Connect with us

Ekonomija

Socijalna preduzeća ili kako riješiti probleme u zajednici

Objavljeno

on

“Kad god društvo “zaglavi“ ono treba preduzetnika/preduzetnicu koji/a će da uvidi priliku, da svoju viziju pretvori u realnu ideju, potom u stvarnost i u konačnom u novi obrazac širom društva… Mi trebamo takvo preduzetničko vođstvo … To je posao socijalnih preduzetnika.“

Bill Drayton, osnivač prve globalne
organizacije za socijalno
preduzetništvo „Ashoka”


Ono što karakteriše uspješnost ovog tipa preduzeća je da su prepoznata od strane zajednice na koju se u potpunosti i oslanjaju. Bitišu u njoj i za nju. Ljudski odnosi, empatija i prepoznavanje zajedničkog cilja je nešto što socijalno preduzeće u svojoj osnovi mora baštiniti.

Socijalno preduzetništvo predstavlja relativno novu formu poslovanja, koje može da se odnosi na sve pravne forme poslovnih subjekata.

Nastala sa misijom i idejom rješavanje problema sa kojima se susreću zajednice, u zapadnoj Evropi predstavlja jednu od okosnica ekonomije. Tako u EU postoji oko 2 miliona pravnih subjekata sa oko 14,5 miliona zaposlenih (6,5% radnog stanovništva) posluju po principima socijalne ekonomije.

Najčešće ali ne i nužno uključuje pojedince čija inkluzija u ekonomski sistem zahtijeva drugačiji pristup.

Vizionari ovog dijela svijeta

Kao organizacija koja baštini i zalaže se za principe socijalnog preduzetništva imali smo priliku posjetiti i upoznati se sa više socijalnih preduzeća i preduzetnika. Tako smo se uvjerili da je moguće voditi moderan kafe biblioteku, čiji su zaposleni, između ostalih, osobe sa Daunovim sindromom i osobe sa fizičkim invaliditetom.

Takođe, moguće je učestvovati i doprinijeti rješavanju prekomjernog i neplanskog odlaganja otpada. Kako stoji i u prvim redovima ovog članka, dovoljan je jedan čovjek sa idejom da se promjena generiše.

Live Love Recycle

Džordža Bitara smo upoznali u Torinu, gdje je naš član bio predstavnik Crne Gore na UNIDO-ovom Entepreneurs for Social Change. Njegova priča nas je inspirisala da je svaki problem moguće riješiti.

Džordž je u Bejrutu, Liban, okupio mlade ljude koji su miksom modernih tehnologija i inkluzije izbjeglica doprinijeli riješavanju krize sa otpadom.

Kriza sa otpadom Bejrut, Liban

Džordž je okupio tim mladih programera koji su kreirali svjetski poznatu aplikaciju Live Love Recycle , putem koje su građani mogli, u par klikova, “poručiti” sakupljača sortiranog otpada iz domaćinstva. Ubrzo nakon “porudžbe” sakupljač bi došao električnim motociklom, zakucao na vrata i pokupio otpad.

Do sada su uspjeli sakupiti preko 100 tona otpada. To je 100 000 kg otpada koji je moguće reciklirati.

Pored rješavanja problema otpada, podizanja svijesti o potrebi recikliranja ali i direktnog recikliranja, Live Love Recycle je rešavao i problem integracije izbjeglica, koje su svoje utočište pronašle upravo u Bejrutu. Tako su raseljena lica zaposlena na mjestima sakupljača i tima organizacije, što im je omogućilo redovne zarade, društvenu integraciju ali i mogućnost pristojnog života.

 

Live Love Recycle aplikacija, Screenshot

Iz primjera Live Love Recycle možemo vidjeti sjajan pristup rješavanja ekoloških i socijalnih problema. U početku, Live Love Recycle je finansiran putem grantova zapadnih fondacija i Vlada a nakon testnog perioda i validacije ideje usluga se počela bazirati na veoma pristupačnoj mjesečnoj pretplati korisnika usluga.

Sredstva se koriste isključivo za pokrivanje operativnih troškova, dalji razvoj ideje, otvaranje novih radnih mjesta, marketing ali i pokretanje novih inicijativa. Tako danas vode fundraising kampanje kako bi sanirali štetu koja je nastala eksplozijom luke u Bejrutu.

Kao što se da vidjeti iz primjera Bejruta i aplikacije Live Love Recycle, pored rješavanja ekonomskih i socijalnih problema, socijalna preduzeća često uspješno odgovaraju i na ekološke probleme, probleme zagađenja životne sredine, rijeka, viška otpada i slično.

Live Love Recycle je osvojio brojna međunarodna priznanja i nagrade dok je Live Love Lebanon, koji je izašao iz iste kuhinje, prihvaćen kao nacionalni brend Libana i korišten za turističku promociju zemlje.

Ono što karakteriše uspješnost ovog tipa preduzeća je da su prepoznata od strane zajednice na koju se u potpunosti i oslanjaju. Bitišu u njoj i za nju. Ljudski odnosi, empatija i prepoznavanje zajedničkog cilja je nešto što socijalno preduzeće u svojoj osnovi mora baštiniti.

Socijalno preduzetništvo se ne smije miještati sa društvenom odgovornošću i filantropijom kompanija ili korporacija jer one i kad daruju, daruju sa ciljem prodaje proizvoda/usluga ili “pranja odgovornosti” za nanešenu štetu prirodi ili zajednicama.

Socijalno preduzeće prodaje proizvod ili uslugu kako bi riješilo identifikovani problem zajednice.

Upravo takvim pristupom, direktno ili indirektno, fokusirano je na čovjeka i njegovo blagostanje.


Autor članka je osnivač portala Volim Danilovgrad, Milan Mijajlović

Socijalno preduzetništvo u Danilovgradu: Biljni otpad za jake i nezavisne zajednice

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Popis poljoprivrede od 1. oktobra do 1. decembra

Objavljeno

on

By

Woman worker or manager stroking calves on diary farm, agriculture industry

Popis poljoprivrede kojim treba da se obezbijedi realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori, kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima biće održan od 1. oktobra do 1. decembra ove godine.

Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Nosilac popisa je Uprava za statistiku – Monstat.

Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u ministarstvu Miroslav Cimbaljević je kazao da je suština popisa da se prikupe strukturni podaci o površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, licima koja rade u poljoprivrednoj proizvodnji sa posebnim fokusom prema polu, mašinama, objektima i slično.

“Popisom poljoprivrede će se obezbijediti realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima, a na osnovu koje će se donositi odluke i strategije daljeg razvoja. Moram da kažem da nam je veliko zadovoljstvo što ćemo ove godine imati popis poljoprivrede, jer je to od velikog značaja za dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori. Resorno ministarstvo i Monstat imaju jako dobru saradnju, uvijek smo u komunikaciji i mislim da će ovo biti jedan veliki iskorak budući da smo na ovaj popis čekali dugo. Metodologija i cijeli pristup popisu su na vrlo visokom nivou. Ministarstvo željno iščekuje rezultate ovog popisa koji su neophodni za kreiranje mjera agrarne politike, kao i donošenja stateških dokumenata, kazao je Cimbaljević.

On je kazao da je kraj ove godine i početak sljedeće od vitalnog značaja za crnogorsku poljoprivredu jer će se imati potpun presjek stanja i vidjeti gdje su “uska grla” i šta treba činiti u narednom periodu.

Ovo će biti četvrti popis poljoprivrede koji se organizuje u Crnoj Gori u posljednjih sto godina, a prvi sa novijom metodologijam koju zahtijeva EU.

Prvi podaci sa ovog popisa biće poznati u roku od 90 dana nakon njegovog završetka.

Za potrebe popisa Vlada je utvrdila predlog zakona koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i čije se usvajanje očekuje uskoro .

Prvi popis poljoprivrede održan je 1931. godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a zatim 1960. u doba SFRJ, dok je posljednji iz 2010. godine. U međuvremenu je bilo redovnih popisa stanovništva na kojima su postavljana pitanja i iz poljoprivrede, ali ne detaljnih poljoprivrednih popisa.

Prema ranijem planu iz 2010. godine, sljedeći popis poljoprivrede trebalo je da bude održan 2020. godine ali je odlagan zbog, kako je navedeno, nedostatka kapaciteta.

Popisom poljoprivrede obuhvataju se poljoprivredna gazdinstva koja imaju najmanje – 5.000 kvadratnih metara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, 3.000 kvadrata oranica, 1.000 kvadrata zasada aromatičnog, Ijekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 kvadrata pod zasadima voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika i drugih visegodišnjih zasada. Obavezni popis je i za gazdinstva koja imaju najmanje 100 kvadratnih metara pod plastenicima, 100 kvadratnih metara prostora za uzgoj pečuraka, deset košnica i najmanje jedno takozvano uslovno grlo. Uslovno grlo je međunarodna opšteprihvaćena jedinica za životinju ili skup životinja težine 500 kilograma računajući najveću težinu proizvodne kategorije (1 krava/bik, 2 junice, 10 ovaca, 10 koza, 150 pilića, 200 koka nosilja…).

Finansijskim planom predviđeno je da popis i prateće aktivnosti koštaju 900 hiljada eura, od čega će 800 hiljada biti potrebno ove godine, kada će se popis i sprovoditi, a po 50 hiljada u 2025. i 2026. godini kada će se obrađivati i analizirati podaci sa popisa.

Gotovo polovina gazdinstava uzgajala stoku

Prema poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori je bilo 48,87 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, od čega je većina bilo porodičnog a svega 46 poslovnog tipa, navodi se u popisu koji je tada objavio Monstat. Prema njemu, ta gazdinstva su imala ukupno 309,240 hektara raspoloživog zemljišta, dok je prosječno porodično poljoprivredno domaćinstvo imalo 6 hektara.

“Obuhvaćeno je 32,67 hiljada domaćinstava koja uzgajaju stoku i čine 66,9 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ukupan broj uslovnih grla stoke je 117,75 hiljada”, navodi se u popisu.

Kada su u pitanju goveda, tada ih je uzgajano više od 80 hiljada, dok je ovaca bilo 229,03 hiljada, od čega je više od polovine služilo za mužu.

Što se tiče strukture zemljišta, većinu od 95 odsto su tada činili pašnjaci i višegodišnje livade, a ostatak okućnice, oranice i vinogradi.

Gotovo polovina ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava se prema popisu iz 2010. godine specijalizovala za uzgoj stoke, dok se oko 25 odsto bavilo ratarstvom.

“Svega 8 odsto su gazdinstva za uzgoj svinja i živine, zatim 4,53 odsto gazdinstava ima mješovitu stočnu proizvodnju. Mješovitu biljnu i stočnu proizvodnju ima oko 5 odsto”, navodi se u dokumentu.

Ekonomski gledano, ukupna vrijednost ovih gazdinstava u Crnoj Gori tada je iznosila 125,81 milion eura.

Nastavite čitanje

Ekonomija

Danas počinje isplata penzija

Objavljeno

on

By

Savings. Nest egg of grandmother saving money, economizing pension, mortgage loan at home

Isplata majskih penzija počeće danas, saopšteno je iz Fonda PIO.

Iz Fonda PIO su kazali da prosječna majska penzija (bez obračunate razlike) iznosi 494,153 eura.

“Prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za maj iznosi 515,114 eura”, istakli su iz Fonda PIO.

Oni su dodali da je za isplatu majskih penzija bilo neophodno 61,90 miliona eura.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije