0

Poručeno je sa okruglog stola “Lokalna demokratija u praksi: kako do boljeg dijaloga”, koji je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija u sklopu projekta “Sinergijom do dobrog upravljanja u lokalnim zajednicama”. Okrugli sto je poslužio kao platforma za oživljavanje diskusije o učešću građana u donošenju odluka na lokalnom nivou.

Okrugli sto  održan je u hotelu Ramada u Podgorici, 19. novembra 2024. godine.

Na početku, prisutnima se obratila izvršna direktorica CRNVO-a, Zorana Marković, i predstavila rezultate rezultate istraživanja sprovedenog u okviru projekta “Sinergijom do dobrog upravljanja u lokalnim zajednicama”. Tom prilikom istakla je da rezultati pokazuju da institut “slobodne stolice” u većini opština nije dovoljno korišćen, dok su mnoge odluke lokalnih samouprava ostale nedovoljno transparentne i nepristupačne javnosti, čime se ograničava učešće građana u procesima odlučivanja. Istraživanje pokazuje da najveći broj jedinica lokalne samouprave ne ispunjavaju svoje obaveze propisane Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.

U okviru prvog panela je otvorena diskusija o kapacitetima civilnog društva, građana i lokalnih samouprava za unapređenje nivoa participacije građana u donošenju odluka. Panelisti su imali priliku da diskutuju sa učesnicima o različitim iskustvima i praksama, što je doprinijelo bogatstvu zaključaka i razmjeni ideja. Naglašeno je nedovoljno korišćenje mehanizama direktnog učešća građana, te da su preduslov za njihovo korišćenje dobra i pravovremena informisanost javnosti.

U okviru drugog panela je diskutovan novi Zakon o lokalnoj samoupravi, čije se usvajanje na Vladi očekuje u narednom periodu, a nakon toga i u Skupštini. Zakon, osim opširne reforme koja uvodi politipski sistem lokalne samouprave – gradove i opštine, treba da donese i novine na polju učešća građana u donošenju odluka. Predstavnica Ministarstva javne uprave, Ljiljana Gligorović, istakla je da je tokom izrade novog Zakona o lokalnoj samoupravi posebna pažnja posvećena uzimanju u obzir sugestija i kritika nevladinih organizacija i građana.

Šta su novine novog Zakona o lokalnoj samoupravi?

Među novinama Zakona u pogledu učešća građana u donošenju odluka, Gligorović je naglasila da novi Zakon obavezuje Opštine da obezbijede uslove za elektronsko učešće u ostvarivanju lokalne samouprave. Takođe, institut slobodne stolice će biti otvoren i za predsjednike Savjeta mjesnih zajednica, koji će moći da učestvuju na sjednicama skupština po tačkama dnevnog reda koje su od značaja za njihovu mjesnu zajednicu. Gligorović je istakla uvođenje obaveze predviđanja procentualnog iznosa budžeta lokalnih samouprava za rad mjesnih zajednica, čime se osigurava njihova održivost i funkcionalnost. Poseban naglasak stavljen je na obavezu izrade Programa razvoja mjesnih zajednica makar jednom u četiri godine, koji će definisati njihove prioritete, ali i na njihovo uključivanje u javne rasprave o budžetu, strateškim i investicionim planovima lokalnih vlasti.

Predstavnica Ministarstva javne uprave je istakla i značaj digitalizacije mjesnih zajednica, uz obavezu da svaka mjesna zajednica ima svoju internet stranicu unutar opštinskog sajta, gdje bi se objavljivale sve informacije od značaja za građane, čime se doprinosi većoj transparentnosti i pristupačnosti. Takođe, uvodi se i nova obaveza jedinica lokalne samouprave da osnuju Savjet za saradnju jedinice lokalne samouprave i nevladinih organizacija, koji će predstavljati stalno konsultativno tijelo koje će raditi na unapređenju saradnje. Usvajanje predloga Zakona o lokalnoj samoupravi na Vladi se očekuje do kraja tekuće godine.

Između ostalog, Ministarstvo javne uprave je pristupilo izradi Zakona o lokalnim službenicima i namještenicima, čime će odredbe koje opisuju ovu oblast biti izmještene iz Zakona o lokalnoj samoupravi.

Blaženka Dabanović, pomoćnica Generalne sekretarke Zajednice opština Crne Gore, govorila je o potencijalima delibativne demokratije u unapređenju procesa odlučivanja, naglašavajući da aktivno uključivanje građana doprinosi donošenju kvalitetnijih i održivijih odluka. Istakla je važnost primjene ovog modela kako bi se obezbijedila šira participacija i veće povjerenje građana u lokalne samouprave.

Goran Đurović, član radne grupe za izradu nacrta Zakona o lokalnoj samoupravi, član radne grupe za izradu nacrta Zakona o lokalnoj samoupravi, skrenuo je pažnju na činjenicu da je trenutni sistem postao otporan na kritike, što smanjuje efikasnost i povjerenje građana. Pozvao je na promjene koje će omogućiti otvoreniji dijalog između građana, lokalnih vlasti i civilnog sektora, kao i na kreiranje fleksibilnijeg sistema koji će odgovarati potrebama zajednica. Istakao je važnost uvođenja kaznenih odredbi koje će primorati lokalne službenike da poštuju propise koji definišu učešće građana, čime bi se obezbijedio odgovor svakom građaninu na poslati dopis.

Okrugli sto je zaključen konsenzusom da se od novog Zakona očekuje da uvede novine u snaženju lokalne demokratije, te da usvajanjem Zakona posao tek počinje, nakon čega slijedi prilagođavanje lokalnih propisa i praksi, nakon čega tek mogu uslijediti rezultati.

Redakcija

U petak javna tribina o rekonstrukciji Njegoševe ulice

Previous article

Takmičari plesnog kluba ”Play” zasijali u Grčkoj

Next article

Comments

Comments are closed.

You may also like

More in Društvo