Crnogorska plemena - Volim Danilovgrad
Connect with us

Mjesta i znamenitosti

Crnogorska plemena

Published

on

Crnogorska plemena

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Crnogorska plemena, odnosno plemensko društvo je autentična tvorevina sa svojim uređenjem, teritorijom i svojom patrijarhalnom kulturom. Plemena su ponikla na ruševinama feudalnog društva koja se razvijala pod snažnim uticajem kulturnog i istorijskog nasljeđa srednjevjekovne države.

Plemena su nastala udruživanjem porodica koje imaju zajedničko porijeklo ili pretke. Po narodnom shvatanju, pleme je zajednica nekog stanovništva koje je poteklo od jedne porodice ili od jednog lica. Na ovoj osnovi u narodu su nastala predanja o rodonačelnicima raznih plemena u Crnoj Gori i Hercegovini. Na zasnovanost ovakvih shvatanja ukazuju i patronimički nazivi plemena.

Jovan Cvijić, u svom kapitalnom djelu “Balkansko poluostrvo”, kaže: “Plemena u granicama Crne Gore dijele se u dvije grupe. Jedno su crnogorska plemena, tj. plemena stare, istorijske Crne Gore, između doline rijeke Zete i Skadarskog jezera s jedne i Boke Kotorske s druge strane. Naseljavaju četiri nahije: Katunsku, Lješansku, Riječku i Crmničku. Druga grupa zauzima uglavnom najvišu oblast zelene zone, između rijeke Zete i otprilike rijeke Lima. U njoj se razlikuju hercegovačka plemena i plemena “sedmoro Brda”. I jedna i druga nazvaćemo raškim plemenima, pošto je većina od njih u oblasti nekadašnje Raške”.

 

Crnogorska plemena
Plemena Stare Crne Gore

 

Kao što je već pomenuto, Staru Crnu Goru čine četiri nahije: Katunska, Lješanska, Riječka i Crmnička. Svaka od njih se dijeli na plemena:

Katunska nahija ima devet plemena: Cetinje, Njeguši, Ćeklići, Bjelice, Cuce (Velje i Male), Ozrinići (Čevljani), Pješivci (Gornji i Donji), Zagarač (Gornji i Donji) i Komani (Komani u užem smislu i Bandići);

Lješanska nahija u nedovršenom plemenskom grupisanju ima “plemena”: Draževina, Gradac i Buronje;

Riječka nahija ima pet plemena:  Kosijeri, Dobrsko selo, Ceklin (Gornji i Donji), Ljubotinj (Gornji i Donji), Građani,

Crmnička nahija se dijeli na: Podgor, Dupilo, Brčeli, Sotonići, Gluhi Do, Limljani i Boljevići

Plemena “sedmoro Brda”: Bjelopavlići (Vražegrmci, Martinići, Pavkovići i Petrušinovići), Piperi (Crnci, Stijena i Đurkovići), Bratonožići, Kuči, Rovca, Morača (Gornja i Donja) i Vasojevići (dokomski i prekokomski).

Stara Hercegovačka plemena se prostiru na teritoriji Crne Gore su: Drobnjaci (sa Jezerima), Uskoci, Piva, Šaranci, Nikšići, Banjani, Grahovo, Krivošije–

Plemena Primorja

Plemena na Primorju: Grbalj i Paštrovići sa Brajićima, Mainama i Poborima.

 Plemena Brda i Hercegovine

Crnogorska plemena

(montenegrina.net/wikipedia)

Ostavite komentar

Leave a Reply

Društvo

Lipska pećina – ture pećinom krenule 10. maja

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Na naše veliko zadovoljstvo obavještavamo Vas da je Lipska pećina otvorena za posjete 10. maja. Iako je naše preduzeće u potpunosti bilo zatvoreno od oktobra prošle godine naš entuzijazam u susret novoj sezoni ne izostaje.

Ovo su kazali iz Turističkog preduzeća Lipska pećina navodeći da je rad organizovan u skladu sa preporukama nadležnih institucija

U skladu sa preporukama i mjerama izdatih od strane nadležnih institucija u cilju suzbijanja pandemije virusa COVID-19 ni ove sezone nijesmo bili u mogućnosti da otvorimo pećinu za posjete 1. aprila, što je do prošle godine bila tradicija kazali su iz TP Lipska pećina navodeći da su dugi vremenski period od zatvaranja pećine za posjete u oktobru do maja mjeseca proveli aktivno radeći na strategijama za uvođenje raznovrsnijeg sadržaja za svoje posjetioce.

“Osim toga, veliki trud smo uložili u kreiranje felksibilnih planova da bismo se u svakom trenutku mogli brzo prilagoditi potencijalnim novim mjerama za suzbijanje pandemije. Kao i prethodne godine, upotreba maski i preporučena distanca biće obavezni svo vrijeme, a sredstva za dezinfekciju postavljena su na svim mjestima gdje posjetioci cirkulišu.”

Očekivanja od predstojeće turističke sezone

Činjenica da ove sezone počinjemo s radom mjesec dana ranije u odnosu na prošlogodišnju ohrabrujuća je i optimistična. S obzirom na opšte rezultate postignute u turističkom sektoru, prošlu sezonu TP Lipska pećina iznijelo je stojički zahvaljujući reorganizaciji i angažovanjem svih zaposlenih na više operativnih funkcija. Kako su očekivanja za predstojeću sezonu ipak veća nego što su bila za prethodnu, sličan organizacioni plan sprovešćemo i ove godine uz angažman našeg stalnog i već iskusnog tima, a na određenim funkcijama imaćemo i pojačanje.

Podrška medija u kriznoj godini

Imajući u vidu prethodnu godinu koja je za sve nas bila zaista izazovna, te doprinos medija širenju znanja i informisanosti u vezi sa pandemijom korona virusa, menadžment našeg preduzeća je odlučio da sve zaposlene u crnogorskim medijskim kućama nagradi besplatnom ulaznicom za posjetu speleološkom objektu Lipska pećina. Ovo je ujedno naš način da se zahvalimo i za podršku koju su nam pružili u ovom kratkom vremenu postojanja našeg preduzeća. Ovom prilikom pozivamo i sve medijske kuće do kojih nije stiglo naše zvanično obavještenje o njima namijenjenoj akciji da nas kontaktiraju putem maila [email protected].

Postojeće ture: Pećinska tura i Avanturistička priča

I ove godine našim posjetiocima nudimo dvije ture. Pećinska tura, kao najtraženija, obuhvata vožnju redizajniranim vozićem od parkinga do pećine i nazad, te pješački obilazak uređenog dijela pećine u pratnji naših obučenih vodiča. Tura traje ukupno 60 minuta što je dovoljno vremena da se posjetioci prepuste unikatnom ambijentu našeg podzemnog svijeta. U ponudi je pet obilazaka dnevno sa početkom u 10:00, 11:30, 13:00, 14:30 i 16:00 časova. Avanturistička priča pored Pećinske ture obuhvata i dio pećinskih kanala koji se nalaze van uređene staze. Ona je kao i do sad dostupna samo uz prethodnu rezervaciju.

S obzirom na činjenicu da je temperatura u pećini konstantna tokom cijele godine i iznosi oko 10oC, preporučujemo laganije jakne i zatvorenu obuću. Za više informacija o turama i terminima posjetite naš sajt www.lipa-cave.me ili naše stranice na društvenim mrežama, pozvali su iz TP Lipska pećina.

Ukratko o Lipskoj pećini: nastanak i razvoj

Lipska pećina je prirodni spomenik kulturnog i istorijskog nasljeđa Cetinja. Formirala se i dalje razvijala milionima godina u mraku i tišini i strpljenjem svojstvenim pećinama kreirala ambijent koji se odlikuje bogatstvom raznovrsnih pećinskih ukrasa, dvorana i kanala. Otkrivena prije oko 200 godina, svojim nepresušnim izvorima vode uticala je na razvoj kulture među lokalnim stanovništvom, a interesovanjem i angažmanom Petra II Petrović Njegoš i kralja Nikole dobija i istorijsku dimenziju.

Za šest godina od otvaranja, Lipsku pećinu prepoznaju i preporučuju mnogi međunarodni turistički sajtovi. TripAdvisor sertifikat odličnosti Lipska dobija već tri godine za redom, a u kriznoj 2020 godini biva uvrštena u izbor putnika.

Stopama naših predaka danas i mi obilazimo najljepše i najskrovitije kutke crnogorskog podzemlja. I u ovoj godini Lipska željno očekuje posjetioce koji aktivno doprinose njenom cjelokupnom značaju.

Lipska pećina se nalazi u selu Lipa Dobrska, na udaljenosti od 5 km od centra Prijestonice Cetinje. Blizina centru Prijestonice Crne Gore, atraktivnim plažama Budve, kao i glavnom gradu, čine Lipsku pećinu lako dostupnom i idealno pozicioniranom za sve one koji žele da naprave kratak izlet u prirodu daleko od gradske gužve.

NASTAVI SA ČITANJEM

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
35°
Сунчано
05:3620:02 CEST
Осећај: 36°C
Ветар: 16km/h SSW
Влажност: 29%
Притисак: 1012.19mbar
УВ индекс: 3
УтоСреЧет
34/20°C
36/22°C
33/20°C

Facebook

Najčitanije