0

“Kad god društvo “zaglavi“ ono treba preduzetnika/preduzetnicu koji/a će da uvidi priliku, da svoju viziju pretvori u realnu ideju, potom u stvarnost i u konačnom u novi obrazac širom društva… Mi trebamo takvo preduzetničko vođstvo … To je posao socijalnih preduzetnika.“

Bill Drayton, osnivač prve globalne
organizacije za socijalno
preduzetništvo „Ashoka”


Ono što karakteriše uspješnost ovog tipa preduzeća je da su prepoznata od strane zajednice na koju se u potpunosti i oslanjaju. Bitišu u njoj i za nju. Ljudski odnosi, empatija i prepoznavanje zajedničkog cilja je nešto što socijalno preduzeće u svojoj osnovi mora baštiniti.

Socijalno preduzetništvo predstavlja relativno novu formu poslovanja, koje može da se odnosi na sve pravne forme poslovnih subjekata.

Nastala sa misijom i idejom rješavanje problema sa kojima se susreću zajednice, u zapadnoj Evropi predstavlja jednu od okosnica ekonomije. Tako u EU postoji oko 2 miliona pravnih subjekata sa oko 14,5 miliona zaposlenih (6,5% radnog stanovništva) posluju po principima socijalne ekonomije.

Najčešće ali ne i nužno uključuje pojedince čija inkluzija u ekonomski sistem zahtijeva drugačiji pristup.

Vizionari ovog dijela svijeta

Kao organizacija koja baštini i zalaže se za principe socijalnog preduzetništva imali smo priliku posjetiti i upoznati se sa više socijalnih preduzeća i preduzetnika. Tako smo se uvjerili da je moguće voditi moderan kafe biblioteku, čiji su zaposleni, između ostalih, osobe sa Daunovim sindromom i osobe sa fizičkim invaliditetom.

Takođe, moguće je učestvovati i doprinijeti rješavanju prekomjernog i neplanskog odlaganja otpada. Kako stoji i u prvim redovima ovog članka, dovoljan je jedan čovjek sa idejom da se promjena generiše.

Live Love Recycle

Džordža Bitara smo upoznali u Torinu, gdje je naš član bio predstavnik Crne Gore na UNIDO-ovom Entepreneurs for Social Change. Njegova priča nas je inspirisala da je svaki problem moguće riješiti.

Džordž je u Bejrutu, Liban, okupio mlade ljude koji su miksom modernih tehnologija i inkluzije izbjeglica doprinijeli riješavanju krize sa otpadom.

Kriza sa otpadom Bejrut, Liban

Džordž je okupio tim mladih programera koji su kreirali svjetski poznatu aplikaciju Live Love Recycle , putem koje su građani mogli, u par klikova, “poručiti” sakupljača sortiranog otpada iz domaćinstva. Ubrzo nakon “porudžbe” sakupljač bi došao električnim motociklom, zakucao na vrata i pokupio otpad.

Do sada su uspjeli sakupiti preko 100 tona otpada. To je 100 000 kg otpada koji je moguće reciklirati.

Pored rješavanja problema otpada, podizanja svijesti o potrebi recikliranja ali i direktnog recikliranja, Live Love Recycle je rešavao i problem integracije izbjeglica, koje su svoje utočište pronašle upravo u Bejrutu. Tako su raseljena lica zaposlena na mjestima sakupljača i tima organizacije, što im je omogućilo redovne zarade, društvenu integraciju ali i mogućnost pristojnog života.

 

Live Love Recycle aplikacija, Screenshot

Iz primjera Live Love Recycle možemo vidjeti sjajan pristup rješavanja ekoloških i socijalnih problema. U početku, Live Love Recycle je finansiran putem grantova zapadnih fondacija i Vlada a nakon testnog perioda i validacije ideje usluga se počela bazirati na veoma pristupačnoj mjesečnoj pretplati korisnika usluga.

Sredstva se koriste isključivo za pokrivanje operativnih troškova, dalji razvoj ideje, otvaranje novih radnih mjesta, marketing ali i pokretanje novih inicijativa. Tako danas vode fundraising kampanje kako bi sanirali štetu koja je nastala eksplozijom luke u Bejrutu.

Kao što se da vidjeti iz primjera Bejruta i aplikacije Live Love Recycle, pored rješavanja ekonomskih i socijalnih problema, socijalna preduzeća često uspješno odgovaraju i na ekološke probleme, probleme zagađenja životne sredine, rijeka, viška otpada i slično.

Live Love Recycle je osvojio brojna međunarodna priznanja i nagrade dok je Live Love Lebanon, koji je izašao iz iste kuhinje, prihvaćen kao nacionalni brend Libana i korišten za turističku promociju zemlje.

Ono što karakteriše uspješnost ovog tipa preduzeća je da su prepoznata od strane zajednice na koju se u potpunosti i oslanjaju. Bitišu u njoj i za nju. Ljudski odnosi, empatija i prepoznavanje zajedničkog cilja je nešto što socijalno preduzeće u svojoj osnovi mora baštiniti.

Socijalno preduzetništvo se ne smije miještati sa društvenom odgovornošću i filantropijom kompanija ili korporacija jer one i kad daruju, daruju sa ciljem prodaje proizvoda/usluga ili “pranja odgovornosti” za nanešenu štetu prirodi ili zajednicama.

Socijalno preduzeće prodaje proizvod ili uslugu kako bi riješilo identifikovani problem zajednice.

Upravo takvim pristupom, direktno ili indirektno, fokusirano je na čovjeka i njegovo blagostanje.


Autor članka je osnivač portala Volim Danilovgrad, Milan Mijajlović

Socijalno preduzetništvo u Danilovgradu: Biljni otpad za jake i nezavisne zajednice

Redakcija

Isključenja struje u Danilovgradu za 17.01.

Previous article

Intenzivni kašalj traje i do četiri sedmice

Next article

Comments

Leave a reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

More in Ekonomija

You may also like