom planiranog rješenja i reakcijom građana ali s obzirom da se od nadležnih građanima spočitava da se ponude konkretne lokacije ili rješenja recite nam da li EM tehnologija može biti aplicirirana u tretiranju otpadnih voda i biti TO rješenje koje se traži od građana? Na koji način bi isto bilo izvodljivo?

Prije nego što odgovorim na vaše pitanje, htio bih, krajnje dobronamjerno, skrenuti pažnju na jedan problem koji prati izgradnju ovakvih postrojenja, a to je tzv. aktivni mulj. To je nusprodukt koji ostaje nakon prečišćavanja i koji kao takav predstavlja ekološki problem. Crnogorski gradovi u kojima su već izgrađenja postrojenja izdvajaju značajna materijalna sredstva za zbrinjavanje ovog mulja što podrazumijeva njegovo odvoženje na „udaljenu lokaciju“. Ovu činjenicu bi svakako trebalo uzeti u obzir prije eventualne realizacije ovog projekta. Da budemo potpuno objektivni, ni mnogo razvijene države još uvijek nemaju ekološki prihvatljivo rješenje za problem mulja, već se uglavnom vrši njegovo „spaljivanje“ ili „isušivanje“, što je diskutabilno.

EM tehnologija, s druge strane, može ponuditi takvo rješenje kojim bi se aktivni mulj „doveo“ u ekološki bezbjedno stanje, a kao takav bi se mogao (is)koristiti kao đubrivo za javne, parkovske površine, ili kao pokrivka za deponije i sl.

Kada se koristi za tretman otpadnih voda, EM pročišćava kompletan kanalizacioni sistem, pa samim tim ne dolazi do stvaranja aktivnog mulja. Uslov za to je da bi svako domaćinstvo trebalo da u sistem, kroz svoje slivnike, uliva određenu količinu EM preparata mjesečno. Alternativa bi bila da se, umjesto u domaćinstivima, EM preparat uliva u crpnim stanicama ukoliko postoje, ili su planirane.

Domaćinstva koja imaju septičke jame, uz EM preparate mogli bi riješiti problem otpadnih voda, bez potrebe priključenja na sistem.

Vratimo se na trenutak na „low scale“ primjenu EM tehnologije. Na koji način domaćinstva mogu upotrebljavati preparate koji se zasnivaju na efektivnim mikroorganizmima, koje su to blagodeti koje domaćinstva mogu imati a s obzirom da smo svi dio jednog šireg prirodnog sistema koji su to ekstra benefiti po okolinu/zajednicu?

EM preparati za primjenu u domaćinstvu su veoma popularni u zemljama Zapadne Evrope. U prvom redu to su probiotici i prebiotici za poboljšanje zdravlja ljudi i domaćih životinja (kućnih ljubimaca). Pored toga, EM preparati se koriste za dezinfekciju (bioremedijaciju) prostorija, neutralizaciju mirisa, kao i u mašinama za pranje sudova i veša. Koriste se i kao alternativa za „agresivna“ hemijska sredstva za čišćenje i sl.

Veoma popularna je i tzv. Bokashi metoda recikliranja ostataka hrane u domaćinstvima, restoranima i sl. Ovo bi moglo biti veoma korisno za opštinu Danilovgrad. Tako bi, na primjer, ljudi koji žive u gradu, recikliranjem svog organskog otpada, uz tretman EM Bokashi preparatom, proizvodili vrhunsko đubrivo koje bi, uz organizovanu distribuciju, koristili poljoprivredni proizvođači na svojim imanjima. Oni bi im zauzvrat nudili proizvode pod povoljnim uslovima… Ovo je jedan od primjera tzv. cirkularne ekonomije. Na ovaj način bi se smanjilo i iskoristilo oko 30% ukupnog otpada, a o benefitima za prirodu i ekonomiju da i ne govorimo.

Završen proces kompostiranja, Foto Farma magaraca Martinići

Predstavite nam preparate koje imate u ponudi, njihovu aplikaciju i na koji način se isti mogu poručiti.

Trenutno se u Crnoj Gori koriste sljedeći EM proizvodi:

  • Eko EM+ preparat za tretman otpadnih voda, kompostiranje bio otpada, neutralizaciju neprijetnih mirisa, dezinfekciju – bioremedijaciju…
  • EM Natural Aktiv preparat za poboljšanje karakteristika zemljišta, za bolje klijanje razvoj i zdravlje biljaka
  • EM Probiotik za pčele za jačanje pčela i pčelinjih zajednica i zdraviju sredinu u i oko košnica.
  • EM Bokashi za kompostiranje ostataka hrane
  • EM Mudballs (glinene kugle) za tretman mulja

Preparati se mogu naručiti on-line (www.efektivnimikroorganizmi.me), uz mogućnost dostave na adresu, kao i kod naših partnera – poljoprivredne apoteke „AgroEuro“ Aligrudić.

U narednom periodu planiramo uvoz i drugih preparata namijenjenih poboljšanju zdravlja ljudi i životinja, kao i onih za primjenu u domaćinstvu.

 

Iza nas je jedna jako teška godina ali donijela je i jednu pozitivnu stvar, povećanje poljoprivredne proizvodnje, makar u Danilovgradu. Da li „kalemljenje“ na EM tehnologiju može olakšati skaliranje proizvodnje i vratiti Bjelopavlićku ravnicu na nekadašnji nivo?

Da, svakako… Precizni japanski naučnici su izračunali da bi se primjenom EM tehnologije u svijetu moglo proizvesti dovoljno zdrave hrane za 10 milijardi ljudi, uz potpuno očuvanje prirodnih resursa.

Uz dobru organizaciju i udruživanje, mislim da bi proizvodi iz Bjelopavlića veoma brzo mogli ponovo biti brend – u pravom smislu te riječi.

U duhu prethodnog pitanja, za kraj, ostavljamo prostora za poruku našim pratiocima.

Za očekivati je da se i u narednom periodu ljudi, koji za to imaju mogućnosti, okrenu sopstvenoj proizvodnji. Mišljenja sam da ne treba u prvom planu izvoditi „ekonomsku računicu“ već analizirati brojne druge benefite koje ovakva proizvodnja donosi, u prvom redu mislim na mentalno, fizičko i opšte zdravlje populacije. Takođe, mislim da bi prednost trebalo dati kvalitetu ispred kvantiteta. 

I na kraju, vjerujem da proizvodnja zdrave hrane kod čovjeka stvara neki poseban osjećaj zadovoljstva i sreće, a EM tehnologija nam, svakako, u tome može puno pomoći.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Pravo građana na odlučivanje: Može li lokalna bez mjesne samouprave?

Autor je predsjednik Savjeta mjesne zajednice Spuž i projektni koordinator u Centru za razvoj nevladinih organizacija

Objavljeno

on

By

Petar Knežević

Ministarstvo javne uprave je 31. maja 2024. godine stavilo na javnu raspravu nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi. Glavna novina novog Zakona jeste uvođenje asimetrične decentralizacije kroz propisivanje statusa grada, koji jedinica lokalne samouprave može dobiti ispunjavanjem kriterijuma razvoja. Uz status grada, jedinica lokalne samouprave preuzima i niz nadležnosti iz oblasti koje pripadaju Vladi predškolsko obrazovanje, primarna zdravstvena zaštita, prostorno planiranje i socijalna zaštita.

Izrada novog Zakona, kojem je prethodila i izrada Analize funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, je takođe prilika da se revidiraju i ostale odredbe.

Za razvoj demokratije izuzetan značaj predstavljaju prilike koje se otvaraju građanima da direktno utiču na donošenje odluka. Ovaj način učešća, koji se ne vezuje za njihovo biračko pravo da biraju svoje predstavnike u državnoj i lokalnoj zakonodavnoj vlasti, nazivamo participativna demokratija.

People stood in a queue, patiently waiting for their turn to participate in the voting process.

Ilustracija

Participativna demokratija se naročito naglašava na lokalnom nivou, gdje građani zadovoljavaju većinu svojih potreba i ostvaruju osnovna prava. Samim tim, Zakon o lokalnoj samoupravi ima priliku da, definisanjem načina na koji građani imaju pravo da učestvuju u donošenju odluka, stvori sve preduslove za podizanje nivoa učešća građana, samim tim, i kvaliteta donesenih odluka, osjećaja vlasništva i uključenosti građana u javne poslove.

Derogiranje mjesnih zajednica?

Mjesne zajednice predstavljaju najniži nivo upravljanja, te važnu kariku koja služi kako bi donosioci odluka imali uvid u potrebe i želje građana u vezi pitanja koja se direktno ili indirektno odnose na njih. Nacrt Zakona o lokalnoj samoupravi predlaže da mjesna zajednica može imati od 50 do 4000 stanovnika. U praksi, to bi značilo da bi MZ Spuž morala da se razdvoji na dvije mjesne zajednice, imajući u vidu da trenutno broji 4001 stanovnika. Ovo ograničenje u broju nije potkrijepljeno nijednom preporukom ili zaključkom analize.

Nadalje, nacrt Zakona propisuje da su organi mjesne zajednice predsjednik MZ i zbor. Ovom odredbom se negira sama suština trenutno jedinog organa – Savjeta MZ – da bude predstavničko tijelo, u kojem će se voditi računa o odlučivanju u dogovoru među raznovrsnom grupom stanovnika, uzimajući u obzir starost, pol, mikrolokalitet iz kojeg dolaze. Ako se bira samo jedna osoba da vodi mjesnu zajednicu, postavljaju se dva pitanja: da li jedna osoba ima kapaciteta da na volonterskoj osnovi izvršava sve obaveze i organizuje aktivnosti na adekvatnom nivou, i da li će jedna osoba moći jednako da se stara o uvažavanju interesa svih građana, naročito u većim mjesnim zajednicama. Sa druge strane, zbor ne može ni u teoretskom niti praktičnom smislu biti organ. Zbor je oblik neposrednog učešća građana, propisan kao takav članom 275, dok se u praksi ne može očekivati sazivanje zbora češće od jednom godišnje, što nije dovoljno za konstantnu involviranost građana u donošenje odluka.

Mjesna zajednica Spuž

U članu 248 nacrt Zakona propisuje da mjesna zajednica donosi godišnji program rada. Umjesto na godišnji ciklus, fokus mora biti stavljen na dugoročno djelovanje. Zakon mora propisati obavezu mjesnih zajednica da izrade Plan razvoja, čiji rok neće biti ograničen na tekuću godinu, imajući u vidu da se mnogi procesi koje mjesna zajednica započinje mogu trajati više godina, poput planiranja velikih infrastrukturnih projekata.

Zakon takođe mora prepoznati potrebu mjesnih zajednica za finansijskom podrškom svojim aktivnostima. Iako članovi Savjeta nemaju naknadu za svoj rad u Savjetu, niti rade ovaj posao sa tim ciljem, veći dio aktivnosti ima troškove. Za pokrivanje tih troškova mjesne zajednice se obično oslanjaju na ograničena sredstva iz budžeta Opštine i donacije. Uspostavljanje sistema finansiranja mjesnih zajednica na osnovu predloženih aktivnosti, sa obavezom da o istim izvještavaju i pravdaju Opštini, bi doprinio razvoju mjesnih zajednica u skladu sa njihovim potrebama. U praksi, mjesne zajednice bi jednom ili više puta godišnje mogle da predlože Opštini više aktivnosti koje će realizovati, uz predlog potrebnog budžeta, te bi javne finansije bile trošene za zadovoljavanje osnovnih potreba građana na mjesnom nivou.

Institut „slobodna stolica“, kroz koji predstavnici nevladinih organizacija mogu učestvovati u raspravama u skupštini Opštine bez prava odlučivanja, je takođe predviđen ovim zakonom. Nasuprot trenutnom rješenju, institut „slobodna stolica“ bi trebalo otvoriti i za predstavnike mjesnih zajednica, naročito kada se raspravlja o pitanjima od značaja za tu mjesnu zajednicu. Na taj način, građani bi mogli, preko svojih predstavnika u Savjetu mjesne zajednice, uticati na donošenje odluka u lokalnom parlamentu.

Osim mjesne zajednice, građani imaju pravo i na direktno učešće u donošenju odluka, koristeći jedan od mehanizama: inicijativa, građanska inicijativa, zbor građana, referendum (mjesni i opštinski), peticija, predlog i žalba. Iako je najavljen fokus na mehanizme direktnog uključivanja građana u donošenje odluka, ovaj dio Zakona je ostao nepromijenjen.

Iako se Zakonom postavila osnova ovih mehanizama, Opštine rijetko naprave konkretne korake kako bi ove mehanizme aktivirali. Ono što nedostaje Zakonu u ovom dijelu jesu mogućnosti koje prate razvoj tehnologije i obrasce ponašanja ljudi u 21. vijeku. Prije svega, ovo se odnosi na aktivnije korišćenje tehnologije za elektronsko predavanje podnesaka, kao i elektronsko praćenje aktivnih podnesaka.

Za korišćenje nekih od mehanizama, poput građanske inicijative, potrebno je da se sakupi određeni broj potpisa građana. Vlada i Skupština Crne Gore već imaju funkcionišući sistem e-peticija putem kojeg građani mogu elektronski potpisati peticiju. Uvođenjem sličnog mehanizma za mehanizme učešća u vršenju javnih poslova na lokalnom nivou, građanima bi bilo višestruko olakšano da se izjasne i doprinesu donošenju odluka u interesu svih građana.

 

Osim olakšavanja korišćenja ovih mehanizama, moramo osigurati da nadležni organi ne ignorišu podnesene akte, već da odgovore na svaku podnesenu inicijativu, bilo prihvatajući ili odbijajući, i u skladu sa istom pokrenu odgovarajuće postupke. Kaznene mjere za odgovorna lica za neizvršavanje već propisanih mjera bi mogle doprinijeti primjeni ovih odredbi.

Imajući u vidu da se lokalnim samoupravama ostavlja na diskreciju da definišu način funkcionisanja zbora građana, dolazi se u situaciju da građani na razni način imaju pristup ovom mehanizmu. Neke opštine definišu da pravo učešća imaju građani koji stanuju u toj mjesnoj zajednici, dok neke dozvoljavaju i vlasnicima nepokretne imovine u toj mjesnoj zajednici, a koji ne stanuju u istoj, da učestvuju na zborovima. Opština Danilovgrad definiše da su to „građani sa područja za koje se zbor saziva“. Nameće se pitanje ko su ti građani, i na koji način utvrđujemo to? U skladu sa uporednom praksom iz Evrope, ovo pravo bi trebali ostvarivati građani koji imaju prebivalište ili boravište u toj mjesnoj zajednici, to jest građani koji su svoj život (trajno) vezali za to mjesto.

Vezivanje pravo participacije za posjedovanje nepokretne imovine vuče korijene u feudalnom društvu, kada su odlučivali isključivo zemljoposjednici. U praksi, to može značiti da osoba koja ima imovinu u 15 raznih mjesnih zajednica, odlučuje u svima, te samim tim, ima 15 puta više prava na odlučivanje od pojedinca bez imovine ili sa imovinom u samo jednoj mjesnoj zajednici.

 Uključivanje osoba koje nisu državljani Crne Gore a koji stanuju na teritoriji date mjesne zajednice u ovaj opseg je važno iz više razloga. Stranci koji legalno borave u Crnoj Gori, i koji su trajno vezali svoje živote za Crnu Goru u jednakoj mjeri doprinose javnim prihodima – plaćaju PDV, poreze i doprinose na lični dohodak, porez na nepokretnost i sve ostale propisane dažbine. Jedna od potreba stranaca jeste da se integrišu u naše društvo. Učešće u donošenju odluka je jedna od ključnih pretpostavki da se stranci integrišu i osjete uključenim u život zajednice. Na ovaj način se upoznaju sa oblicima donošenja odluka koji vuku korijenje vjekovima unazad, poput zbora građana.

U mnogim razvijenim demokratskim državama, poput Danske, Norveške, Finske, Nizozemske, Španije, Švedske i drugih, stranci koji borave u toj državi imaju pravo učešća na lokalnim izborima. Na ovaj način stranci imaju priliku da se integrišu u društvo i obogate život u zajednici, često donoseći sa sobom i kreativne ideje koje će unaprijediti život svih građana.

Prije donošenja važnih odluka, poput donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi, mora prethoditi detaljna analiza trenutnog stanja i potencijalnih rješenja. Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, koju je izradilo Ministarstvo javne uprave, ne analizira u dovoljnoj mjeri pitanje direktnog učešća građana u donošenje odluka na lokalnom nivou kroz mjesne zajednice ili direktne mehanizme. Samim tim, na osnovu Analize nacrt Zakona ne može dati odgovarajuće rješenje za smisleno uključivanje građana u donošenje odluka. Analiza mora detaljno razmotriti koji su uzroci i posljedice ovog problema, i u skladu sa tim donijeti odgovarajuće zaključke i preporuke. Samim tim, dolazimo u zatvoreni krug: da bismo propisali efektivne mehanizme učešća građana, potrebno je da građani učestvuju u donošenju Zakona. Kada jednom izađemo iz tog kruga, i kada mehanizmi budu skrojeni po mjeri građana, ulazimo u pozitivnu povratnu spregu.

Nastavite čitanje

Društvo

Izložba Matice crnogorske „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ otvorena u školi „Vuko Jovović“ u Danilovgradu

Danas smo se okupili kako bismo odali počast onima koji su, vođeni hrabrošću i ljubavlju prema slobodi, ustali protiv okupatora i postavili temelje antifašističke borbe, poručeno je juče na otvaranju izložbe „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ u osnovnoj školi „Vuko Jovović“ u Danilovgradu.

Objavljeno

on

By

Foto: Matica crnogorska

Izložbu je Matica crnogorska priredila povodom jubileja, 80 godina Trinaestojulskog ustanka i prilagodila učeničkom uzrastu. Autori izložbe su Adnan Prekić, Jadranka Selhanović, Ivan Ivanović i Danilo Ivezić.

Tokom otvaranja izložbe kojoj su prisustvovali Veso Popović, predsjednik Ogranka Danilovgrad MC; Danka Barović, poslovni sekretar MC i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a, istaknuto je da u Crnoj Gori 13. jul nije samo datum, već simbol našeg nepokolebljivog duha i zajedništva.

– Tog dana, narod Crne Gore je ustao protiv tiranije, pokazujući svijetu da je sloboda vrednija od svega. Ustanici su svojim djelima zapisali stranice istorije koje ćemo vječno pamtiti i prenositi budućim generacijama. Izložba pred nama nije samo retrospektiva događaja, već i podsjetnik na snagu jedinstva i hrabrosti. Fotografije, dokumenti i svjedočanstva pričaju priču o ljudima čija je borba bila ispunjena prkosom prema nepravdi i ponosom zbog pripadnosti narodu koji nikada nije klonuo pred izazovima – poručili su iz škole uz zahvalnost Matici crnogorskoj.

01-DGD-13-jul

– Ovaj poklon omogućava da duh Trinaestojulskog ustanka živi među našim đacima, podsjećajući ih na vrijednosti koje su oblikovale našu istoriju. Ovi panoi će biti dragocjen izvor znanja i inspiracije za sve buduće generacije učenika, podstičući ih da cijene slobodu i pravdu za koju su se naši preci borili – rekli su iz škole „Vuko Jovović“.

Đacima i njihovim nastavnicima se ovom prilikom obratio i sekretar Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, organizacije koja baštini tradiciju narodnooslobodilačke borbe, i član Matice crnogorske, Dragan Mitov Đurović. On je podsjetio da 10 vjekova crnogorske istorije ima na stotine i hiljade značajnih datuma.

02-DGD-13-jul

– Od Tuđemila preko Vučjega dola i Grahovca, pa da se prisjetimo i ovih svježih datuma, Neretve, Sutjeske… Kažem svježih zato što nije tako davno bio Drugi svjetski rat, kada su među jugoslovenskim i crnogorskim partizanima posebno mjesto zauzeli borci sa područja Danilovgrada na ratištima širom zemlje. Među tim značajnim datumima zasigurno je najvažniji u novijoj istoriji Dan ustanka crnogorskog naroda za koji je, rekli su vam to sigurno vaši predavači istorije, Žan Pol Sartr rekao da može služiti na ponos narodima Evrope, a možemo dodati: i na ponos svim narodima u Crnoj Gori. Stoga Matica crnogorska, koja na najbolji način baštini tradiciju svih naroda u Crnoj Gori, ovom izložbom želi da podsjeti, želi da ona bude živi opomenik da je 13. jul 1941. bio i ostao naš svijetli datum. A toga datuma valja se sjetiti i zbog čovjeka čije ime nosi vaša škola, zbog velikog heroja i junaka, prosvjetnog radnika Vuka Jovovića čijim su stazama nauke otišli kasnije u poslijeratnoj izgradnji mnogi mladi ljudi – rekao je Đurović i dodao da je Crna Gora je zemlja koju valja voljeti i valja čuvati.

– Jer Crnogorci su, zapisano je, jedini narod na planeti koji nikad nije trgovao svetim parčetom zemlje koji se zove domovina – rekao je Đurović.

Učenicima i gostima obratila se i direktorica škole Mirjana Keković. U okviru svečanog programa hor OŠ „Vuko Jovović“ je izveo pjesmu italijanskih partizana „Bella ciao“, učenici su recitovali poeziju Mire Alečković, Konstantina Simonova i Desanke Maksimović, a promovisana je i knjiga „Kako rastu krila“ crnogorske književnice Tamare Senić koja predaje Muzičku kulturu u ovoj školi.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije