Gomphus schneiderii Selys, 1840 – Primorski riječni konjic
Dužina tijela odraslih jedinki primorskog riječnog konjica je oko 6 cm, a raspon krila do 8 cm. Tijelo je žute boje, kod starijih jedinki zelene boje, sa crnim šarama. Javljaju se jedinke plavih i zelenih očiju.
Larve primorskog riječnog konjica naseljavaju tekuće vode od većih potoka do velikih rijeka. Za larve je neophodno mozaično dno od zemlje, kamena, mulja i pijeska, koje je djelimično obraslo vodenom vegetacijom.
Mužjaci odraslih jedinki lete oko rijeka, ali se srijeću i na udaljenim mjestima. Kako larve, tako i odrasle jedinke primorskog riječnog konjica se hrane insektima i njihovim larvama, u najvećoj mjeri parazitskim dvokrilcima.

Stanište primorskog riječnog konjica
Primorski riječni konjic je indikator protoka vode i osjetljiv je na hemijska zagađenja vode. Ova vrsta je ugrožena zbog nestajanja staništa usled uticaja čovjeka i klimatskih promjena.
Primjeri uništavanja staništa su kanalisanje i isušivanje potoka i rijeka, izgradnje brana, kaptaže izvora, odlaganje čvrstog otpada i izlivanje otpadnih voda.
Primorski riječni konjic je mediteranska vrsta i u Crnoj Gori je sjeverna granica areala ove vrste.
Na području Parka prirode rijeka Zeta primorski riječni konjic je identifikovan duž cijelog toka rijeke Zete, zatim rijeci Sušici, Oboštici, donjem toku Brestice, potoku Rimanić, izvorima Kraljičino oko, Vrelima Milojevića, Viškim vrelima, Iverku. Primorski riječni konjic je na Crvenoj listi vilinih konjica (Odonata) Evrope u kategoriji NT (eng. near threatened) – skoro ugrožena vrsta.
Čuvanjem rijeka i potoka čuvamo i ovu značajnu vrstu.
Pogledajte i tekstove:
- Indikatorske vrste u Parku prirode rijeka Zeta, Dvozubi potočar
-
Bogatstvo Parka prirode rijeka Zeta: Veliki potočar, indikator stabilnosti protoka vode
Comments