Procjenjujem da ne bi trebalo da dođe do povećanja aktivne kamatne stope, već usljed pandemije i, nadamo se, brze realizacije najavljene intervencije države kroz sheme ubacivanja dodatnih sredstava za privredu preko banaka, koje će biti povoljnije kamate od tržišnih, na nivou sistema možemo očekivati pad aktivnih kamatnih stopa izjavio je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković u intervjuu Pobjedi.

Istakao je da smo svjedoci povećanja pasivne kamatne stope.

-S obzirom daje euro zvanična valuta, imamo najatraktivnije kamatne stope na depozite od svih zemalja eurozone, ali i regionalno na euro depozite, naveo je Pejaković.

Kako je pandemija uticala na depozite u bankama?

PEJAKOVIĆ: Ukupni depoziti u bankama na kraju maja 2020. godine iznosili su 3,299 milijardi i za 153 miliona, ili 4,5 odsto, su bili manji u odnosu na početak godine kada su iznosili 3,452 milijarde. Od maja imamo stabilnost depozita, koji na kraju septembra iznose 3,313 milijardi. Sigurnost depozita do 50.000 eura garantuje Fond za zaštitu depozita kojeg pune komercijalne banke, tako da se uliva dodatna sigurnost depozitarima. Očekivano je bio jači odliv depozita nerezidenata, a s obzirom na pandemiju i potrebe stanovništva i privrede, imamo kvalitetnu situaciju, stabilnu i bezupitni servis depozitara.

Da li povećana štednja, uz pandemiju, zapravo guši privredu?

PEJAKOVIĆ: Odgovor može biti u smislu zavisno ko štedi i na čemu. Generalno, štednja je dobra za likvidnost finansijskog sektora, gdje banke po definiciji odloženu akumulaciju jednog dijela društva plasira onima kojim nedostaju sredstva za poslovanje i razvoj. Naravno, deflacija i recesijauobičajeno motivišu učesnike na tržištu da odlažu kupovinu u očekivanju da će roba ili usluge još više pojeftiniti, ali imate i druge učesnike na tržištu koji upravo u trenucima krize investiraju, čime se spremaju za neka bolja vremena koja će izvjesno doći. Oni koji pogode, imaće nagradu u vidu oplođenja kapitala.

Koliko su banke spremne da izađu u susret zahtjevima privrede u doba korone?

PEJAKOVIĆ: Podatak da su ukupni krediti na kraju 2019. iznosili 3,061 milijardu, a na kraju septembra ove godine 3,2 milijarde, dakle ta je suma uvećana za 148,4 miliona i najslikovitije prikazuje spremnost banaka da podrže zahtjeve klijenata.

Pandemija kovid-19 je uzrokovala duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, kako kod nas tako i kod nama najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, uz smanjenje i domaće i spoljnje tražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, a sve to utiče da imamo negativan rast. Dakle, loši uslovi za poslovanje banaka. Međutim, banke prate zahtjevne međunarodne regulatorne i interne procedure u plasiranju sredstava, tako da se nekim klijentima i pored dobre volje ne može izaći u susret. Realno je očekivati da će se povećati procenat kredita koji se slabije vraćaju, to izaziva povećanje rezervacija banaka, značajan trošak, a negativan trend izaziva povećanu pozornost regulatora.

Ništa u poslovanju banaka nije jednoznačno, a ono što je neupitno jeste da ne smijemo dovesti u pitanje kvalitet finansijskih institucija. Ne smijemo ugroziti rad banaka nametanjem obaveza mimo međunarodnih standarda. Kvalitetan bankarski sektor moramo sačuvati prevashodno zarad domaćih potreba, ali i međunarodnog sagledavanja i ocjenjivanja rizičnosti države, gdje se negativnost odražava na cijenu zaduživanja i pristupnosti sredstvima iz inostranstva, a time se diktira i cijena na lokalnom nivou kroz premije osiguranja.

Kako objašnjavate da su banke uglavnom bile imune na probleme kojeje izazvala pandemija?

PEJAKOVIĆ: Više faktora utiče na kvalitetnu poziciju banaka, od kapitalizacije na nivou sistema, do organizovanosti samih banaka, poštovanjem međunarodnih standarda u poslovanju, stabilnosti pokazatelja poslovanja, urednosti izvršavanja naloga klijenata, kako u plasmanima, tako i depozitarima, društveno odgovornom reakcijom generalno, a sada konkretno u finansiranju borbe protiv kovid-19 i realizacijom dva moratorijuma i sada mogućnosti restrukturiranja najjače pogođenih privrednih grana i vulnerabilnih grupa građana, u vidu dodatnoga moratorijuma za fizička lica koja su izgubila posao ili imaju umanjena primanja od najmanje deset odsto. Nadalje, povjerenje je očuvano ojačavanjem potencijala banaka dobijanjem kreditnih linija od banaka majki ili međunarodnih finansijskih organizacija, medijskim nastupima kojim se šalje realna slika i smiruje tržište islično. Ipak, banke dijele sudbinu tržišta, tako daje za prvih šest mjeseci ove godine bio pad prihoda na sistemskom nivou od skoro 50 odsto. Smatram da smo kao bankarski sistem do sada kvalitetno položili ispit u ovim izazovnim vremenima, na šta ukazuju konkretni podaci i povjerenje klijenata.

Imamo i podatak daje više milionskih depozita građana Crne Gore nego ranije, kao i činjenicu da je bogatstvo najbogatijih ljudi na svijetu ove godine poraslo za 27 odsto. Kako to svjetlo baca na prirodu ove krize?

PEJAKOVIĆ: Iskreno rečeno, zadovoljstvo je vidjeti da uspješni poslovni ljudi i građani koji su zaradili pare u inostranstvu, ili ovdje, ukazuju povjerenje upravo crnogorskim bankama, jer isti imaju izbor globalno. Ovim depozitima banke dobijaju snagu da mogu da kreditiraju potrebe kako građana tako i privrede domaće, a pozitivnim poslovanjem da pune budžetdržave i budu društveno odgovorne institucije. Vaši čitaoci su upućeni da silni milioni i milijarde koje se pominju u novinskim tekstovima, uz navođenje da je povećano bogatstvo, najbogatijih ljudi ili nekog investicionog fonda, su odraz vrijednosti konkretne firme na berzi, ili portfolija akcija određenog fonda, Što se mijenja iz dana u dan. Pandemija je ugrozila egzistenciju velikog broja firmi globalno, posebno u turističkoj privredi, a činjenica je da su “procvjetale” firme koje se bave digitalnim uslugama, elektronskom trgovinom kao Apple, Alibaba, Amazon, Microsoft i Google. Kao i u svakoj krizi, nekom se otvore nove mogućnosti, dok druge firme značajno usporavaju poslovanje. Pandemija je zdravstveni problem, koji se kao takav prelio na privredu i svakodnevicu življenja, gdje recesija snažno gazi istovremeno u skoro 93% zemalja svijeta.

Nije izvjestan skori rast cijene novca

Kakve su najave za međubankarske kredite i euribor?

PEJAKOVIĆ: Kamatna stopa od Evropske centralne banke od 0 odsto ili čak minusan euribor nije pristupačan svima, već najboljim bankama po procjeni ECB-a i EBF-a, dok se ostalim po kriterijumu rizičnosti lagano uvećava cijena novca. Usljed nezabilježenog nivoa recesije i enormne potrebe uticaja na potrošnju, ne očekujem rast euribora u naredne dvije godine. Minusan euribor je znak da tržišta očekuju pad cijena, odnosno deflaciju, uprkos enormne emisije svježeg novca koje je Evropska centralna banka (ECB) sprovela od početka krize uzrokovane virusom korona i planova za EU vrijedne hiljadama milijardi eura.Deflacija djeluje na smanjenje privredne aktivnosti i investicija, a potom i na smanjenje zaposlenosti, što dalje utiče na ukupne rezultate ekonomije, nedovoljno punjenje budžeta i stavljanje na čekanje planiranih državnih investicija, koje su pojačano značajne u kriznim vremenima. Sljedstveno, ne očekujem skori rast euribora što bi značilo i rast cijena kreditiranja.

Izvor: Pobjeda