By 
Zabrinutost građana za rijekom Zetom poslednjih godina izrazito raste. Neko bi rekao da je to rezultat narastajuće ljubavi lokalnog stanovništva ipak uvid u trenutno stanje smaragdne ljepotice nas navodi da zaključimo da je zapravo u pitanju kontinuitet nebrige i zagađivanja koje prehrambena i druge industrije Danilovgrada čine.
U poslednjih par godina svjedočimo velikom broju video i foto zapisa koji nas upućuju da je odnos prema rijeci katastrofalan pa se tako u Zetu ispuštaju velike količine neprečišćenih otpadnih voda.
Tim povodom kontaktirali smo Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine sa upitom da li su upoznati da su se tokom prethodnog vikenda u rijeku Zetu izlivale otpadne vode sa obližnje farme kokošaka.
Iz ovog Sekretarijata su nam naveli da su upoznati sa činjenicom da se dio neprečišćenih atomsferskih voda iz Farme koka nosilja (Agromont) u Martinićima povremeno izlivaju u rijeku Zetu dok sa izlivanjima koja su se desila tokom proteklih 20 dana nijesu bili upoznati.
Kako su nam dalje naveli, ova farma je svojim projektom definisala upravljanje otpadnim vodama pa se tako, kako kažu, fekalno sanitarne vode odvode u vodonepropusnu septičku jamu.
Proces odvođenja atmosferskih voda se zasniva na kanalisanju i usmjerenju istih u prelivnu jamu. U prelivnoj jami, kako objašnjavaju iz Sekretarijata, se zadržava talog i mulj, koji najvećim dijelom potiče od ostataka hrane i đubriva. Usled upućivanja velike količine vode za kratko vrijeme (čišćenjem pristupnih puteva i radnih površina) i usled velikih kiša iz prelivne jamu se izliva i dio taloga i prljavštine koja je organskog porijekla i dospijeva u rijeku Zetu.
Ovo, kako kažu, govori da predviđeno rješenje za tretman atmosferskih voda nije pravilno instalirano ali da se može nadograditi.
Sve atmosferske vode i vode koje nastaju pranjem radnih površina i puteva za dovoz hrane i odvoz đubriva su usmjerene u prelivnu jamu. U ovu jamu gravitacijom takođe dopsijevaju vode sa okolnih obradivih površina. Tako usled velikih kiša zamućenje nastaje spiranjm zemljišta.
U procesu procjene uticaja farme na životnu sredinu definisane su mjere zaštite ali očigledno njihova primjena nije dovoljna. Iz ovog razloga potrebno je napraviti tehničko rješenje čijom primjenom će se zamućene vode od đubriva, zemljišta, ostataka hrane ispuštati prečišćene u rijeku Zetu. Prvi sledeći korak je da obiđemo lokaciju odmah po prestanku padavina.
Iz Sekretarijata su pozvali našu redakciju u obilazak farme jer kako kažu naše učešće bi ovaj problem učinilo vidljivijim a njegovo rješavanje objektivnijim.
Na pitanje koje su sve farme kokošaka prisutne u opštini Danilovgrad i da li imaju vodne dozvole i ekološke saglasnosti za rad odnosno da li na pravilan način postupaju sa otpadnim vodama iz Sekretarijata su nam naveli da pored farme koka nosilja Agromont u Martinićima koja je kapaciteta 250.000 koka nosilja, po evidenciji kancelarije za životnu sredinu postoji još 5 farmi kapaciteta od 5.000 do 20.000 kokošaka. Po postojećim propisima za farme čiji je kapacitet ispod 5.000 kokošaka nije potrebna ekološka saglasnost.
Vodni uslovi su potrebni ukoliko objekti koriste vodene tokove ili druge vodne objekte (jezera, bare…) za obavljanje svog proizvodnog procesa. Vodne uslove izdaje ili Uprava za vode ili sekretarijat nadležan za vode u Opštini Danilovgrad.
Sekretarijati nadležni za vode i životnu sredinu su u obavezi da propišu mjere kojih se pridržava investitor. Inspekcijski organi (inspekcija za vode, ekološka inspekcija, komunalna inspekcija…) vrše kontrolu i praćenje primjene propisanih mjera, jasni su iz Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine
Na pitanje šta će njihov Sekretarijat učiniti po pitanju provjere ispravnosti rada farmi kokošaka odgovorili su nam da je tretman otpadnih voda jedan od priroritetnih aktivnosti planova za zaštitu životne sredine opštine Dnilovgrad. Naravno, kako kažu, to nije dovoljno, potrebno je raditi na primjeni različitih modela tretmana otpadnih voda. Najbolje bi bilo da imamo prirodne modele jer u ekosistemima nema otpada.
Kako su najavili sve nepravilnosti sa terena biće proslijeđene nadležnoj inspekciji. To je najmanje što će Sekretarjat uraditi. Sekretarijat će, kako su nam naveli u odgovorima, posredovati između građana i drugih institucija kako bi jednog dana imali grad bez otpada.
Park prirode Rijeka Zeta, Landža
15 terenskih izlazaka u 2020. godini
Tokom 2020. godine realizovano je 15 terenskih obilazaka po pitanju boljeg uvida u stanje životne sredine. Ovim obilascima su obiđeni i pojedini zagađivači.
Zabilježeno stanje je prenijeto nadležnim institucijama, a među njima i inspekciji. Pomak koji se desio je da su danas svi osim jednog većeg zagađivača ušli u postupak definisanja aktivnosti za smanjenje i neutralisanje negativnog uticaja, zadovoljni su u Sekretarijatu.
Pojedini zagađivači su završili postupak i dobili saglasnost na elaborat o uticaju na okolinu, čak je ekološka inspekcija potvrdila da su sve propisane mjere realizovane, što je slučaj sa farmom kokošaka Agromont.
Jedini veliki zagađivač koji još uvijek nije ušao u postupak definisanja smanjenja negativnog uticaja je Mljekara Lazine koja i dalje ispušta kiseline i neprečišćene vode u rijeku Zetu, naveli su iz Sekretarijata.
Na pitanje koliko je privrednika nakon intervencija Sekretarijata svoj rad dovelo na poželjan i zakonom propisan nivo iz Sekretarijata odgovaraju da investitor želi što veći profit, što brži povrat investicije. To često radi na štetu prirode, tako što na primjer ne ulaže početni kapital u prečišćavanje otpadnih voda. Onda razvije postupak proizvodnje a otpad ide u rijeku i u tom trenutku ga inspekcija često tretira kao socijalni slučaj jer ako se obustavi rad zagađivača, posao će izgubiti nekoliko radnika, a ponovno pokretanje proizvodnje je skupo.
Ovo je, kako kažu iz Sekretarijata, trenutno rješenje koje proizvodi vremenom sve veći problem.
A ko žmuri na zagađenje, postaje saučesnik u njemu. Dodatno, na takvog investitora se ugledaju i drugi investitori, a svoje smeće pravdaju smećem većih zagađivača.
Tako je kod nas incident postao normalnost. Oguglali smo na smrad. Da nije tako svi bi vrištali za nekad ribom punom, a danas praznom i kiselom Zetom. Ključnu ulogu u ovome igra inspekcija, pri čemu ne mislimo na službenike već funkcionere – političku klasu koja ne dozvoljava službenicima da rade svoj posao za koji ih plaćaju građani.
Ima onih koji žele primjenu pozitivnih i pametnih rješenja
Privrednici koji praktikuju društveno odgovoran rad u startu ispoštuju zahtjeve prirode odnosno zahtjeve čovjeka jer čovjek zavisi od prirode. Ono što ohrabruje je da takvih privrednika ima sve više, ali ako dolaze u sredinu gdje dominira incident onda Danilovgrad neće biti sredina gdje žele da ulažu.
Investitori koji žele ekološku saglasnost samo zbog kompletiranja dokumentacije najčešće i ne poznaju sopstveni projekat pa i ne razumiju problematiku zagađenja. Svi oni koji žele dugoročno da razvijaju posao zajedno sa komšijama (lokalnom zajednicom) oni sami učestvuju u kreiranju ekološki prihvatljivog – pametnog rješenja. Tako, zahvaljujući pravilnom odlaganju đubriva rojevi muva sa farme u Martinićima nijesu više problem lokalnom stanovništvu.
Definitivno, Opština kao upravljač može mnogo više, pogotovo kada je građani podsjećaju što sve treba i može da učini, zaključili su iz Sekretarijata.
Comments