0

U Opštini Danilovgrad primijećen je porast inicijativa građana za osnivanje novih mjesnih zajednica. Sve veći broj mještana želi izdvajanje iz postojećih mjesnih zajednica kako bi efikasnije artikulisali svoje potrebe i bili direktnije uključeni u lokalne odluke. O ovoj temi razgovarali smo sa Vukom Jankovićem, sekretarom Sekretarijata za lokalnu samoupravu, Petrom Kneževićem, predsjednikom Savjeta MZ Spuž, i Zoranom Markovićem, mještaninom Zagorka koji je dio grupe aktivnih građana koja je inicirala osnivanje nove mjesne zajednice Zagorak. I dio mještana Daljma i Grba izražava slične potrebe za formiranjem zasebnih mjesnih zajednica.

Izazovi u proceduri osnivanja novih mjesnih zajednica

Prema riječima Vuka Jankovića, sekretara Sekretarijata za lokalnu samoupravu, proces osnivanja novih mjesnih zajednica započinje podnošenjem inicijative koju potpisuje najmanje 10% građana sa područja obuhvaćenog inicijativom. Nakon toga, inicijativa se podnosi Sekretarijatu za lokalnu samoupravu, a zatim se saziva zbor građana. „Na zboru građana mora biti prisutno najmanje 50% građana sa područja obuhvaćenog inicijativom, a odluka se donosi većinom glasova prisutnih. Ovaj korak može predstavljati izazov, posebno za veće mjesne zajednice,“ ističe Janković, ukazujući na potrebu za mogućim izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama koje bi olakšale proces.

Vuk Janković, Sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu (u sredini)

Petar Knežević, predsjednik Savjeta MZ Spuž, detaljno je opisao komplikovanost procedure na primjeru Spuža. „Mjesna zajednica Spuž ima 2035 upisanih birača, što znači da bi inicijativu moralo potpisati 204 građana, a na zboru bi moralo prisustvovati 1018 građana. Organizacija tako velikog zbora predstavlja logističku noćnu moru i malo je vjerovatno da će se postići kvorum,“ objašnjava Knežević. Dodaje da je procedura osmišljena na način koji može obeshrabriti osnivanje novih mjesnih zajednica, ili barem otežati proces spajanja, pripajanja ili podjele postojećih zajednica.

„Razdvajanje MZ samo po sebi ne može nanijeti štetu građanima. U situaciji razdvajanja, građani mogu samo povećati svoju predstavljenost u organima MZ, kao i vrijednost svojeg glasa u okviru zbora građana. Takođe, građani će najbolje znati koji su njihovi problemi i kako ih najbolje riješiti, te ko su njihovi istinski predstavnici. U većim mjesnim zajednicama, poput Spuža, određena naselja i zaseoci uopšte nisu predstavljeni. Osnivanjem nove MZ građani iz svih naselja imaju priliku da budu zastupljeni u organima MZ. Imajući u vidu da je Savjet MZ predstavnički organ, a ne stručni, povećan nivo predstavljenosti građana pogađa samu svrhu mjesnih zajednica.“, ističe Knežević.

Petar Knežević, predsjednik Savjeta MZ Spuž

Jedina šteta koja može biti nanešena, kako objašnjava Knežević, jeste u slučaju ako se izabere osoba koja nije u stanju da izvršava obaveze koje predviđa članstvo u Savjetu mjesne zajednice. Ovaj rizik na kraju snose samo građani koji biraju te članove u Savjet MZ. Građani moraju biti informisani da u svakom momentu mogu razriješiti rukovodstvo MZ u slučaju da ne izvršavaju svoje obaveze. Takođe, mjesne zajednice moraju uživati podršku Opštine u obavljanju svih administrativno-tehničkih i stručnih poslova, i u izgradnji kapaciteta za uspješno vođenje svih postupaka i realizaciju aktivnosti.

U svakom slučaju, optimalan način funkcionisanja mjesnih zajednica uključuje podršku građana, privrede i Opštine kako bi se postigli svi zacrtani ciljevi, ističe Knežević.

Građanski aktivizam u porastu

Janković komentariše da inicijative za podjelu mjesnih zajednica poput Grba, Daljma i Zagorka pokazuju želju građana da izazove sa kojima se suočavaju rješavaju na brži i efikasniji način. „Formiranje savjeta mjesnih zajednica u 2023. godini značajno je povećalo građanski aktivizam i samoorganizaciju u cilju rješavanja lokalnih problema,“ navodi Janković. Dodaje da Opština Danilovgrad planira nastaviti sa infrastrukturnim projektima, poput asfaltiranja lokalnih puteva, kao odgovor na potrebe mjesnih zajednica.

Grupa građana na Zagorku renovirala Dom, radi na oživljavanju ambulante. Pokrenuli inicijativu za formiranje mjesne zajednice Zagorak

Zoran Marković, mještanin Zagorka, podržava ideju formiranja novih mjesnih zajednica i ističe da trenutne velike mjesne zajednice nisu dovoljno funkcionalne. „Postoje problemi sa neobjektivnom raspodjelom prava i obaveza, kao i mogućim diskriminacijama na političkoj i ličnoj osnovi. Razdvajanje na manje zajednice omogućilo bi bolju organizaciju i direktniji uticaj građana,“ kaže Marković. On smatra da procedure formiranja novih zajednica nisu previše komplikovane, ali ukazuje na nejasnoće u članovima 11 i 16 Odluke o mjesnim zajednicama koje mogu stvoriti konfuziju.

Potrebna podrška i veća autonomija mjesnih zajednica

Knežević ističe da razdvajanje mjesnih zajednica može biti samo korisno za građane jer povećava njihovu predstavljenost u lokalnim organima. „U velikim mjesnim zajednicama, pojedina naselja i zaseoci često nisu uopšte predstavljeni. Osnivanje novih zajednica omogućava veću uključenost i bolju zastupljenost svih naselja,“ dodaje Knežević, naglašavajući važnost podrške Opštine u administrativno-tehničkim i stručnim pitanjima.

Janković je naglasio da Opština Danilovgrad svake godine povećava sredstva za rad mjesnih zajednica, koja trenutno iznose 30.000 eura. „Iako su sredstva ograničena, Opština se trudi podržati mjesne zajednice, ne samo finansijski već i kroz realizaciju projekata od značaja za cijelu Opštinu. Rad mjesnih zajednica koje se samoorganizuju i prikupljaju dodatna sredstva putem donacija i sponzorstava je za svaku pohvalu,“ kaže Janković.

Samodoprinos u mjesnim zajednicama

Građani doniraju mjesnim zajednicama u Danilovgrad, učestvuju u akcijama na terenu

„Ističemo da smo veoma zadovoljni na koji način je određen broj mjesnih zajednica organizovan i na koji način svojim djelovanjem doprinose kvalitetnijem životu svojih građana. Sve su češće pojave njihovog samoorganizovanja i prikupljanja sredstava uz pomoć donacija i sponzorstava  ne bi li i na taj uticali na rješavanje problema sa kojima se suočavaju, što je za svaku pohvalu.

Jedan od prioriteta gradske uprave će i u budućnosti biti pružanje podrške mjesnim zajednicama, kako u dijelu njihove veće finansijske sigurnosti i samostalnosti, tako i kroz realizaciju projekata od značaja za cijelu Opštinu.“ kaže Janković.

Marković, sa druge strane, smatra da mjesne zajednice trebaju veću samostalnost i depolitizaciju, što bi uključivalo veću odgovornost u vođenju poslova. „Veća autonomija mjesnih zajednica omogućila bi efikasniju komunikaciju sa lokalnim organima i brže sprovođenje odluka, što bi značajno doprinijelo kvalitetu života građana,“ zaključuje Marković.

Rast inicijativa za osnivanje novih mjesnih zajednica u Opštini Danilovgrad reflektuje sve veći interes građana za aktivno učešće u lokalnim pitanjima i rješavanje problema na nivou zajednice. Iako su procedure kompleksne, građani poput Zorana Markovića vjeruju da će formiranje novih zajednica donijeti bolju organizaciju i efikasnost. Promjene u zakonodavnom okviru mogle bi dodatno olakšati ove procese, omogućavajući građanima da još aktivnije učestvuju u upravljanju svojim lokalnim zajednicama.

Redakcija

Radovi na Martinićkom putu: Opština Danilovgrad odgovara na pitanja o dinamici i izazovima

Previous article

Konačno bezbjedna saobraćajnica: Uklonjen znak za tranzit kroz Grlić

Next article

Comments

Comments are closed.

You may also like

More in Društvo