Institut za socijalnu i obrazovnu politiku je prva i jedina licencirana ustanova civilnog tipa za usluge smještaja u prihvatilištu/skloništu za djecu, odrasla i stara lica žrtve trgovinom ljudima. Sjedište Instituta se nalazi na teritoriji opštine Danilovgrad pa smo stoga razgovarali sa gospodinom Mitrom Radonjićem, izvršnim direktorom ISOP-a.

U današanjem intervju pročitajte koja je misija Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku, kako Danilovgrad izgleda u očima direktor ISOP-a, mr Mitra Radonjića i šta je to na šta treba obratiti pažnju u budućnosti jer kako nam je u  i razgovoru naveo Danilovgrad je opština sa najviše neiskorištenog potencijala.

Institut za socijalnu i obrazovnu politiku

 

Recite nam za početak nešto o NVO ISOP. Koji su to ciljevi i misija Vaše organizacije i otkud u opštini Danilovgrad?

Institut za socijalnu i obrazovnu politiku je nezavina organizacija koja kroz svoje projekte fokusira oblasti u kojima donosioci odluka u društvu treba više pažnje da ukažu, pri čemu se snažno zalažemo za informisanje iz datih oblasti na osnovu istraživanja koje naš istraživačko-logistički centar vrši

.ISOP-ova misija je podizanje nacionalnog statusa putem vaninstitucionanog obrazovanja pojedinca u duhu slobode i lične nezavisnosti. Vrijednosti koje naš tim baštini su profesionalizam; inicijativnost; odgovornost; liderstvo; posvećenost i kultura zajedničkog rezultata – svi za jednog,  jedan za sve.

Vizija koju gajimo je da će ISOP biti priznаti lider bаlkаnskog regionа u oblasti civilnog aktivizma pokаzujući visok nivo socijalne, društvene i ekološke odgovornosti pružajući  sаvremene i inovativne inicijative. Osnovna  premisa kojom se ISOP u svom radu vodi je : Pionir – nikad sljedbenik!!!

ISOP-ov cilj je inovativno, kreativno i odgovorno crnogorsko društvo posvećeno vladavini prava. Institut za socijalnu i obrazovnu politiku je prva i za sada jedina licencirana ustanova civilnog tipa za usluge smještaja u prihvatilištu/skloništu za djecu, odrasla i stara lica žrtve trgovinom ljudima koji se sastoji od tri cjeline: Operativno-logističkog centra, Reintegracionog centra i Smještajnog centra.

U poslednjih 12 mjeseci realizovali ste veliki broj projekata i inicijativa od kojih je dobar dio realizovan upravo  u Danilovgradu. Šta biste izdvojili?

Izdvojili bismo upravo projekat Skloništa za žrtve trgovine ljudima s obzirom da je to prvo i još uvijek jedino usko specijalizovano Sklonište u našoj državi. Osim toga, ovaj projekat je međunarodnih razmjera jer po prirodi stvari sarađujemo sa svim relevantnim međunarodnim institucijama i diplomatskim predstavništvima.

Moderno sklonište

Pored Skloništa, ne mogu a da ne pomenem 7 projekata koje smo partnerski sproveli tokom prošle i ove godine sa Savjetom za implementaciju omladinske politike koja je naš strateški partner u oblastima zaštite ljudskih prava, omladinske politike, zdravstvene zaštite, transparentnosti javne uprave i ekologije.

Osim toga, istakao bih projekat ,,Eko – mreže Danilovgrad” na kojem osim sa Savjetom sarađujemo i sa NVO “Rural Urban” u okviru čega smo do sada sanirali dvije kritične crne ekološke tačke. Dok se u nastavku planira i niz drugih koraka sa ciljem unapređenja životne sredine.

Danilovgrad je mala opština sa puno potencijala. Koje ste prednosti i nedostatke do sada uočili?

Danilovgrad je po mom mišljenju jedan od zaista najljepših gradova za život. Dobar geografski položaj, netaknuta priroda.

Osim toga, Danilovgrad je biznis opština zahvaljujući čemu se upravo u Danilovgradu realizuje veliki broj investicionih projekata. Sve prethodno navedeno govori u prilog tome da je Danilovgrad pun potencijala ali iz ličnog iskustva na primjeru naše organizacije osjetili smo određene negativne aspekte. Konkretno, više puta smo slali poziv predstavnicima lokalne samouprave da posjete naš operativni centar jer se radi o objektu od strateškog značaja koji su do sada posjetili predstavnici relevantnih ministarstava – Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada i socijalnog staranja kao i predstavnici Ambasade Sjedinjenih američkih država, GRETA-e i IOM-a ali naša lokalna samouprava nije prepoznala značaj ovog socijalnog servisa.

This slideshow requires JavaScript.

Osim toga, primijetio sam da predstavnici određenih organa lokalne samouprave uopšte nisu raspoloženi za saradnju i svaki vid konstruktivne kritike podižu na lični nivo što govori o nivou (ne)razvijenosti profesonalizma i senzitivnosti za javnu funkciju. Ali, primjeri koji govore u prilog tome da ipak ima nade i da nije sve tako crno, istakao bih odličnu saradnju sa Centrom za socijalni rad Danilovgrad i kompletnim timom ovog Centra kao i organizacijom Crvenog krsta koji su takođe usko vezani za naš posao.

Jedina ste licencirana ustanova za usluge smještaja u prihvatilištu za lica koje su žrtve trgovine ljudima. Kako je tekao put do pokretanja jedne ovakve ustanove i ko su zaposleni?

Da, osim što smo jedini i prvi smo koji su licencirali ovu izuzetno osjetljivu socijalnu ustanovu, čemu u prilog govori i činjenica da je država zatvorila državno sklonište jer nije bilo licencirano, što dovoljno govori o kapacitetima Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku i cijelog tima na čijem se čelu nalazim.

Tokom prošle godine smo, s obzirom da smo mi think-tank organizacija prepoznali potrebu za formiranjem ove socijalne usluge a što se krajem decembra pokazalo kao jako dobar potez kada smo se i licencirali a već 10. januara smo primili prve korisnike. Policija je u saradnji sa relevantnim akterima razbila jednu kriminalnu grupu sa Tajvana kada se pojavila potreba za smještajem ukupno 40 žrtava trgovine ljudima. Možete zamisliti kakav smo krizni menadžment morali da koncipiramo da bismo u najkraćem roku mogli uspješno odgovoriti na novonastali izazov.

Rezultat je bio sledeći: u roku od nepuna dva sata smo prvu grupu smjestili, a do kraja dana i sve ostale. U ovoj situaciji i izazovu koji je bio ne samo za nas, već i za cio sistem mogu reći da su svi relevantni akteri pravovremenom reakcijom uspjeli da u potpunosti pruže zaštitu i ovaj rezultat je zapravo rezultat na koji smo svi ponosni a što je kasnije i potvrđeno kroz izvještaj Stejt-departmenta gdje je Crna Gora napredovala u oblasti borbe protiv trgovine ljudima i zaštite žrtava trgovien ljudima.

Institut je uložio ukupno 23.700,00 eura u formiranje Skloništa a nakon toga smo se licencirali u decembru. Negdje krajem decembra Ministarstvo rada i socijalnog staranja je raspisalo konkurs za finansiranje Skloništa za žrtve trgovine ljudima gdje je Odluka o finansiranju donešena negdje u februaru a početkom marta je prvi dio sredstava isplaćen, drugi dio nakon tri mjeseca a nakon šest mjeseci ostatak sredstava. Ovo napominjem iz dva razloga – prvi razlog je kako bih istakao ozbiljnost sa kojom mi iz Instituta pristupamo svom poslu i spremni smo da ,,pružimo ruku” i zaštitu žrtvama trgovine ljudima prije nego što je država opredijelila sredstva, a drugi razlog je da bih istakao ozbiljnost i monitoring koji nad nama organi državne uprave vrše s obzirom da sredstva od 40.000,00 eura nismo dobili odjednom već franšizno a nakon odobravanja izvještaja. Takođe, bitno je naglasiti da su troškovi Skloništa na godišnjem nivou 51.000,00 eura tako da Institut pored prethodno uloženih sredstava izdvaja dodatnih 11.000,00 eura.

Tokom trajanja boravka korisnika/ca u Skloništu, nadležni Centri za socijalni rad izdvajaju dodatnih 250,00 eura na mjesečnom nivou za svakog od korisnika pojedinačno čime se zadovoljavaju sve životne potrebe naših korisnika. Odsjek Skloništa za žrtve trgovine ljudima ima 7 zaposlenih u timu koji radi direktno sa žrtvama, od čega tri licencirana radnika – psihologa, socijalnog radnika i pedagoga kao i Unutrašnju službu obezbjeđenja koja se bavi preventivno-logističkim poslovima u cilju bezbjednog boravka kako korisnika, tako i svih zaposlenih. Institut za socijalnu i obrazovnu politiku ima ukupno 12 zaposlenih.

 

U medijima ste zapaženi kao organizacija koja se bori za opšte dobro. Koje su to inicijative koje će doprinijeti pozitivnim promjenama u Danilovgradu?

Slažem se da smo u medijima prepoznati kao organizacija koja se bavi pitanjima opšteg dobra, ali od strane donosioca odluka, posebno na lokalnom niovu, nismo prepoznati kao takvi već kao kritički nastrojena organizacija, za šta odgovorno tvrdim da nije tako već smo u potpunosti objektivni.

Konkretno, kada smo sa Savjetom za implementaciju omladinske politike i NVO “Rural-Urban” započeli rad u okviru Eko-mreže naišli smo na tvrdnje poput – Ne može NVO da se bavi čišćenjem lokacija niti može javna ustanova da pruži podršku već to mora biti obrnuto; NVO kupi političke poene itd… Vidite, ova inicijativa ima za cilj poboljšanje situacije u oblasti odlaganja otpada, ali nisam optimističan povodom toga s obzirom da su svi problemi koji su bili aktuelni prije pokretanja Eko-mreže i dalje aktuelni ali, šta je tu je što bi se reklo, mi ćemo nastaviti sa inicijativama koje su usmjerene samo na poboljšanje stanja u određenim oblastima jer je naš rad prepoznat kao pozitivan od strane relevantnih institucija na nacionalnom ali i međunarodnom nivou.

Negdje sam mišljenja da naše projekte ne bi podržavali Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo sporta i mladih, diplomatska predstavništva da ti projekti nisu uspješni i zaista donose rezultate a lokalna samouprava jednostavno ne želi saradnju sa nama, što su potvrdili i time što i pored više naših pismenih poziva nisu posjetili jedinu licenciranu ustanovu za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Takođe, inicijativa koju smo pokrenuli povodom nezakonite naplate odštete u danilovgradskoj gimnaziji je umnogome doprinijela negativnom stavu lokalne samouprave prema nama – ali ovdje moran naglasiti sledeće, puna dva mjeseca sam lično mail-om komunicirao kako sa upravom škole tako i sa Ministarstvom prosvjete ali na žalost, pravdu smo morali tražiti preko Uprave za inspekcijske poslove koja je donijela rješenje da je naplata odštete nezakonita i da se mora prestati sa tom praksom – dakle, nijedno dijete ne treba davati 5 ili 10 eura na bazi odštete i ukoliko ne donese taj novac ne dobije svjedočanstvo, a što je nakon naše inicijative prekinuto.  Dakle, imamo situaciju gdje mi dva mjeseca pokušavamo interno da objasnimo upravi škole da je takvo činjenje nezakonito ali nismo naišli na razumijevanje dok Uprava za inspekcijske poslove nije svojim rješenjem potvrdila naš stav i nakon toga Institut i ja kao direktor bivamo označeni kao neko ko je negativan, neko ko kupi političke poene, neko ko ima nešto protiv nekoga i slično tome a što ja lično shvatam i razumijem kao sindrom malog mjesta u kojem se ne dozvoljava ,,isticanje iz mase” pa makar to bilo i u cilju boljitka u određenoj oblasti.

Top 5 besplatnih biznis aplikacija

Šta mislite koliko je Danilovgrad perspektivan za mlade ljude?

Negdje ranije sam pomenuo da ja Danilovgrad vidim kao biznis opštinu koja ima sve predispozicije za razvijanje i poboljšanje ne samo socio-ekonomskog statusa već i kulturološkog ali sam mišljenja da se određene stvari moraju unaprijediti i određeni kadrovi moraju mijenjati s obzirom na to da smo eto, i mi mogli poslužiti kao primjer negativnog odnosa prema dobrim inicijativama koje doprinose boljitku šire javnosti a zbog nečijeg ličnog mišljenja koje je formirano na osnovu neprovjerenih informacija. S tim u vezi, vjerujem da mladi ljudi trebaju i moraju ostati u Danilovgradu i ne trebaju dozvoliti da neka trenutna razočaranost utiče na to da naša omladina odlazi jer eto, opet ću se poslužiti našim primjerom, i u Danilovgradu se može lijepo živjeti i raditi. Naravno, nije lako ali jeste lijepo. Sve u svemu, vjerujem da će mladi ljudi u Danilovgradu u budućnosti naći svoje ,,mjesto pod suncem”.

 

Šta se može uraditi po pitanju stvaranja prilika za mlade?

Povodom stvaranja mogućnosti i prilika za mlade potrebno je mnogo više sredstava uložiti u razvoj poljoprivrede s obzirom na to da je bjelopavlićka ravnica ,,Bogom dana” za razvoj poljoprivrede ali i ruralni turizam i zar nije logično da kad već imamo svoja imanja proizvodimo zdrave proizvode i bavimo se eko turizmom što je trenutno jako aktuelno? S tim u vezi, Opština Danilovgrad svake godine raspisuje konkurs za podršku preduzetništvu i mišljenja sam da iako se za to izdvajaju relativno mala sredstva ipak ta pomoć može mnogo značiti ali i u tom dijelu moraju se angažovati mnogo kompetentniji ljudi koji će donositi odluke o projektima koji će se podržati a ne na način kako je to do sad bila praksa.

Osim poljoprivrede, ruralnog i eko turizma vjerujem da se Danilovgrad kao biznis zona može razvijati na način što će i inostrani investitori svoj kapital uložiti a za šta, zaista moram biti iskren, Opština ima kapaciteta i zaista pruža posebno dobre uslove za investiranje.

Za kraj ćemo ostaviti prostora za poruku našim čitaocima

Poruka čitaocima Vašeg portala je sledeća – nastavite da pratite portal Volim DG i budite otvoreni za nove ideje, moderne inicijative i izdignite se iznad stereotipa jer Danilovgrad zaista ima svijetlu budućnost.


Tim koji vodi ISOP sklonište za žrtve trgovine ljudima sačinjen je od licenciranih stručnih radnika i saradnika koji u skladu sa predviđenim planom rada i procedurama vrše prijem i sprovode sve potrebne psiho-socijalno-zdravstvene aktivnosti u svrhu zbrinjavanja žrtava trgovine ljudima, a kasnije i psiho-socijalnog osnaživanja žrtava u cilju uspješne reintegracije žrtava. ISOP sklonište za žrtve trgovine ljudima se nalazi na tajnoj lokaciji u centralnoj regiji Crne Gore i posjeduje najmoderniji sistem 24-časovne audio,vizuelno i tehničke koju sprovodi Unutrašnja služba obezbjeđenja, kao i smještajne kapacitete u dvije odvojene stambene jedinice koje su namještene po najvišem standardu.U skladu sa posjedujućom licencom, ISOP Sklonište za žrtve trgovine ljudima ima 7 zaposlenih i to – 2 stručna radnika sa licencom i 5 saradnika. ISOP je svoj operativni centar smjestio u Danilovgradu zbog odlične saobraćajne povezanosti sa Podgoricom i Nikšićem s obzirom da u ta dva grada sprovodimo najviše aktivnosti.

ISOP-ov youtube kanal možete pogledati OVDJE