Društvo
U DANILOVGRADU ODRŽANA POČETNA KONFERENCIJA PROJEKTA „FLAT“
Dana 03.07.2018. godine u prostorijama ReSPA-e u Danilovgradu održana je početna konferencija projekta „FLAT – Podrška i trening za reagovanje u slučaju poplava i klizišta“, koji se finansira od strane Evropske unije kroz program prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora.
Kako je navedeno na sajtu Opštine Danilovgrad, konferencija je organizovana u okviru prvog zvaničnog sastanka projektnih partnera, a događaju su prisustvovali: Predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, predsjednik Skupštine Opštine Dr Miodrag Đurović, šefica Grupe za programe sa državama članicama Evropske Unije u Kancelariji za evropske integracije Ana Savjak, Načelnik Direkcije za operativne poslove Direktorata za vanredne sitacije Radomir Šćepanović, predstavnici projektnih partnera iz Opštine Brindizi iz Italije, Asocijacije albanskih Opština, Opštine Nikšić, Gorske službe spašavanja Crne Gore i Direktorata za vanredne situacije, kao i čelnici Opštine Danilovgrad.
U uvodnom izlaganju predsjednik Opštine je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je projekat čiji je nosilac Opština Danilovgrad odobren za finansiranje od strane Upravljačkog tijela Evropske Unije. Istakao je da je to dokaz ozbiljnosti sa kojom Opština Danilovgrad pristupa pripremi i implementaciji EU projekata i rezultat ulaganja u razvoj institucionalnih kapaciteta, a zahvalio je i svim projektnim partnerima na podršci i saradnji prilikom pripreme projektnog predloga.
Zahvalnost nije izostala ni prema Vladi Crne Gore i Kancelariji za evropske intergracije, koje kako navodi Predsjednik Đuranović, pružaju kontinuiranu podršku Opštini Danilovgrad.
Akcenat je stavljen i na značaj koji će sprovođenje ovog projekta imati za Danilovgrad, ali i Crnu Goru uopšte, jer će se formiranjem Regionalnog resursnog centra za poplave i klizišta i sprovođenjem obuka za Službe zaštite i spašavanja ostvariti bolja institucionalna i kadrovska osposobljenost za reagovanje u slučaju ovih prirodnih hazarda.
Ovaj projekat predstavlja pravi primjer uspješne regionalne ali i unutrašnje saradnje između lokalnih uprava i nevladinog sektora gospođa navela je Ana Savjak, koja na današnjoj konferenciji bila ispred Kancelarije za evropske integracije.
Menadžer projekta Darko Mrvaljević je na današnjoj konferenciji prisutne upoznao sa osnovnim ciljevima i planiranim aktivnostima projekta i istakao da će kao rezultat projekta biti unapređena saradnja između službi zaštite i spašavanja tri zemlje, a stvoreni i adekvatni uslovi za dalje jačanje njihovih kapaciteta. Mrvaljević je naglasio da obučeno osoblje, sa specijalizovanom opremom, predstavlja osnovni preduslov za efikasnu prevenciju i reagovanje u slučajevima poplava i klizišta, a kako su prethodna iskustva pokazala da je nedostatak upravo ovih elemenata rezultirao ogromnim štetama i problemima u daljoj rehabilitaciji pogođenih područja, i istakao je da će najveći dio projekta biti posvećen upravo ovom konkretnom pitanju.
Podsjećanja radi, ugovor o finansiranju projekta je potpisan u martu ove godine, period njegove implementacije je 24 mjeseca, a ukupan budžet projekta iznosi 959.073,71 eura.
Društvo
Bolest i muka Todorovića
Radoje i Sanja prehranjuju troje djece sa 90 eura dječjeg dodatka, četvrto je na putu, a sve je krenulo po zlu kada je Radoju otkrivena teška bolest…
Nova godina se uvijek vezuje za Djeda Mraza, želje, poklone. Sanja i Radoje Todorović iz Bratonožića, sela udaljenog od Podgorice tridesetak kilometara, dozvoliće sebi “luksuz” da i oni, poput njihove djece, Lazara, Miloša i Uroša, koji imaju dvije, tri i četiri godine, povjeruju u novogodišnju magiju. Znaju da će njihov dom obogatiti Milica, koja treba da se rodi za Novu godinu, a hoće da vjeruju i da će Radojev ljekarski nalaz pokazati da se kancer povukao.
„Završio sam tri ciklusa i trebalo je da primim završnu terapiju, ali su mi zbog hemioterapije niski leukociti, pa od ponedjeljka moram pet dana da primam po šest boca. Nakon toga, ide završna terapija, a onda snimanje i… Vidjećemo šta će biti. Doktorica je rekla da mi garantuje da će se nakon ovih terapija povući i da će biti u redu. Rekao sam joj da to ne smije da mi radi, jer šta ako ne bude tako. Vidjećemo. Znam samo da više neću ići na hemioterapiju. Kosa mi je otpala, smršao sam 15 kilograma, ne mogu putem da idem. Da sam znao da ću ovakav biti, ne bih pristao na hemioterapiju, pa šta bude”, priča Radoje za “Vijesti”.
Ali, pristao je. Morao je. Život je u pitanju…
Apel čuli građani, nadležni i institucije nijesu
“Sve je do avgusta bilo dobro. Živjeli smo u Podgorici, kao podstanari, ja sam radio, dječaci rasli, a supruga trudna. I radovali se Novoj godini jer ćemo posle tri sina dobiti kćerkicu, Milicu. Ljeti smo išli na selo, djeca vole selo. Jedno jutro sam krenuo da se obrijem i vidio veliku kilu na vratu. I sve je krenulo kako ne valja”, kaže Radoje.
Pregledi, biopsija, dijagnoza koja nije do kraja uspostavljena i onda su se angažovale kolege s posla, porodica, prijatelji i sakupili 3.000 eura. Radoje je otišao za Beograd, gdje je operisan. Operacija je dobro prošla, a ljekar mu je na odlasku za Crnu Goru rekao da doktori pogledaju testise. Onda novi nalazi, pregledi, nova operacija. Ovoga puta u Podgorici.
“Ustanovili su da je kancer krenuo sa desnog testisa. Makli su ga, a metastaza je otišla na stomak, grudni koš, vrat”, priča tridesetpetogodišnji Radoje.
Iz Podgorice se sele u Bratonožiće, u prađedovsku kuću gdje su uslovi loši, nemaju ni kupatilo, ali nemaju ni izbora. Radoje više ne može da radi i izdržava porodicu, supruga Sanja treba uskoro da se porodi, a od primanja imaju samo dječji dodatak od po 30 eura po djetetu. Premalo za jedan život, a koliko je tek malo za pet-šest života.
“Nemamo materijalno obezbjeđenje porodice. Predao sam za tuđu njegu, pa dako makar to dobijem. Supruga nema državljanstvo, a ne može da putuje da prikupi dokumentaciju. Termin za porođaj je 1. januar i moraćemo i porođaj da platimo jer nema osiguranje, kako ja ne radim, a njeno državljanstvo još nije sređeno. Možda bi bilo drugačije da smo se vjenčali. Ne znam. Čim ovo prođe i kako prođe, možda…”, zaćuta Radoje.
A nastavak je trebalo da glasi da možda uslijedi i vjenčanje, nego se plaši da nije previše želja.
Radoja put do Podgorice zbog hemioterapije dodatno iscrpljuje. Ima nesvjesticu, mučninu, bolove, malaksao je, ali bori se. Mora – zbog sebe, Sanje, ali, kako reče, najviše zbog Lazara, Miloša, Uroša i Milice koja tek treba da se rodi.
“Lakše bi bilo da imamo smještaj u Podgorici, da ne moram ovoliko da putujem. U oktobru sam se obratio Vladi, ali niko mi nije odgovorio. Marina Medojević se odmah angažovala da pomogne, građani pomažu koliko mogu. Firme ‘Cerovo’ i ‘7. avgust’ su se javile da promijene krov na kući”.
Banka hrane je upoznala javnost sa slučajem Radoja Todorovića i njegove porodice i da im je pomoć hitno potrebna. Upoznala je i institucije i pozvala ministre zdravlja, socijalnog staranja i unutrašnjih poslova, premijera, gradonačelnicu.
Njihov apel čuli su građani i pojedine firme. Ne i nadležni.
Služba gradonačelnice, kako su saopštili iz Banke hrane, obavijestila ih je da zbog održanih lokalnih izbora ne mogu pomoći.
Todorović se nada da će uz pomoć dobrih ljudi uspjeti da u Podgorici djeci obezbijedi siguran krov nad glavom. I da će Nova godina zaista biti nova.
“Kada su mi rekli da je kancer i da su krenule metastaze, nijesam znao kako iz bolnice da izađem. Malo sam sjeo da razmislim. Prvo mi je bilo kako će djeca da se podignu. Sinovi znaju da im je tata bolestan i da ima ranu. Sjednu pored mene i kažu – ‘polako, da ne diramo ranu, to tatu boli’. A mene duša boli. Šta mi treba? Zdravlje! Da sam zdrav, ništa drugo mi ne bi trebalo, jer sve mogu stvoriti za svoju porodicu. Ovako…”.
Svi koji mogu i žele da pomognu mogu to uraditi uplatom na žiro-račun: 540-32155016-45, Erste banka, na ime Radoja Todorovića.
Prijatelji porodice Todorović su pokrenuli akciju prikupljanja pomoći i na platformi Gofundme.
Društvo
Grgurović: Uspješno riješen problem Q groznice u Danilovgradu
Opština Danilovgrad objavila je da je problem Q groznice, koji je u prethodnom periodu izazvao značajne poteškoće među farmerima i stanovništvom, konačno riješen. Prema riječima predsjednika opštine Aleksandra Grgurovića, na farmama u ovom području više nema zaraženih životinja.
Zaražena grla, kod kojih je dijagnostikovana bakterija Coxiella burnetii, eutanazirana su i uklonjena sa posljednje dvije farme na kojima je bolest bila prisutna. Ovaj proces obavljen je u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, pri čemu su životinje spaljene na bezbjedan i efikasan način, čime je izbjegnuto potencijalno zagađenje tla i vode koje bi moglo nastati ukopavanjem.
Grgurović je istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila ključna u rješavanju ovog problema, ali i najavio dodatnu pomoć lokalnim stočarima. „Opština će pružiti podršku farmerima koji su pretrpjeli gubitke kako bismo im pomogli da se što prije oporave i nastave sa svojim radom,“ rekao je Grgurović.
Q groznica, zoonotska bolest koja može uticati i na ljude, izazvala je zabrinutost u Danilovgradu ali i brojne proteste pri ukopavanju eutanaziranih grla, od trenutka kada je prvi slučaj prijavljen. Zahvaljujući preduzetim mjerama, situacija je sada pod kontrolom.
Opština nastavlja da prati situaciju i pruža podršku poljoprivrednicima kako bi se obezbijedila stabilnost u stočarskoj proizvodnji i očuvalo javno zdravlje.
You must be logged in to post a comment Login