Crna Gora obilježila 35 godina ekološke države: Fokus na zatvaranju Poglavlja 27

Crna Gora obilježila je 35 godina od proglašenja ekološke države, a sa svečanosti u Skupštini poručeno je da zatvaranje Poglavlja 27 predstavlja jedan od najvažnijih koraka u završnici evropskih integracija, ali ne i kraj obaveza u zaštiti životne sredine. Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da su u prethodne dvije godine pokrenute ili realizovane investicije vrijedne stotine miliona eura, dok je predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručio da ekološka država nije završen projekat, već obaveza svake generacije.

Skupština Crne Gore i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera organizovali su svečanost „Ekološka država Crna Gora – 35 godina kasnije: zatvaranje Poglavlja 27“, povodom godišnjice usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi.

Otvarajući skup, Mandić je podsjetio da je Deklaracija usvojena 20. septembra 1991. godine na sjednici Skupštine Republike Crne Gore na Žabljaku, ocjenjujući da njena poruka nije bila vezana samo za tadašnji politički i društveni trenutak.

„Poglavlje 27 jedno je od najzahtjevnijih upravo zato što se ne završava u pregovaračkoj dokumentaciji, a njegova stvarna vrijednost vidi se u naseljima bez divljih deponija, u pouzdanom vodosnabdijevanju, čistijem vazduhu i sigurnijem upravljanju otpadom. U Evropsku uniju treba da unesemo najbolju Crnu Goru, i to Crnu Goru koja čuva svoje rijeke, šume, jezera i more“, poručio je Mandić.

Naglasio je da razvoj države i zaštita životne sredine ne treba da budu suprotstavljeni ciljevi, već da ekonomski razvoj mora da prati odgovoran odnos prema prirodnim resursima. Posebno je ukazao na potrebu uključivanja lokalnih zajednica u donošenje odluka koje se odnose na prostor i životnu sredinu.

Mandić je poručio i da klimatske promjene dodatno povećavaju odgovornost države, jer suše, požari, poplave i toplotni talasi već utiču na poljoprivredu, zdravlje, energetiku, saobraćaj i javne finansije.

Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović kazao je da je proglašenjem ekološke države Crna Gora prije 35 godina poslala vizionarsku poruku, koja je kasnije prenesena i u njen pravni poredak.

On očekuje da Poglavlje 27 bude zatvoreno do kraja godine, ali je naglasio da time neće biti završen posao države i Skupštine u oblasti ekologije.

„Očekuje se da će do kraja ove godine u potpunosti biti zatvoreno Poglavlje 27, koje je, po priznanju svih domaćih i međunarodnih adresata, najobuhvatnije, najzahtjevnije, najskuplje i najteže poglavlje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Ipak, ni trenutkom zatvaranja Poglavlja 27 neće biti kraj parlamentarnog rada u ovoj oblasti. Naprotiv, evropsko članstvo zahtijevaće još snažniji nadzor nad primjenom zakona, stabilno finansiranje ekološke infrastrukture i spremnost da se standardi dodatno unapređuju“, kazao je Đurović.

(Foto: Skupština CG)

Ćulafić je poručio da pred državom i društvom ostaje mnogo posla, među kojim su zatvaranje Poglavlja 27, jačanje administrativnih i kadrovskih kapaciteta, bolji monitoring stanja životne sredine i nastavak ulaganja u ekološku infrastrukturu. Ranije ove godine Ministarstvo je saopštilo da je Evropskoj komisiji dostavljen kompletan normativni i strateški okvir neophodan za ispunjavanje obaveza iz tog poglavlja.

On je naveo da vrijednost postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja su izgrađena ili se grade u deset opština iznosi oko 185 miliona eura, dok su planirana ulaganja u upravljanje otpadom vrijedna oko 120 miliona eura.

„Potrebno je opreznim odnosom i radom dovesti do kraja strateški korak zatvaranja najzahtjevnijeg Poglavlja 27, osnažiti administrativne kadrovske kapacitete, pojačati monitoring stanja u životnoj sredini, podići dinamiku međuresorske i međuinstitucionalne saradnje i nastaviti sa započetim ozbiljnim investicionim ulaganjima u infrastrukturu koja štiti životnu sredinu“, poručio je Ćulafić.

Prema podacima koje je predstavio, u Pljevljima subvencije Eko-fonda koristi više od 2.000 domaćinstava, uklonjene su 103 divlje deponije, a državna ekološka inspekcija sprovela je više od 4.000 nadzora. Naveo je i da je usvojeno više od 15 zakona, 120 podzakonskih akata i deset strateških dokumenata, dok je upotreba plastičnih kesa smanjena za 70 odsto.

Ćulafić je kazao i da predlog ekološke mreže Natura 2000 obuhvata 44,15 odsto teritorije Crne Gore, te da je zaštićena Ulcinjska solana i formiran njen trajni upravljač. Dodao je da je kroz IPA program obezbijeđeno 48,5 miliona eura za ulaganja u ekologiju.

Na skupu je govorio i profesor Miloš Babović, koji je podsjetio da je idejni tvorac i inicijator projekta „Crna Gora – ekološka država“ bio astrofizičar Dragan Hajduković. Babović je istakao da koncept ekološke države prevazilazi samu zaštitu prirode i predstavlja model ekonomskog i društvenog razvoja zasnovan na harmoniji sa prirodom.

„Ekološka svijest ne iscrpljuje se samo u kritici ekološke situacije. Ona pretpostavlja, pored saznanja o stanju društva i prirode i uzrocima tog stanja, i saznanje o potrebi zaštite prirode i sprječavanja daljeg narušavanja njenih vrijednosti, kako bi se očuvao ‘okvir života’ čovjeka“, poručio je Babović.

Svečanosti su prisustvovali predstavnici međunarodnih i državnih institucija i nevladinog sektora, a skup je bio prilika da se, tri i po decenije nakon usvajanja Deklaracije, sagledaju ostvareni rezultati i buduće obaveze Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine.

PARTNERI PORTALA