Connect with us

Tehnologija

Koliko je crnogorsko društvo spremno za digitalizaciju?

Objavljeno

dana

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


U nedavnom intervjuu Pobjedi ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić najavila je strategiju digitalne transformacije Crne Gore za period 2022-2026. čija je izrada u toku. Ona je takođe u cilju najavljene digitalne transformacije poručila da je plan Vlade udruživanje snaga sa privatnim, akademskim i civilnim sektorom, kako bi kroz razvoj digitalnih servisa, mijenjanje politika i normativnog okvira, kao i unapređenje ICT ambijenta uticali na sveobuhvatni ekonomsko-društveni razvoj.

O dilemi koliko smo kao društvo u cjelini, privreda, građani kao krajnji korisnici, ali i administracija spremni na te neophodne promjene, i tehnološki i sociološki, razgovarali smo sa Milošem Miloševićem, koji je kao stipendista britanske Vlade i Zavoda za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu i tehničku saradnju Crne gore, sa 16 godina otišao na završna dva razreda srednje škole na prestižni Junajted vorld koledž (United World College of the Atlantic) u Velsu, kao prvi učenik iz Crne Gore od osnivanja koledža poslije Drugog svjetskog rata 1962. godine.

Na milanskom Evropskom institutu za dizajn (Istituto Europeo di Design) završava studije. Već na samom kraju studija predaje dizajn, na engleskom, internacionalnim studentima, i uporedo radi u odjeljenju za specijalne projekte renomiranog italijanskog brenda PRADA do 2005.

Nakon završetka školovanja, pokreće studio za dizajn Makkiadesign u Milanu i radi na projektima za Audi, Coca-Cola, BMW, Nike Italia i nastavlja da radi za Pradu. Takođe za svoj matični univerzitet u Milanu kreira edukativnu platformu za potrebe cijele grupacije fakulteta za dizajn u svijetu sa redakcijom na 10 jezika.

Sa 24 godine, nakon obnove crnogorske nezavisnosti, vraća se u Crnu Goru i formira studio za interaktivni dizajn „Fleka“, sa željom da pokaže da se i iz Crne Gore može raditi za cijeli svijet. Nakon više od 10 godina, kao osnivač, izvršni direktor i Product Design Lead u studiju, sa svojim timom radi na raznovrsnim projektima iz oblasti razvoja web i mobilnih aplikativnih rješenja u različitim industrijama i različitim državama.

SPREMNOST DRUŠTVA

Za Pobjedu Milošević kaže da se u Crnoj Gori često provlači tema ,,spremnosti društva“ da prihvati neophodne promjene kada su digitalna rješenja u pitanju.

– Pitanje je, kao što ste dobro i primijetili, kako tehnološko, tako i sociološko. Ljudi generalno ne vole promjene, a posebno ne žele da mijenjaju svoj ustaljeni način rada. Njihovom odbrambenom stavu i prirodnom otporu često doprinosi i to da prelazak na novo, znači i jedan, ponekad frustrirajući proces učenja (onboarding) i odvikavanja od naučenog – kaže Milošević.

On naglašava da je upravo prijeko potrebna komponenta humanog, to jest, promišljanja o korisničkom iskustvu, koja je često znala da izostane i da ne bude obuhvaćena rješenjima koja su realizovana i dodaje da je sveopšti dizajnersko-tehnološki odgovor na pitanje ,,Koji to problem želimo da riješimo i na koji način?“, ključ za kreiranje kvalitetnih digitalnih rješenja.

– Ovakva rješenja moraju da uzmu u obzir i gorepomenuti proces učenja i da svedu frustraciju ,,prelaska“ na najmanji nivo. To jako dobro rade velike, globalne platforme i kada vidite broj narudžbi iz inostranstva (ASOS, AliExpress i drugi), možete da vidite da Crna Gora nema problema sa digitalnim proizvodima, kada su napravljeni kako treba – kazao je Milošević.

IZAZOVI

Prema njegovim riječima, isključivi inženjerski pristup ne može da funkcioniše samostalno.

– On mora da uvaži jednako važnu Product design (dizajn proizvoda) komponentu, koja se ne svodi na puki vizuelni segment (koji je manji dio cijele priče), već na svu logiku i procese razmišljanja, koji korisnika stavljaju u centar priče i rješavaju njegove probleme na najjednostavniji mogući način – naglašava on.

Milošević ističe da, takođe, dizajn proizvoda i usluga mora da bude iterativan, i on nikada nije završen.

– Digitalno rješenje ne smije da se gleda kao ,,gotova stvar“, već kao proces koji se konstantno unapređuje na osnovu onoga kako se koristi i da li na najbolji način zadovoljava potrebe svojih korisnika.

Apple, Facebook, Google i druge velike kompanije kroz svoje platforme nude fantastično iskustvo. To su platforme koje ,,besplatno“ nude svoje usluge i proizvode, i diktiraju određene standarde. Zbog svog nevjerovatnog dosega, one kreiraju kod korisnika ista očekivanja koji god da je digitalni proizvod u pitanju. To je, ujedno, i najveći izazov prilikom kreiranja novih proizvoda iz perspektive nekog ko se bavi dizajnom korisničkog iskustva, ali i najzanimljiviji – zaključio je Milošević.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Required fields are marked *

Tehnologija

CBF apeluje: Čuvajte se internet prevare

Objavljeno

dana

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Crnogorskom bezbjednosnom forumu se više građana Danilovgrada ali i Podgorice obratilo povodom prijema sumnjivih mejlova sa konotacijom sudskih poziva.

“Na više mejl adresa građana Danilovgrada i Podgorice je danas i u prethodnom periodu stigla pošta sa nazivom sudskog poziva i potpisom izvjesnog Dalibora Jurića. Naime, ovakvi maejlovi predstavljaju pokušaj internet prevare gdje se koristi ime osobe koja zaista postoji a najčešće se koriste imena lica koja obnašaju neku od funkcija kako bi prevara izgledala uvjerljivije, a u ovom slučaju je iskorišteno ime načelnika sektora međunarodne policijske saradnje Uprave kriminalističke policije Republike Hrvatske.

 

Koriste se zastrašujuće konotacije da je lice koje prima mejl osumnjičeno za krivična djela povezana sa seksualnim prestupništvom nakon čega prevarant pristupa finansijskom izrabljivanju žrtve. Crnogorski bezbjednosni forum je jutros podnio prijavu Odeljenju bezbjednosti Danilovgrad pod brojem 74-239/227744 koju potpisuje direktor CBF-a mr Mitar Radonjić, kako bi nadležni organi preduzeli jere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovim putem apelujemo na građane da se čuvaju internet prevara, da instaliraju provjerene antivirus programe, da sumnjive mejlove ne otvaraju i da svaki sličan slučaj prijave nadležnim organima.'”, stoji u saopštenju CBF-a.

NASTAVI SA ČITANJEM

Tehnologija

Kako prepoznati botove na društvenim mrežama

Objavljeno

dana

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Kada govorimo o stranačkim aktivistima ili promoterima nekog brenda ili kompanije na društvenim mrežama, kao o botovima, tada se taj termin prije svega koristi u pežorativnom smislu za označavanje pojedinaca ili timova koji djeluju na istovjetan ili sličan način kao bot aplikacije.

Niko zaista ne misli da su ljudi koji stoje iza pojedinih naloga na društvenim mrežama pravi roboti. U pogrdnom smislu oni se nazivaju roBOTima zato što odrađuju posao koji na internetu pretežno rade pravi botovi ali prije svega zato što im izostaje kreativnost i kritičko mišljenje te zaista djeluju kao kakve mašine.

Sa ljudskim botovima, svi korisnici interneta, su imali priliku da se upoznaju, prije svega na komentarima na velikim elektronskim portalima. Njihovi monotoni, šablonski, a često i glupavi komentari, bili su godinama predmet šale u online prostoru.

Ono što treba znati da ljudi-botovi nisu prisutni samo na komentarima, kako to obično misle oni koji nisu dobro upućeni u sajber svijet, već se njihovo prisustvo razastire i na sve društvene mreže, od Fejsbuka preko Jutjuba.

Ma koliko nemoralno djelovala aktivnost ljudi botova, internet puritancima, koji uglavnom i nisu pravi sajber spejs žitelji, već povremeni posjetioci, prisustvo ljudi-botova je uobičajena pojava i rasprostranjena je u cijelom svijetu. Dok se kod nas njihova aktivnost najčešće vezuje za političku propagandu i advertajzing, u svijetu su ovi ljudski botovi više u funkciji ekonomskog ili brend advertajzinga, mada u poslednje vrijeme raste i politička propaganda.

Politički bot timovi takođe djeluju na društvenim mrežama, a pošto su građani Crne Gore prilično politični, onda im se čini da su ovi bot timovi najviše zastupljeni.

Počevši od sportskih navijača, preko političkih i ekonomskih botova, pa do vjerskih sekti i kultova. No pošto smo mi kao građani slijepi za sve osim za politiku, botovanje ekonomskih botova, prolazi sasvim nezapaženo ili još gore najčešće se saglašavamo sa njihovom propagandom i nesvjesno im pomažemo da se ona brže raširi na internetu, šerujući njihove propagandne sadržaje.

Bot timovi pretežno djeluju u skladu sa situacijom, rijetko kad prvi daju inicijativu i obično je njihovo djelovanje reakcija na prethodne napade na određenu ideologiju, ličnost, brend ili proizvod. Ekonomski i brend bot timovi prije svega imaju za cilj diskvalifikaciju konkurencije i to rade gotovo neprimjetno i prilično uspješno na svim društvenim mrežama i vrlo retko u komentarima na elektronskim medijima.

Botovi na Fejsbuku uglavnom deluju iza stranica ili grupa, ali i kao profili pojedinaca. Po pravilu iza velikih i uticajnih stranica ili grupa na Fejsbuku stoji neka politička partija ili udruženje istomišljenika, ili kakva druga interesna grupa.

Botovi na Fejsbuku, gdje su internet korisnici u većini registrovani pod svojim imenom i prezimenom, se prepoznaju i po tome što koriste lažna ili nepostojeća imena i prezimena. Njihovo djelovanje na društvenim mrežama je gotovo istovjetno i svodi se na dve metoda: Ubijedi ili ogadi.

Ubijediti ostale korisnike društvene mreže da je određeni proizvod dobar, da je određeni brend kvalitetan i da je određena politička partija jedina prihvatljiva ili diskvalifikovati konkurentski brend, proizvod ili političku opciju – to je osnovni zadatak ljudi-botova.

Na Fejsbuku da bi bili prihvaćeni od FB zajednice, potrebno je da koliko toliko imaju razvijen profil. To znači da imaju veći broj svojih statusa, da imaju barem 50 prijatelja i da imaju makar jednu profilnu fotografiju. Ono što ih odaje da su botovi, jeste to što sem jedne ili dvije, nemaju više profilnih fotografija, a te koje su postavili na profil kao svoje su zapravo ukradene i lako se može otkriti pravi vlasnik fotografija internet pretraživačima, još češće nemaju nikakvu profilnu fotografiju, nego koriste fotografije poznatih ličnosti ili popularne postere i crteže.

Na Jutjub se botovi registruju pod lažnim imenima, nemaju svoj kanal, ili ako ga imaju on je registrovan kao neki poznati brend ili organizacija, kojoj se zapravo želi naneti šteta objavljivanjem skarednih, bizarnih i kompromitujućih video snimaka. U komentarima na konkurentskim video kanalima nastupaju agresivno i vulgarno.

Na većini društvenih mreža ljudi-botovi se prepoznaju po odsustvu ličnih podataka, nekontrolisanoj slobodi izražavanja, vulgarnoj i agresivnoj komunikaciji, odsustvu ili vrlo smanjenoj kreativnosti, usiljenom nametanju određene teme (najviše dvije do tri teme), širenju dezinformacija, glorifikovanju svog brenda, proizvoda ili političke opcije i nemilosrdnom diskreditovanju konkurentskih, odsustvu kritičkog mišljenja i odsustvu vrijednosnog sistema.

NASTAVI SA ČITANJEM

Danilovgrad
Делимично облачно
06:5516:11 CET
Осећај: 8°C
Ветар: 5km/h NNW
Влажност: 90%
Притисак: 1021.67mbar
УВ индекс: 0
НедПонУто
13/10°C
15/9°C
14/9°C

Facebook

Najčitanije

[wcepe_products recent=true order='desc' number='4' columns='4' hide='rating,onsale' button='Vidi artikal']