Connect with us

Mjesta i znamenitosti

Vražegrmci: 500 domova i 11 sela

Objavljeno

on

Vražegrmci

Vražegrmci su ogranak plemena Bjelopavlići.

Kao pleme se pominju u pismu od 5.10.1667. u kojem Patrijarh Maksim Skopljanac potvrđuje zemlje koje je sveti Vasilije Ostroški kupio za manastir Ostrog. Dobili su naziv po mjestu Vražji grm.

 

Vražegrmci se pružaju od granice prema Pješivcima do Pavkovića, na sjeveru počinju Ostrogom a na zapadu ih od Pješivaca odvaja rijeka Zeta. Pored Zete je Dobro Polje koje pripada Vražegrmcima. Iznad polja se dižu strane Zacrnješa i Vlašića, koji od zapada zatvaraju jedan širi pad na kome je najviše sela.

Od istoka se nadnose strane koje dalje prelaze u planinu vražegrmsku. U Vražegrmcima ima 500 domova i 11 sela. Podijeljena su rečicom Sušicom na dva dijela.

Riječica Sušica koja dijeli Vražegrmce (Sušni period)

Sjeverno od Sušice su sela:

Dabovići ispod Ostroga. Graniče se sa Pješivcima. Tu žive Marušići i Milatovići. U Oblatnom Dolu iznad sela je deset kuća i u Međeđem iznad Ostroga 13.

Pojas iznad Ostroga – Pogled na dolove i krater; Slikano sa puta ka Međeđem

Rošca do Dabovića imaju 54 kuće, grupisane su najviše oko Vrela, jakih izvora, a ispod sela živi Debelog Grmena 10 kuća.

Jedno od Vrela; Selo Požar – Sazidano za potomke 1834. godine Stari kažu da je jedno vrelo Rožačko a jedno sela Požar

 

Vrela u Dabovićima

U Mandićima ima 17 kuća, uz sama Rošca i sa ovim selom imaju zajedničku crkvu. Požar ima 39 kuća – Neke kuće su se spustile ispod sela u Žaborovo a neke su u strani u dolovima Orašju i Šumama 12 i u Valjevu 6. Potočilo sa zaseokom Drakulovinom broji 48 kuća i blizu su do požarskih.

U Dobrom Polju ima 19 kuća uz strane brda Zacrnješa. Boronjina sa 29 kuća se nalazi između Potočila i Sušice Kupinovo se nalazi na jednom padu visoko u strani iznad Boronjine i ima u njemu 28 kuća.

Sa druge strane Sušice do Pavkovića su sela:

Miokusovići sa 41 kuću i u tom selu živi nekoliko bratstava – kuće su tako i grupisane. Šobajići se nalaze iznad Miokusovića i zajedno sa Barama Šumanovića imaju 71 kuću od njih su u Podgređu ispod sela 18 i Petrićima 6 kuća.

Bare Šumanovića

Podvraće na jednom podu ispod strane Nezbroja ima 30 kuća. Vinići koje sa zapada zatvara brdo Hum su krajnje selo do Pavkovića i ima 64 kuće od kojih su neke u dolovima iznad sela: u Njivama 4, Konjštici 8, Mužniku i Milonjinom Dolu po jedna.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Čuda su moguća: Danas je Sveti Vasilije Ostroški

Objavljeno

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave danas Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori.

Pravoslavni vjernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim  zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom svijeta.

U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih vjeroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i iscjeljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.

Sveti Vasilije Ostroški (Jovanović) rođen je u selu Mrkonjići, Popovo Polje u Hercegovini, u Republici Srpskoj. Odatle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živjeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine u svojoj keliji.

Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla vinova loza, iako u stijeni nema zemlje.

Život Svetog Vasilija bio je u Bogu i sazdan po Hristu. Kada se Vasilije upokojio njegova kelija bila je obasjana svjetlošću. Tada je narod počeo da dolazi na njegov grob i moli se.

Prema predanju, sedam godina nakon smrti Svetog Vasilija, tadašnjem igumanu manastira u Župi kod Nikšića javljao se često u snu. Jedne noći rekao mu je da dođe u Ostrog i otvori njegov grob. Tako je i uradio, a tijelo Svetog Vasilija našli su očuvano i mirisalo je na bosiljak.

Bio je smatran za svetitelja i još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo posle njegove smrti sve više vjernika dolazilo je po utjehu i spas. Sada na Ostrog dolaze i ljudi drugih vjeroispovesti iz raznih krajeva sveta.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonenje svetitelju, posebno na paznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

Ovaj manastir samo tokom ljeta obiđe oko 300.000 vjernika što ga svrstava u najveće pravoslavno svetilište na području cijele Evrope.

U Gornjem manastiru nalaze se dijve crkvice. Gornja je posvećena Časnom krstu, a druga (donja) Vavedenju Presvete Bogorodice. Gornju je podigao 1605. godine jeromonah Isaija iz sela Popa kraj Nikšića, s blagoslovom mitropolita Vasilija, a živopisana je 1667. godine. Za donju se ne zna tačno kada je sagrađena. Po jednoj verziji narodnog predanja, podigli su je isposnici koji su tu živjeli prije Svetog Vasilija.

Po drugoj verziji, koju je još Vuk Karadžić zabilježio po riječima ostroškog arhimandrita Nikodima Raičevića, crkvu je sagradio mitropolit Vasilije.

I ova je crkvica živopisana, vjerovatno kad i gornja (1667. godine). U njoj počivaju mošti Svetog Vasilija.

Mjesto na kome se nalazi Donji manastir ranije se zvalo Kosjeradići ili Goseradići. Kad je mitropolit Vasilije kupio ovo i nešto od okolnog zemljišta, on je u blizini te crkve podigao ambar i kuću za mlađe, te od svega toga kasnije postade manastir – Donji manastir Ostrog.

U februaru 1942. godine, za vrijeme bombardovanja manastira Ostrog, jedna granata iz brdskog topa njemačkog udarila je u kameni zid iznad Gornjeg manastira, razbila vrata na crkvici Časnog krsta, ali nije eksplodirala.

Granata se od pada razbila na dva dijela. Stručnim ispitivanjem kasnije je utvrđeno da je granata bila sasvim ispravna. Očigledno je da Svetitelj to nije dopustio. Ova granata se i danas čuva u Gornjem manastiru.

Poštovanje našeg naroda prema ovom Božjem ugodniku ogleda se i u podizanju u njegovu čast mnogobrojnih hramova. Posebno je lijep hram podignut svetitelju u njegovom gradu Onogoštu – Nikšiću.

Godine 1935. otvorena je u Beogradu bolnica nazvana po Svetom Vasiliju Ostroškom, a u Crkvi Svetog cara Konstantina i Jelene na Voždovcu čuva se i danas njegov sveti omofor.

Srpska pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja (29. aprila, po julijanskom kalendaru).

Nastavite čitanje

Mjesta i znamenitosti

Njegoševa staza do Manastira Ostrog

Objavljeno

on

By

Iznad vražegrmačkog sela Mandići nalazi se ozidana staza koja vodi do najvećeg pravoslavnog svetilišta u Crnoj Gori, Manastira Ostrog.

Nje­go­šev put ka Ostro­gu ili „Nje­go­še­va sta­za”, ka­ko se po­ne­gdje i da­nas u na­ro­du na­zi­va, išla je sa Or­je Lu­ke na Dre­nov­šti­cu, za­tim pre­ko Ze­te iz­nad iz­vo­ri­šta Obo­šti­ce, po­tom br­di­ma kroz mje­sta Rib­njak, Man­di­ći, Ro­šca, Sre­ta, Do­lo­vi i Do­nji ma­na­stir.

Staza je na brojnim mjestima degradirana ili presvučena slojevima asfalta i betona.

Ipak u dijelu Vražegrmaca ostaje očuvana iako bi se trebalo poraditi na njenom uređenju.

“Njegoševa staza” predstavlja samo jedan od turističkih potencijala vražegrmačkog kraja.

Vražegrmački kraj godinama unazad bilježi uvećanu turističku ponudu uprkos lošoj putnoj infrastrukuri i nedostatku redovnog vodosnabdijevanja.

Sa unapređenjem putne i komunalne infrastrukture ovog kraja, Opština Danilovgrad može doprinijeti ubrzanom razvoju lokalnog preduzetništva.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije