By 
Desetak dana nakon što se voda rijeke Zete povukla sa poplavljenih područja Danilovgrada, a posljedice nevremena iz prve sedmice januara i dalje su vidljive, preko 20 domaćinstava u naseljima Pažići, Strahinjići, Spuž, Podanje, Bandići i Klikovače bilo je poplavljeno, evakuisano je oko 20 osoba, a značajna šteta nanesena je privrednim subjektima kao što je fabrika Maljat Stone, gdje je voda dostigla visinu od 80-90 centimetara, potapajući proizvodne pogone i opremu.
Vodostaj Zete dostigao je 1189 cm, a situacija je dovela do zatvaranja mostova i saobraćajnica, uključujući glavni gradski most. Poplave su takođe uticale na lokalne puteve Manastir Ostrog – Manastir Ždrebaonik (mokar i klizav kolovoz sa sitnim odronima) i Gorica – Poljica sa kracima prema Studenom, Topolovu, Gostilju, Vukotici i Ponikvici (snijeg i mokar kolovoz, obavezna zimska oprema), Danilovgrad – Glave Zete ali su i brojni drugi pravci i lokalni putevi bili poplavljeni i zatvoreni.
Kako su ekstremne padavine (preko 340 litara kiše po kvadratnom metru u susjednom Nikšiću) bile glavni okidač, pitanje ostaje da li su institucije adekvatno primijenile procedure za prevenciju i upravljanje rizicima od poplava, ili su propusti u lancu odgovornosti pogoršali štetu?
Prema zakonodavstvu Crne Gore (Zakon o vodama i povezani pravilnici), procedura zaštite od poplava ne definiše sekvencijalni lanac reakcija za poplave, ali naglašava međuinstitucionalnu saradnju, gdje HMZCG prikuplja i dijeli hidrološke podatke/prognoze sa Upravom za vode za upravljanje rizicima dok pravna lica koja upravljaju akumulacijama (u ovom slučaju EPCG) dostavljaju podatke o stanju i stepenu napunjenosti akumulacionih basena organu uprave nadležnom za hidrometeorološke poslove (HMZCG) jednom nedjeljno, a u periodu vanredne odbrane od poplava svakodnevno. Ovdje je obrnuti lanac (od EPCG ka HMZCG-u), ali ukazuje na ulogu HMZCG-a u monitoringu rizika od poplava, sa implicitnom saradnjom sa Upravom za vode.
HMZCG je izdao crveni meteo alarm za obilne padavine, signalizirajući visok rizik, ali prema situaciji na terenu – poplavljeni domovi, fabrike, putevi i pomoćni objekti – reakcija nije bila dovoljno brza i efikasna. Ovo ukazuje na moguće propuste u lancu odgovornosti, gdje su se ekstremne hidrološko-meteorološke prilike spojile sa nedostacima u implementaciji, dovodeći do nepotrebne štete. Dodatno, neodgovorno ponašanje građana – zatrpavanje odvodnih i drenažnih kanala tokom izgradnje kuća i puteva – pogoršalo je situaciju, što je dovelo do formiranja komisije za procjenu štete i pojačanih kontrola Komunalne policije i Službe zaštite i spasavanja.
Uprava za vode brzo je odgovorila na upit naše redakcije 13. januara, ističući da upravljanje vodama obuhvata zaštitu od poplava i da je Vlada Crne Gore krajem 2025. usvojila šestogodišnje Planove upravljanja rizicima od poplava za Dunavski i Jadranski sliv, usklađene sa EU Direktivom o poplavama.
Ovi planovi, prethodno podržani preliminarinom procjenom rizika, mapama opasnosti i rizika, te javnim raspravama, definišu strukturalne i nestrukturalne mjere za prevenciju i zaštitu. Područje Danilovgrada označeno je kao APSFR21_ARB_Zeta02 – značajno ugroženo od poplava, prema Odluci iz 2022. godine.
Uprava naglašava obaveze pravnih lica poput Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) da izrade Pravilnik o sadržaju operativnih uputstava za upravljanje akumulacijama radi zaštite od poplava (prema članu 101 Zakona o vodama i Pravilniku iz 2018.), kako bi se osiguralo prihvatanje poplavnih talasa. Pretragom sajta EPCG nismo mogli pronaći sličan dokument.
Član 3. PRAVILNIK O SADRŽAJU OPERATIVNIH UPUTSTAVA ZA UPRAVLJANJE AKUMULACIJAMA RADI ZAŠTITE OD POPLAVA
Međutim, odgovor Uprave ostaje na opštem nivou, fokusiran na strateške dokumente i dugoročne procese, bez specifičnih detalja o akcijama prije januarskih poplava. Uprava priznaje kompleksnost procesa, koji zahtijeva administrativne kapacitete, finansije i međuinstitucionalnu saradnju, te ističe značaj prostorno-planskih dokumenata za izbjegavanje izgradnje u plavnim zonama. Iako se pozivaju na mape rizika (dostupne u digitalnom formatu), kritičari ukazuju da ovi alati nisu dovoljno primijenjeni na terenu, gdje su neodgovorni građani – uključujući doseljenike i strane državljane – zatrpavali kanale, pogoršavajući situaciju. Uprava obećava podršku Danilovgradu kroz stručnu asistenciju u sanaciji i razmatranje dodatne pomoći sa Vladom, ali ovo ostaje na nivou namjera, bez konkretnih koraka. Odsustvo detalja o saradnji sa HMZCG-om i EPCG-om u realnom vremenu pojačava sumnje u efikasnost procedure.
Mapirana plavna područja rijeke Zete, januar 2026.
S druge strane, EPCG nije odgovorila na pitanja postavljena 13. januara, uprkos čekanju od gotovo deset dana. Pitanja su se ticala planskog snižavanja nivoa akumulacija Liverovići, Krupac i Slano prije padavina, uticaja HE Perućica na režim rijeke Zete (promjene nivoa, sedimenta, temperature i kiseoničnog režima), prilagođavanja upravljanja na osnovu prognoza, te saradnje sa Upravom za vode. Odsustvo odgovora pojačava sumnje u efikasnost procedure, jer EPCG, kao operater ključnih akumulacija, trebalo bi da preduzme programsko snižavanje nivoa za stvaranje retencionih prostora. Na sajtu EPCG-a nismo mogli pronaći odgovarajuće pravilnike ili operativna uputstva za upravljanje akumulacijama u kriznim situacijama, što dodatno smanjuje transparentnost i dovodi u pitanje poštovanje Zakona o vodama.
Uvid u komunikaciju od 6. januara između relevantnih strana pokazuje da je EPCG informisao o situaciji oko rada HE Perućica i da je u prethodna četiri dana na teritoriji Nikšića palo 340 litara kiše po kvadratnom metru, što je izazvalo nagli porast dotoka na rijeci Zeti sa 3,4 m3/s na 98,8 m3/s – gotovo 30 puta više. U ovoj mejl komunikaciji, u koju smo imali uvid, iz EPCG su naveli da je HE Perućica projektovana kao protočna elektrana, koja iskorištava dotok za proizvodnju energije (maksimalno 68 m3/s), a akumulacije Slano, Krupac, Vrtac i Liverovići imaju funkciju ublažavanja poplavnih talasa iz Nikšićkog polja i smanjenja dotoka kroz ponore u Bjelopavlićku ravnicu. Međutim, ovo ne odgovara na ključno pitanje zašto nije bilo preventivnog snižavanja nivoa nakon crvenog alarma HMZCG-a? Odsustvo odgovora i transparentnosti ukazuje na moguće propuste, gdje je prioritet proizvodnje energije možda nadjačao zaštitu od poplava, uprkos amortizujućoj ulozi akumulacija.
Dok privatni sektor pokazuje solidarnost – npr. CEDIS je sa Opštinom Danilovgrad pomogao u stabilizaciji trafostanice fabrike Maljat Stone, osiguravajući struju za 60 domaćinstava, a predsjednik Opštine Aleksandar Grgurević bio je u stalnoj komunikaciji sa pogođenim privrednicima – EPCG i Uprava za vode ostaju pasivni u direktnoj pomoći. Opština je otvorila žiro-račun za donacije, a platforma poplavedanilovgrad.me primila je preko 50 prijava štete i anonimne dojave za zatrpane kanale. Komisija za procjenu štete već radi, a ekipe će sanirati odvodne kanale, uključujući pojačane kontrole Komunalne policije za nelegalne zahvate. Do danas je putem donacija sakupljeno 4555€.
Ove poplave otkrivaju sistemske slabosti, neadekvatnu reakciju na alarme, nedostatak preventivnih mjera i slabu koordinaciju. Pozivamo EPCG da konačno odgovori na pitanja, objavi pravilnike i pruži finansijsku podršku pogođenima u Danilovgradu – kao primjer društvene odgovornosti. Upravu za vode i druge institucije treba kritikovati za uopštavanje odgovora i nedovoljnu implementaciju planova. Samo promjenom praksi – boljom koordinacijom, transparentnošću i prioritetom prevencije – Crna Gora može spriječiti buduće katastrofe i ispuniti EU standarde.
Comments