Društvo
Kako će neregistrovani poljoprivrednici do njive u drugom gradu
“Kopala bih baštu i boravila u mnogo zdravijem ambijentu nego što sam sada u Podgorici”, istakla je Vujovićeva, nezadovoljna što na dostupne brojeve policije i NKT nije mogla dobiti odgovor kako da dobije propusnicu da dođe do sela, prenose Vijesti.
Ograničeno kretanje stanovništva između gradova, usljed privremenih mjera donijetih u cilju suzbijanja i zaštite od koronavirusa, otvorilo je razna pitanja kod porodica koje obrađuju imanja u selima koja su teritorijalno u drugim opštinama.
Građani se spremaju za proljećnju sjetvu, a do sela koje je u drugoj opštini mogu samo registrovani poljoprivredici, pčelari…, uz posebna odobrenja.
Podgoričanka Vera Vujović kazala je “Vijestima” da je proteklih dana uzalud tražila informacije na dostupne telefonske brojeve Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i Uprave policije, kako da dođe do svog sela Peleši u Dobrskoj župi, a koje se nalazi na 17. kilometru od Podgorice prema Cetinju.
“Kopala bih baštu i boravila u mnogo zdravijem ambijentu nego što sam sada u Podgorici”, istakla je Vujovićeva, nezadovoljna što na dostupne brojeve policije i NKT nije mogla dobiti odgovor kako da dobije propusnicu da dođe do sela.
To je bio povod da se obratimo šefu Operativnog tima Glavnog grada Goranu Jankoviću ga odgovori kako se može pomoći ovim ljudima u najkraćem roku, kome treba da se obrate (i gdje) i da li svi građani (bez obzira jesu li registrovani poljoprivrednici ili stočari) mogu doći do potvrde o slobodnom kretanju do svog sela u drugoj opštini.
“Navedna tematika je u nadležnosti NKT koje donosi odluke po ovim pitanjima i koje jednako važe za svaku lokalnu samoupravu u Crnoj Gori”, odgovorili su iz Biroa za odnose sa javnošću Glavnog grada.
Građani iz manjih opština, kao što su Petnjica, Plav, Andrijevica ili Gusinje, za kupovinu i nabavku sjemena i drugog repromaterijala za poljoprivrednu prizvodnju moraju ići u drugu opštinu. Ko stekne uslov za potvrdu, koja je dozvoljena mjerama države, može do drugog grada.
U sličnom problemu su stanovnici opštine Nikšić koji imaju svoja imanja u Šavniku ili Pivi, odnosno Plužinama.
Pčelar Ratko Blagojević iz Nikšića je rekao “Vijestima” da je posredstvom Udruženja pčelara iz Nikšiću uspio juče da obezbijedi potvrdu za slobodno kretanje do Pive, gdje su mu zimile pčele.
Nikšićanin Milivoje Čupić kaže da je sa suprugom već planirao da ide u svoje selo Donju Bukovicu u Opštini Šavnik, ali i da ga tješi to što za sjetvu u tom kraju, na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, još ima vremena. Njivu obrađuje od 20. maja do 1. juna.
„Pet-šest mjeseci živimo na selu. Za sjetvu još ima vremena, ali ko zna šta će sve biti“, dodao je Čupić.
Fali i radne snage, raste i cijena nadnice
Od ograničenog kretanja domaćina iz jedne u drugu opštinu, u ovom trenutku je možda veći problem nedostatak radne snage za rad na njivama i imanjima, kazao je Ognjen Jovović iz sela Kosić, koji je predsjednik Udruženjenja Bjelopavlića “Bijeli Pavle”.
“Ograničavanjem gradskog saobraćaja, nema više radnika spremnih da rade za nadnicu. Porodice nijesu tako brojne kao što je to ranije bio slučaj, tako da se na radnika iz komšiluka sad čeka duže. Do pojave koronavirusa cijena nadnice je bila oko 25 eura plus hrana, a sada je cijena porasla. Dodatno, radne snage jednostavno nema”, naveo je Jovović.
Društvo
Raspisana tri tendera za infrastrukturu: Put ka Studenom, sanacija dionice ka Manastiru i Park u Pažićima
Na sajtu javnih nabavki objavljeni su pozivi za učešće na tenderima za infrastrukturne projekte u Danilovgradu.
Nakon što su završeni pripremni radovi na proširenju puta ka Studenom koji su plod saradnje Opštine Danilovgrad i NVO “Studeno” prije dva dana raspisan je tender koji podrazumijeva sanacija puteva prema Studenom, prva faza, obuhvata sanaciju i asfaltiranje na dionicama Džogulja, Medeze – Popovići, Krstac, krak Studeno i krak Topolovo. Vrijednost postupka: 500.000€.
Prethodne godine sanirano je klizište na saobraćajnici koja povezuje Donji i Gornji Manastir Ostrog. Tender koji je raspisan prije dva dana i ima vrijednost 117.690€ podrazumijevaće nastavak sanacije odnosno drugu fazu rekonstrukcije saobraćajnice.
Tender je raspisan i za izgradnju Parka u Pažićima.
Društvo
Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški
Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.
Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.
U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.
Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.
Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.
Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.
Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.
Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.
Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.
Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.
Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.
Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.
U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.
Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.
I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.
Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.
U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.
Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.
Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.
Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.
Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).
You must be logged in to post a comment Login