Connect with us

Tehnologija

Koliko je crnogorsko društvo spremno za digitalizaciju?

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


U nedavnom intervjuu Pobjedi ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić najavila je strategiju digitalne transformacije Crne Gore za period 2022-2026. čija je izrada u toku. Ona je takođe u cilju najavljene digitalne transformacije poručila da je plan Vlade udruživanje snaga sa privatnim, akademskim i civilnim sektorom, kako bi kroz razvoj digitalnih servisa, mijenjanje politika i normativnog okvira, kao i unapređenje ICT ambijenta uticali na sveobuhvatni ekonomsko-društveni razvoj.

O dilemi koliko smo kao društvo u cjelini, privreda, građani kao krajnji korisnici, ali i administracija spremni na te neophodne promjene, i tehnološki i sociološki, razgovarali smo sa Milošem Miloševićem, koji je kao stipendista britanske Vlade i Zavoda za međunarodnu naučnu, prosvjetno-kulturnu i tehničku saradnju Crne gore, sa 16 godina otišao na završna dva razreda srednje škole na prestižni Junajted vorld koledž (United World College of the Atlantic) u Velsu, kao prvi učenik iz Crne Gore od osnivanja koledža poslije Drugog svjetskog rata 1962. godine.

Na milanskom Evropskom institutu za dizajn (Istituto Europeo di Design) završava studije. Već na samom kraju studija predaje dizajn, na engleskom, internacionalnim studentima, i uporedo radi u odjeljenju za specijalne projekte renomiranog italijanskog brenda PRADA do 2005.

Nakon završetka školovanja, pokreće studio za dizajn Makkiadesign u Milanu i radi na projektima za Audi, Coca-Cola, BMW, Nike Italia i nastavlja da radi za Pradu. Takođe za svoj matični univerzitet u Milanu kreira edukativnu platformu za potrebe cijele grupacije fakulteta za dizajn u svijetu sa redakcijom na 10 jezika.

Sa 24 godine, nakon obnove crnogorske nezavisnosti, vraća se u Crnu Goru i formira studio za interaktivni dizajn „Fleka“, sa željom da pokaže da se i iz Crne Gore može raditi za cijeli svijet. Nakon više od 10 godina, kao osnivač, izvršni direktor i Product Design Lead u studiju, sa svojim timom radi na raznovrsnim projektima iz oblasti razvoja web i mobilnih aplikativnih rješenja u različitim industrijama i različitim državama.

SPREMNOST DRUŠTVA

Za Pobjedu Milošević kaže da se u Crnoj Gori često provlači tema ,,spremnosti društva“ da prihvati neophodne promjene kada su digitalna rješenja u pitanju.

– Pitanje je, kao što ste dobro i primijetili, kako tehnološko, tako i sociološko. Ljudi generalno ne vole promjene, a posebno ne žele da mijenjaju svoj ustaljeni način rada. Njihovom odbrambenom stavu i prirodnom otporu često doprinosi i to da prelazak na novo, znači i jedan, ponekad frustrirajući proces učenja (onboarding) i odvikavanja od naučenog – kaže Milošević.

On naglašava da je upravo prijeko potrebna komponenta humanog, to jest, promišljanja o korisničkom iskustvu, koja je često znala da izostane i da ne bude obuhvaćena rješenjima koja su realizovana i dodaje da je sveopšti dizajnersko-tehnološki odgovor na pitanje ,,Koji to problem želimo da riješimo i na koji način?“, ključ za kreiranje kvalitetnih digitalnih rješenja.

– Ovakva rješenja moraju da uzmu u obzir i gorepomenuti proces učenja i da svedu frustraciju ,,prelaska“ na najmanji nivo. To jako dobro rade velike, globalne platforme i kada vidite broj narudžbi iz inostranstva (ASOS, AliExpress i drugi), možete da vidite da Crna Gora nema problema sa digitalnim proizvodima, kada su napravljeni kako treba – kazao je Milošević.

IZAZOVI

Prema njegovim riječima, isključivi inženjerski pristup ne može da funkcioniše samostalno.

– On mora da uvaži jednako važnu Product design (dizajn proizvoda) komponentu, koja se ne svodi na puki vizuelni segment (koji je manji dio cijele priče), već na svu logiku i procese razmišljanja, koji korisnika stavljaju u centar priče i rješavaju njegove probleme na najjednostavniji mogući način – naglašava on.

Milošević ističe da, takođe, dizajn proizvoda i usluga mora da bude iterativan, i on nikada nije završen.

– Digitalno rješenje ne smije da se gleda kao ,,gotova stvar“, već kao proces koji se konstantno unapređuje na osnovu onoga kako se koristi i da li na najbolji način zadovoljava potrebe svojih korisnika.

Apple, Facebook, Google i druge velike kompanije kroz svoje platforme nude fantastično iskustvo. To su platforme koje ,,besplatno“ nude svoje usluge i proizvode, i diktiraju određene standarde. Zbog svog nevjerovatnog dosega, one kreiraju kod korisnika ista očekivanja koji god da je digitalni proizvod u pitanju. To je, ujedno, i najveći izazov prilikom kreiranja novih proizvoda iz perspektive nekog ko se bavi dizajnom korisničkog iskustva, ali i najzanimljiviji – zaključio je Milošević.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Tehnologija

Postignut dogovor o univerzalnom punjaču

Published

on

By

Hand of woman connects plug of charger mobile phone, smartphone charging

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Zemlje EU usvojile su zajednički stav o predlogu o univerzalnom punjaču za elektronske uređaje, čiji je cilj izmedju ostalog da se smanji količina elektronskog otpada.

Na sastanku stalnih predstanvnika država članica (Coreper) 26. januara postignut je dogovor o pregovaračkom mandatu koji Savetu EU omogućava da počne pregovore sa Evropskim parlamentom, kada to zakonodavno telo usvoji svoj mandat, saopštio je Savet EU.

Evropska komisija je u nacrtu zakona, predstavljenom u septembru, predložila da svi pametni telefoni, tableti, digitalne kamere, slušalice, prenosni zvučnici i konzole za video igre imaju zajednički, standarni priključak tako da ne bi morao da se kupuje punjač svaki put kada se kupuje novi uređaj.

U predlogu Komisije navedeno je da će USB-C postati standardni port za punjenje svih uređaja bez obzira na brend, kao i da će brzina punjenja biti ista za sve kompatibilne uređaje.

Novim zakonom bi prodaja punjača bila odvojena od prodaje elektronskih uređaja, tako da novi punjač ne bi bio nužno uključen u kupovinu uređaja.

Time će se smanjiti količina elektronskog otpada povezanog s proizvodnjom, prevozom i odlaganjem punjača.

Procjenjuje se da bi se smanjenjem proizvodnje i odlaganja novih punjača količina elektronskog otpada smanjila za gotovo hiljadu tona godišnje.

Savjet EU je u cilju bolje informisanosti potrošača predložio i stavljanje piktograma sa informacijom da li se uređaj nudi zajedno s punjačem, kao i oznake sa specifikacijama punjenja, prenosi EURACTIV.rs.

Poslije donošenja zakona industrija će imati prelazni rok od dvije godine da se prilagodi prije početka primene.

U EU je 2020. godine prodato oko 420 miliona mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja.

Potrošači imaju u prosjeku oko tri punjača za mobilne telefone, od kojih dva koriste redovno. Uprkos tome, 38 odsto potrošača je izjavilo da su bar jednom imali problem da napune telefon jer dostupni punjačni nijesu bili kompatibilni.

Potrošači godišnje potroše oko 2,4 milijarde eura na samostalne punjače koji ne dolaze s elektronskim uredjajima. Procjenjuje se da od odloženih i nekorišćenih punjača godišnje nastaje do 11.000 tona elektronskog otpada.

NASTAVI SA ČITANJEM

Tehnologija

Kreće državna platforma “Code for Montenegro”

Published

on

By

Developing programming and coding technologies working in a software engineers.

Pratite portal Volim Danilovgrad na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.


Vladina nova platforma “Code for Montenegro” zvanično će početi sa radom 15. decembra, a njen cilj je uključivanje što većeg broja stručnjaka u rješavanje digitalnih problema i izazova -i to na volonterskoj osnovi. Start platforme biće obilježen širokom promocijom i pozivom zainteresovanima da se onlajn putem jave Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, koje je i osmislilo cijeli projekat, pišu Dnevne.

“Platforma ‘Code for Montenegro’ nastala je iz potrebe da se dobre prakse u dijelu povezanosti digitalne transformacije i javne uprave iz privatne industrije, civilnog i akademskog sektora prenesu na javnu upravu”, navodi se u informaciji o pokretanju još jednog Vladinog programa koji, za razliku od dosadašnjih, ne uključuje krupne i rizične ekonomske “zahvate” čija posljedica lako može biti bankrot države.

Ministarka Tamara Srzentić vješto je ukomponovala modele koje je upoznala tokom višegodišnjeg rada u državnoj administraciji Kalifornije i SAD iako bi neki koraci mogli biti preambiciozni za crnogorsko društvo čija digitalna pismenost nije na zavidnom nivou. Uzor su programi The Presidential Innovation Fellows (Društvo predsjedničkih inovatora) i Digital Corps (Digitalni korpus) koji su dio usluga američke vlade.

“Njima se spajaju talentovane osobe iz oblasti tehnologija i inovacija sa vrhunskim javnim službenicima i kreatorima promjena, koji rade na najvišim nivoima Vlade SAD, kako bi zajednički radili na nekim od najvećih izazova u javnoj administraciji. Takođe, platforma je nastala po uzoru na neprofitne ogranizacije ‘Code for America’ i ‘Codingit Forward’, koje imaju za cilj rješavanje najvećih izazova građana u SAD uključivanjem tehnologa, lidera i aktivista na volonterskoj osnovi”, precizira se u informaciji Ministarstva o radu budućeg tijela.

Dodaje se još jedan uzor platforma “US Digital Response”, koja je “o mogućila da se brojni volonteri iz raznih oblasti uključe i pomognu američkoj naciji” u rješavanju velikih izazova poput pandemije i ublažavanja posljedica ekonomske krize.

Svakako ohrabruje činjenica da rad ove platforme za sada nema vremensko ograničenje, što bi u srednjem roku moglo dati i prve rezultate.

“Code for Montenegro” imaće tri takozvana programa cjeline u okviru kojih očekuju pomoć i saradnju različitih ciljnih grupa.

Program “Saradnici u inovacijama” namijenjen je već ostvarenim stručnjacima iz privatnog, civilnog i akademskog sektora, koji treba da pomognu udaljeni digitalnom razvoju države. Ministarstvo je, navodno, već zavrijedilo pomoć najvećih kompanija u Crnoj Gori, koji će im ustupati svoje eksperte za upravljanje proizvodima, komunikaciju, marketing, IT, analitiku, dizajn, strateško planiranje, istraživanje i liderstvo.

Ovaj program je, kako stoji u informaciji, već uspostavljen sredinom ove godine i neće biti ograničen na Crnu Goru, pače “lokalni eksperti imati priliku da razmijene iskustva”. Iako se zainteresovani pridružuju platformi na volonterskoj osnovi, u informaciji se navodi kako je “saradnja moguća u punom kapacitetu radnog vremena”.

Za priključivanje programu, saradnici će “u dogovoru sa matičnom kompanijom uzeti odsustvo sa svog trenutnog radnog mjesta i pridružiti se Vladinom timu na šest mjeseci, počevši od februara 2022”. Odabrani mogu na projektima da rade i djelimično, deset do 50 odsto radnog vremena, te na daljinu-uz povremeni dolazaku kancelariju, a polugodišnja saradnja može biti produžena u zavisnosti od toka projekta.

U okviru druge cjeline “Code for Montenegro praktikanti”, mladi iz Crne Gore i svijeta moći će da rade na Vladinim projektima digitalizacije. Tako će, kako se navodi, “učiti i sarađivati sa najboljim globalnim liderima koji su radili u vladama zemalja Evropske unije, SAD, Velike Britanije, Kanade, Argentine i Australije, kao i u brojnim svjetski poznatim kompanijama”.

Treći program “Savjetnici i mentori” treba da bude posvećen javnim službenicima. Njegov tim činiće već ostvareni lideri iz IT-a, digitalnog razvoja, inovacija, te javnih politika, iz zemlje iinostranstva.

Nakon što je Vlada usvojila informaciju o platformi “Code for Montenegro”, uslijediće javni poziv za prijavljivanje i, posebno, kampanja usmjerena na privlačenje talenata iz Crne Gore i inostranstva. Ipak, iz poziva zainteresovanima koje Ministarstvo namjerava da objavi ne može se puno toga saznati, ali se mogu naći popularne floskule iz stranih kampanji i oglasa poput “strastveni u rješavanju složenih svakodnevnih izazova”.

Odgovor na pitanje koje su sami postavili šta saradnici platforme dobijaju teško da može opravdati odsustvo sa posla, koliko god da je volonterstvo neophodno našem društvo. Jer, “doprinos poboljšanju kvaliteta života ljudi u Crnoj Gori i prosperitetu Crne Gore” trebalo bi da bude cilj svake Vlade i brojnih zaposlenih u ogromnoj državnoj administraciji, a ne da se za to još oslanjaju na pomoć “sa strane”.

GLOBALNI LIDERI

Uz informaciju o platformi ‘Code for Montenegro” odobreno je i novonastalo Konsultativno tijelo globalnih lidera na polju digitalne transformacije koje čini 29 eksperata. Pomoć će pružati ovi kako se navodi u Vladinom dokumentu globalni lideri iz SAD, Velike Britanije, Estonije i Kanade, lako su u pitanju imena povezana sa svega nekoliko vladinih i nevladinih tijela ovih država, ne treba zanemariti da je riječ o vrhunskim stručnjacima koji bi mogli značajno doprinijeti ubrzavanju Crne Gore u ‘hvatanju koraka” sa digitalnim trendovima razvijenih država.

Kao najzvučnije ime pominje se Majki Miki Dikerson, šef Kancelarije za digitalne servise u vladi Baraka Obame, sa kojim je Srzentić saradivala u SAD. Tokom boravka u Crnoj Gori u julu ove godine, on je počeo savjetovanje crnogorskih timova za digitalnu transformaciju. Takode, neki od članova tijela bili su govornici na Digitalnom samitu u oktobru u Podgorici.

NASTAVI SA ČITANJEM

Najčitanije