Rijeka Zeta od Glave Zete do ušća u Moraču, njene pritoke, Lužnica i dio Mareze, proglašena je parkom prirode. Rijeku Zetu nastanjuje 19 vrsta riba među kojima je zetska mekousna pastrmka, endem rijeke Zete. Nezvanično postoji trogodišnji zabran ribolova u Parku prirode dolina rijeke Zete, dok Uredba o tome ne postoji. Veliki broj sportskih ribolovaca ukazuje na povećan broj ribokradica, strujnih agregata i mreža.


Prema propisima regionalni park i park prirode je prostrani prirodni ili dijelom kultivisani lokalitet kopna ili mora, odnosno kopna i mora sa ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti i predionim vrijednostima.

U regionalnom parku i parku prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavljati djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka.

Način vršenja radnji i obavljanja aktivnosti i korišćenje prirodnih dobara u regionalnom parku i parku prirode utvrđuje se aktom o proglašenju, u skladu sa Zakonom. U Crnoj Gori parkom prirode proglašena je Piva, Orijen, Solila, Solana…

Endemi, sportski ribolovci i ribokradice

Zetska mekousna pastrmka  je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnjih i zivotinjskih vrsta (‘Sl. list RCG’, br. 76/06), Republički zavod za zaštitu prirode i zabranjena je za lov. Na osnovu razgovora sa sportskim ribolovcima konstatovano je da je populacija pastrmki jako ugrožena na čiitavom toku.

Na osnovu detaljnih osmatranja i istraživanja ekoloških uslova, kao i zastupljenosti vrsta riba i slatkovodnih rakova u Studiji zaštite rijeke Zete, preporučilo se, da se za riblja plodišta proglase sledeći reviri: Dio gornjeg toka rijeke Zete (Tunjevo, Slap) radi obezbjeđivanja mrestilišta zetske mekousne (Salmo zetensis) kao i njenog nesmetanog rasta. Pored nje obezbijedilo bi se plodište i za druge Salmonidne vrste koje se mrijeste znatno ranije, kao i za bjelonogog raka.

Tabla sa obavještenjem, Danilovgrad

Poznata mrijestilišta su prelivi sa pjeskovitim djelovima dna npr: prelivi kod Slapa i Danilovgrada kao i prelivi nizvodno od Danilovgrada u mjestima zvana Postup, Gaz Jaz i Šabov krug, prelivi oko mosta u Spužu, preliv na Vranjskim njivama itd Svi ovi lokaliteti to jeste riječni sektori odlikuju se relativno dobrim stanjem životne sredine i riječna staništa su pogodna za život, ishranu, mrijest i razvoj juvenilnih ribljih vrsta koje su prepoznate kao značajne za očuvanje.

Sportski ribolov naročito pruža zanimljiv uvid u vrijednosti ekosistema, jer njegova privlačnost (a samim tim i njegova vrijednost) proističe iz procesa ulova ribe, a ne od vrijednosti same ribe.

Doprinos ribolova i flyfishing-a lokalnim ekonomijama bi pružio dobar primjer kako zajednice mogu imati koristi od dobro upravljanih ekosistemskih usluga.

Ovo se ilustruje  kombinacijom finansijskog i fizičkog kapitala sa socijalnim i ljudskim kapitalom. Sredstva za život zasnovanim na prirodnim resursima mogu pružiti održivu podršku za život lokalnom stanovništvu.

Odavno je prepoznato da svaki oblik turizma (uključujući sportski ribolov) donosi prihod u mjesto dolaska . Taj novac efektivno djeluje kao injekcija u tokove prihoda i može se smatrati „nevidljivim izvozom“.

Prethodno prepoznaje i sportski ribolovac Vlado Jovović, koji za naš portal kaže da pravilno korišćenje i upravljanje ribljim fondom može donijeti samo dobiti za lokalne zajednice. Potrebno je, kako navodi Jovović, kontinuirano raditi na poribljavanju rijeke ali i suzbijanju krivolova i ribokradica koje strujnim agregatima uništavaju živi svijet rijeke Zete. 

Za Jovovića je posebno problematično što postoji trogodišnji zabran ribolova koji po njegovim riječima sa rijeke sklanja one koji su najviše štitili. Sportski ribolovci su revoltirani jer znaju koliko se krivolova dešava. Nas su sklonili dok drugi uništavaju rijeku.

Na pitanje da li je upoznat da nije usvojena Uredba od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja je trebala biti usvojena nakon Odluke Vlade Crne Gore o proglašenju parka prirode, Jovović za naš portal navodi da je čuo da je trogodišnji zabran aktivan i da se isti mora poštovati. 


Studija o zaštiti rijeke Zete predlaže trogodišnji zabran ali da bi isti bio važeći nadležno Ministratsvo mora donijeti Uredbu o istom.

Povodom Uredbe o zabranu u ponedeljak smo putem email-a kontaktirali D.O.O. “Za uzgoj, zaštitu i lov divljači i riba” Danilovgrad, Kabinet predsjednika opštine Danilovgrad i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i do objavljivanja ovog članka nismo dobili odgovor.

Na sajtu opštine Danilovgrad, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja nismo mogli pronaći Uredbu o trogošnjoj zabrani izlovljavanja ribe na rijeci Zeti.