Connect with us

Društvo

Primorski riječni konjic indikator protoka vode i osjetljiv je na hemijska zagađenja vode

Kroz projekat “Vode Balkana: biomonitoring za Park prirode rijeka Zeta” koji realizuje NVO Program za životnu sredinu (Environment Programme – EnvPro) sprovedena su istraživanja i odabrane indikatorske vrste koje će u narednom periodu biti praćene na odabranim lokalitetima u Parku prirode rijeka Zeta. Za monitoring su odabrane lako prepoznatljive vrste da bi se u aktivnosti praćenja vrsta i očuvanje rijeke Zete mogli uključiti svi ljubitelji prirode.

Objavljeno

on

Gomphus schneiderii Selys, 1840 – Primorski riječni konjic

Dužina tijela odraslih jedinki primorskog riječnog konjica je oko 6 cm, a raspon krila do 8 cm. Tijelo je žute boje, kod starijih jedinki zelene boje, sa crnim šarama. Javljaju se jedinke plavih i zelenih očiju.

Larve primorskog riječnog konjica naseljavaju tekuće vode od većih potoka do velikih rijeka. Za larve je neophodno mozaično dno od zemlje, kamena, mulja i pijeska, koje je djelimično obraslo vodenom vegetacijom.

Mužjaci odraslih jedinki lete oko rijeka, ali se srijeću i na udaljenim mjestima. Kako larve, tako i odrasle jedinke primorskog riječnog konjica se hrane insektima i njihovim larvama, u najvećoj mjeri parazitskim dvokrilcima.

Stanište primorskog riječnog konjica

Primorski riječni konjic je indikator protoka vode i osjetljiv je na hemijska zagađenja vode. Ova vrsta je ugrožena zbog nestajanja staništa usled uticaja čovjeka i klimatskih promjena.

Primjeri uništavanja staništa su kanalisanje i isušivanje potoka i rijeka, izgradnje brana, kaptaže izvora, odlaganje čvrstog otpada i izlivanje otpadnih voda.

Primorski riječni konjic je mediteranska vrsta i u Crnoj Gori je sjeverna granica areala ove vrste.

Na području Parka prirode rijeka Zeta primorski riječni konjic je identifikovan duž cijelog toka rijeke Zete, zatim rijeci Sušici, Oboštici, donjem toku Brestice, potoku Rimanić, izvorima Kraljičino oko, Vrelima Milojevića, Viškim vrelima, Iverku. Primorski riječni konjic je na Crvenoj listi vilinih konjica (Odonata) Evrope u kategoriji NT (eng. near threatened) – skoro ugrožena vrsta.

Čuvanjem rijeka i potoka čuvamo i ovu značajnu vrstu.

Pogledajte i tekstove:


Advertisement
1 Comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Društvo

Crna Gora slavi Dan državnosti

Objavljeno

on

By

Flag of Montenegro at Njegos Mausoleum, montenegro

Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

To je bio uvod u Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj je, važnim političkim odlukama, počela obnova državnosti Crne Gore, ukinute 1918. njenim ujedinjenjem sa Srbijom, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije postala Jugoslavija.

Berlinski kongres, Slika Anton von Werner

Na Crnogorskoj antifašističkoj narodnoj skupštini, održanoj krajem 1944. u Kolašinu, donesena je odluka o statusu Crne Gore kao jedne od federalnih jedinica buduće federativne Jugoslavije.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da u vrijeme kada se savremeni svijet suočava s brojnim potresima, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli. On je na prijemu povodom 13. jula, Dana državnosti kazao da Crna Gora nije nikada uzmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe.

Milatović je podsjetio na istorijski značaj 13. jula i kazao da su u tom datumu sabrani borba i sloboda.

“Držeći se slavne prošlosti Crna Gora nije nikada uzmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe, ma kako ona bila surova ili nemoguća”, kazao je Milatović.

Antifašizam, kako je rekao, predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, koje ga je živjelo mnogo prije nego kao što se pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama.

“Uz uvjerenje da je brat mio, ma koje vjere bio, i da je čojstvo braniti drugoga od sebe”, istakao je Milatović.

Povodom državnog praznika Dana Državnosti neradni dani su 13, 14. i 15. jul.

Nastavite čitanje

Društvo

Danas je Petrovdan

Objavljeno

on

By

Srpska pravoslavna crkva i vjernici, danas obilježavaju Petrovdan – praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu

Ovim danom završava se petrovski post i to svetim pričešćem.

Ko su bili Petar i Pavle?

Petar je rođen u mjestu Vitsaida, na obalama Galilejskog jezera, i bio je jedan od dvanaestorice apostola i nerazdvojni Hristov prijatelj i sledbenik.

– Ti si, Petre, stijena na kojoj ću sagraditi crkvu svoju i vrata paklena neće joj ništa moći, kaže Jevanđelje po Mateju.

Nakon Hristovog vaznesenja i silaska Svetog Duha na apostole, propovijedao je vjeru po Palestini, Siriji, Antiohiji, Maloj Aziji i Rimu, gdje je dva puta boravio. Kao episkop proveo je sedam godina u Antiohiji i tada je za sledbenike Hristovog učenja nastao pojam hrišćani. Za vrijeme vladavine imperatora Nerona u progonu hrišćana uhvaćen je i bačen u tamnicu.

Pavle, koji se pre krštenja zvao Savle, rođen je u Tarsu. Bio je veoma obrazovan i imao je status građanina Rima. Pavle nije spadao u grupu prve dvanaestorice apostola, već u sedamdeset drugih apostola.

U mladosti je bio revnosan progonitelj hrišćana, vjere koju su tadašnji Judejci smatrali za jeres. Kada je krenuo u Damask, na putu je sevnula munja i začuo se glas s neba: “Savle, Savle, zašto me progoniš”, nakon čega je oslijepeo. Savle je tri dana bio sijlep, ali mu se vid vratio posle krštenja.

Pavle je uhapšen u Rimu i bačen u tamnicu. Pogubljen je zajedno sa Petrom. Pavlu je odrubljena glava, a Petar je razapet na krst naopačke. Na ikonama ova dva sveca predstavljaju se zajedno – Petar drži ključeve u ruci, a Pavle mač.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije