Connect with us

Društvo

Iković: Na farmi svinja dnevno nastaje 50.000 litara tečnog otpada, upozorava na rizik po podzemne vode

Odbornik Preokreta za Danilovgrad Vuk Iković upozorio je na, kako tvrdi, ozbiljan problem zbrinjavanja tečnog svinjskog đubriva i otpadnih voda na farmi svinja u Grbama, u Spužu. Prema njegovim navodima, dnevno nastaje oko 50.000 litara tečnog otpada, a postoji sumnja da zbog oštećenja bazena sadržaj dospijeva u okolni potok i dalje u podzemlje.

Аватар

Objavljeno

-

Vuk Iković, odbornik Preokreta za Danilovgrad, objavio je da na farmi svinja u Grbama dnevno nastaje u prosjeku oko 50.000 litara tečnog svinjskog đubriva i otpadnih voda. On tvrdi da se tečnost skladišti u bazenu kojem je, prema informacijama do kojih je došao, oštećeno dno, zbog čega otpad može da se cijedi u obližnji potok, a zatim dospijeva u ponor.

Iković upozorava da takva situacija može predstavljati rizik za podzemne vode, posebno imajući u vidu hidrogeološke karakteristike ovog područja. U objavi navodi da se farma nalazi u zoni sanitarne zaštite izvorišta Mareza, te podsjeća na ranija hidrogeološka istraživanja kojima je ispitivana povezanost ponora i izvora u ovom području.

Prema njegovim riječima, prije oko pola vijeka sprovodena su trasiranja podzemnih voda, tokom kojih je voda obojena u Svinjogojskom ponoru i bunaru u blizini farme, a boja se, kako navodi, pojavljivala na izvoru Kraljičino oko, nedaleko od Mareze.

„Oko sedam olimpijskih bazena tečnog otpada godišnje“

Iković navodi da, ukoliko se dnevna količina od 50.000 litara preračuna na godišnji nivo, dolazi se do približno 18,25 miliona litara tečnog otpada, što odgovara zapremini od oko sedam olimpijskih bazena.

On ističe i da se na farmi nalazi oko 10.000 svinja. Pozivajući se na stručne normative, navodi da organsko opterećenje koje proizvodi jedna tovna svinja odgovara opterećenju od dva do tri stanovnika. Na osnovu takvog proračuna, Iković procjenjuje da organsko opterećenje farme može odgovarati naselju od 20.000 do 30.000 stanovnika.

Farma nema sistem za prečišćavanje otpadnih voda koji bi odgovarao obimu proizvodnje.

Šta pokazuju raniji dokumenti i kontrole?

Farma svinja u Grbama radi od šezdesetih godina prošlog vijeka, a od kraja 2023. njome upravlja kompanija Voli, prvo preko društva „Voli Trade“, a zatim preko kompanije „Naša farma“.

Prema podacima Ekološke inspekcije koje je objavila „Pobjeda“ 28. oktobra 2026. godine, od 2018. do 13. oktobra ove godine obavljena su 33 inspekcijska nadzora nad farmom. Donijeto je sedam rješenja za otklanjanje nepravilnosti, podnijeto šest zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i donijeto sedam rješenja o novčanom kažnjavanju, u ukupnom iznosu od 9.000 eura. Inspekcija je naglasila da se ovi podaci odnose i na period prije nego što je farmom počeo da upravlja Voli i da nijesu razvrstani prema pojedinačnim upravljačima.

U istom izvještaju navedeno je da je inspekcija u ranijim kontrolama konstatovala da separator i lagune nijesu bili u funkciji, nakon čega je „Voli Trade“ naloženo da pribavi odluku o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Prema odgovoru inspekcije, naložena obaveza nije izvršena u ostavljenom roku, a pokrenuti su odgovarajući prekršajni postupci.

Stav kompanije: Lagune i separator su u funkciji

Iz „Naše farme“ ranije su odbacili tvrdnje da se otpadne vode sa farme ispuštaju u Zetu. U odgovoru koji je prenijela „Pobjeda“, naveli su da su separator i lagune u punoj operativnoj funkcionalnosti od preuzimanja farme, te da se sve otpadne vode odvode u lagune, a ne u rijeku.

Kompanija je takođe saopštila da priprema projekat zatvorenih laguna, čija je vrijednost procijenjena na 1,5 do dva miliona eura, i da je za njegovu realizaciju potrebno pribaviti odgovarajuće dozvole.

Šest decenija farme, a procjene uticaja nema

 

U elaboratu o procjeni uticaja farme na životnu sredinu iz 2021. godine opisane su dvije vodonepropusne, otvorene lagune za tečnu fazu gnojevke, ukupnog kapaciteta 10.000 kubnih metara, kao i sistem za separaciju čvrste i tečne faze. Dokument navodi i da se u ranijim trasiranjima obojena voda nije pojavila na vrelima Mareze, već na Kraljičinom oku. U njemu se, takođe, navodi da zbog blizine rijeke Zete i izvorišta Kraljičino oko moraju biti sprovedene striktne mjere zaštite.

Ovi podaci odnose se na elaborat iz 2021. godine i ranija istraživanja, pa sami po sebi ne potvrđuju trenutno stanje bazena, niti mogu zamijeniti nova hidrogeološka ispitivanja.

Navodi Ikovića o oštećenom dnu bazena, dnevnoj količini od 50.000 litara i mogućem dospijevanju otpada u podzemne vode zahtijevaju hitnu provjeru na terenu, uključujući pregled bazena i sistema za skladištenje, uzorkovanje vode i stručno hidrogeološko ispitivanje.

Zaštita izvorišta i podzemnih voda od posebnog je značaja za stanovništvo Glavnog grada i dijela Opštine Danilovgrad. Zbog toga je važno da nadležne institucije utvrde da li postoji oštećenje bazena, da li dolazi do procjeđivanja i kakav je eventualni uticaj na okolne vode.

 

PARTNERI PORTALA
Kliknite da komentarišete

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Donirajte portalu Volim Danilovgrad

Istaknuti Oglasi

Primajte vijesti na Vašu email adresu