Connect with us

Ekonomija

Za poljoprivredu malo 63 miliona

Objavljeno

on

Tractors on fresh mowed green agricultural grassland

U budžetu za 2023. za poljoprivredu je predviđeno 63 miliona eura, šest miliona više u odnosu na ovu, za ekologiju 12,2 miliona što je više za pet miliona i za turizam 3,3 miliona, pola miliona više, a za Nacionalnu turističku organizaciju 90 odsto više, kazao je generalni direktor za budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Budimir Mugoša kazao je da će predloženim sredstvima moći pokriti neke aktivnosti, te da su procijenili da im treba 80 do 100 miliona eura. Napomenuo je da će se ulaganje u poljoprivredu višestruko vratiti iz fondova EU, ali da je problem što nemaju kadra da mogu u potpunosti koristiti IPARD program, od kojeg je uzeto svega 20 odsto novca.

”Važno je da startujemo na vrijeme za IPARD 3. Kadra nema, jer je u Agenciji za plaćanje svega 85 od predviđenih 135 zaposlenih, a za IPARD trebaju godine za obučavanje”, kazao je Mugoša.

Dejana Đurovića (DF) je zanimalo šta je urađeno da se dobiju ta sredstva, dok Jelena Božović (DF) očekuje da će budžet za poljoprivrdu biti promijenjen, jer, kako tvrdi, neke opštine dobijaju 10 miliona, a Berane samo 45 hiljada eura.

Državna sekretarka Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Zorica Krsmanović kazala je da su zadovoljni predloženim budžetom jer su dobili na bruto zarade uvećanje 450.000 eura, na službena putovanja 80.000 i 1,9 miliona na konsultantske usluge. Aleksandra Gardašević-Slavuljica iz Ministarstva turizma, međutim, nije zadovoljna predloženim budžetom.

Usvojena je inicijativa za konsultativno saslušanje potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića o budućnosti poljoprivrede i ruralnog turizma, a složili su se da treba pozvati i ministre prostornog planiranja, ekonomije i finansija Anu Novaković-Đurović, Gorana Đurovića i Aleksandra Damjanovića, te direktore Uprave šuma i Agencije za zaštitu okoline Armina Mujevića i Milana Gazdića, predsjednika Poljoprivrednog klastera u Nacionalnom udruženju poljoprivrednika Boška Miličića i predsjednika Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u PKCG Milutina Đuranovića.

Nadnice problem za gazdinstva

Genci Nimanbegu (Forca) istakao je da ćemo imati veliki problem cijene radne snage u poljoprivredi kakav je ove godine bio slučaj u maslinarstvu.

”To će uticati na održivost naših poljoprivrednih gazdinstava i ako nema pomoći države biće problema. Evidentno je ove godine to bilo u maslinarstvu” poručio je Nimanbegu.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Popis poljoprivrede od 1. oktobra do 1. decembra

Objavljeno

on

By

Woman worker or manager stroking calves on diary farm, agriculture industry

Popis poljoprivrede kojim treba da se obezbijedi realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori, kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima biće održan od 1. oktobra do 1. decembra ove godine.

Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nosilac popisa je Uprava za statistiku – Monstat.

Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u ministarstvu Miroslav Cimbaljević je kazao da je suština popisa da se prikupe strukturni podaci o površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, licima koja rade u poljoprivrednoj proizvodnji sa posebnim fokusom prema polu, mašinama, objektima i slično.

“Popisom poljoprivrede će se obezbijediti realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima, a na osnovu koje će se donositi odluke i strategije daljeg razvoja. Moram da kažem da nam je veliko zadovoljstvo što ćemo ove godine imati popis poljoprivrede, jer je to od velikog značaja za dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori. Resorno ministarstvo i Monstat imaju jako dobru saradnju, uvijek smo u komunikaciji i mislim da će ovo biti jedan veliki iskorak budući da smo na ovaj popis čekali dugo. Metodologija i cijeli pristup popisu su na vrlo visokom nivou. Ministarstvo željno iščekuje rezultate ovog popisa koji su neophodni za kreiranje mjera agrarne politike, kao i donošenja stateških dokumenata, kazao je Cimbaljević.

On je kazao da je kraj ove godine i početak sljedeće od vitalnog značaja za crnogorsku poljoprivredu jer će se imati potpun presjek stanja i vidjeti gdje su “uska grla” i šta treba činiti u narednom periodu.

Ovo će biti četvrti popis poljoprivrede koji se organizuje u Crnoj Gori u posljednjih sto godina, a prvi sa novijom metodologijam koju zahtijeva EU.

Prvi podaci sa ovog popisa biće poznati u roku od 90 dana nakon njegovog završetka.

Za potrebe popisa Vlada je utvrdila predlog zakona koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i čije se usvajanje očekuje uskoro .

Prvi popis poljoprivrede održan je 1931. godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a zatim 1960. u doba SFRJ, dok je posljednji iz 2010. godine. U međuvremenu je bilo redovnih popisa stanovništva na kojima su postavljana pitanja i iz poljoprivrede, ali ne detaljnih poljoprivrednih popisa.

Prema ranijem planu iz 2010. godine, sljedeći popis poljoprivrede trebalo je da bude održan 2020. godine ali je odlagan zbog, kako je navedeno, nedostatka kapaciteta.

Popisom poljoprivrede obuhvataju se poljoprivredna gazdinstva koja imaju najmanje – 5.000 kvadratnih metara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, 3.000 kvadrata oranica, 1.000 kvadrata zasada aromatičnog, Ijekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 kvadrata pod zasadima voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika i drugih visegodišnjih zasada. Obavezni popis je i za gazdinstva koja imaju najmanje 100 kvadratnih metara pod plastenicima, 100 kvadratnih metara prostora za uzgoj pečuraka, deset košnica i najmanje jedno takozvano uslovno grlo. Uslovno grlo je međunarodna opšteprihvaćena jedinica za životinju ili skup životinja težine 500 kilograma računajući najveću težinu proizvodne kategorije (1 krava/bik, 2 junice, 10 ovaca, 10 koza, 150 pilića, 200 koka nosilja…).

Finansijskim planom predviđeno je da popis i prateće aktivnosti koštaju 900 hiljada eura, od čega će 800 hiljada biti potrebno ove godine, kada će se popis i sprovoditi, a po 50 hiljada u 2025. i 2026. godini kada će se obrađivati i analizirati podaci sa popisa.

Gotovo polovina gazdinstava uzgajala stoku

Prema poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori je bilo 48,87 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, od čega je većina bilo porodičnog a svega 46 poslovnog tipa, navodi se u popisu koji je tada objavio Monstat. Prema njemu, ta gazdinstva su imala ukupno 309,240 hektara raspoloživog zemljišta, dok je prosječno porodično poljoprivredno domaćinstvo imalo 6 hektara.

“Obuhvaćeno je 32,67 hiljada domaćinstava koja uzgajaju stoku i čine 66,9 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ukupan broj uslovnih grla stoke je 117,75 hiljada”, navodi se u popisu.

Kada su u pitanju goveda, tada ih je uzgajano više od 80 hiljada, dok je ovaca bilo 229,03 hiljada, od čega je više od polovine služilo za mužu.

Što se tiče strukture zemljišta, većinu od 95 odsto su tada činili pašnjaci i višegodišnje livade, a ostatak okućnice, oranice i vinogradi.

Gotovo polovina ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava se prema popisu iz 2010. godine specijalizovala za uzgoj stoke, dok se oko 25 odsto bavilo ratarstvom.

“Svega 8 odsto su gazdinstva za uzgoj svinja i živine, zatim 4,53 odsto gazdinstava ima mješovitu stočnu proizvodnju. Mješovitu biljnu i stočnu proizvodnju ima oko 5 odsto”, navodi se u dokumentu.

Ekonomski gledano, ukupna vrijednost ovih gazdinstava u Crnoj Gori tada je iznosila 125,81 milion eura.

Nastavite čitanje

Ekonomija

Danas počinje isplata penzija

Objavljeno

on

By

Savings. Nest egg of grandmother saving money, economizing pension, mortgage loan at home

Isplata majskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda PIO.

Iz Fonda PIO su kazali da prosječna majska penzija (bez obračunate razlike) iznosi 494,153 eura.

“Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za maj iznosi 515,114 eura”, istakli su iz Fonda PIO.

Oni su dodali da je za isplatu majskih penzija bilo neophodno 61,90 miliona eura.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije