By U selu Mijukosovići, na sjevernom obodu Bjelopavlićke ravnice, mogu se uočiti niski kameni humci – tumuli – kakvi su tipični za šire područje Danilovgrada i doline rijeke Zete.
Tumuli – bronzano doba; Foto Volim Danilovgrad
Tumuli – bronzano doba; Foto Volim Danilovgrad
Tumuli – bronzano doba; Foto Volim Danilovgrad
Riječ je o praistorijskim nadgrobnim humkama koje su gradili starosjedilački savezi, nasipajući kamen i zemlju preko grobnih komora ili urni. Iako su mnogi tumuli tokom vijekova poravnati poljoprivredom ili devastirani gradnjom, u Bjelopavlićima su i dalje vidljivi kao kružne ili blago eliptične gomile prečnika nekoliko do više desetina metara.
Tumuli iz bronzanog doba u Mijukosovićima i dalje su neistraženi arheološki resurs – prostor na kojem bi kombinacija nedestruktivnih metoda (dron snimanja, georadar, magnetometrija) i ciljnih probnih sondaža mogla dati odgovore o starosti, unutrašnjoj strukturi i pogrebnim običajima praistorijskih zajednica uz rijeku Zetu. Takav pristup omogućio bi da se prije bilo kakvih iskopavanja precizno mapiraju rubovi humki, eventualni prstenasti zidovi (kerb), centralne komore i sekundarni ukopi, čime se čuva integritet nalazišta i planira optimalna zaštita.
Uporedo s tim, lokalna samouprava i državni organi zaštite kulturnih dobara mogli bi pokrenuti program „žive zaštite“: obilježavanje mikrolokaliteta diskretnim tablama, uključivanje vlasnika parcela i mjesne zajednice u nadzor, te edukativne šetnje za škole i posjetioce.
Time bi se smanjio rizik od devastacije i ilegalnih iskopavanja, a Mijukosovići dobili jasno profilisan kulturno-turistički punkt u sklopu „prstenaste“ rute praistorijskih spomenika Bjelopavlića. Tumuli bi tako, i prije naučne obrade, dobili javnu vidljivost i osnovni režim zaštite – a poslije istraživanja, i zasluženo mjesto na karti kulturnog pejzaža Danilovgrada.
Šta znamo o tumulima u Zetsko–bjelopavlićkoj zoni
Arheološka istraživanja iz okoline Danilovgrada potvrđuju da humci pripadaju širokom vremenskom luku od kasnog neolita i ranog bronzanog doba, pa sve do ranog gvozdenog doba. U neposrednoj blizini, kod sela Kujava, zabilježena su grobna mjesta (i nalazi koji svjedoče o složenim pogrebnim običajima i kontinuitetu naseljavanja uz rijeku Zetu.
Praistorijski tumul u Kujavi (Lutovac 2017, tab. 3, 2)
Centralni deo tumula II sa kamenim grobnim konstrukcijama (Lutovac 2017, Tab. 4)
Jedan od najpoznatijih tumula Zetske ravnice, Gruda Boljevića (na prostoru današnje Podgorice), dao je bogate priloge iz ranog bronzanog doba – uključujući luksuzne predmete koji upućuju na daleke trgovačke i kulturne veze, te na postojanje lokalnih elita u to doba. Ovaj primjer ilustrativno pokazuje statusnu i memorijalnu ulogu tumula u praistorijskim zajednicama Zete i Bjelopavlića.
Predmeti pronađeni u tumulu – Gruda Boljevića
U stručnoj literaturi tumuli širom Crne Gore opisuju se kao najprepoznatljiviji nadzemni trag praistorijskih zajednica – građeni kamenjem ili kombinacijom kamena i zemlje, često sa prstenastim oivičenjem, ponegdje i sa centralnom grobnom komorom. Njihova rasprostranjenost u Zetsko–bjelopavlićkoj zoni objašnjava se povoljnim uslovima za život (riječni resursi, plodna tla, komunikacione veze), ali i simboličkom željom zajednica da trajno obilježe prostor.
Zašto su tumuli važni
Arheološki značaj: čuvaju podatke o pogrebnim ritualima, društvenoj hijerarhiji i kontaktima sa susjednim prostorima u praistoriji. Primjeri poput Grude Boljevića preoblikovali su razumijevanje ranog bronzanog doba u Crnoj Gori.
Kulturni pejzaž: humke su „memorijalne tačke“ – orijentiri koji svjedoče o dubokoj istorijskoj stratigrafiji Zete i Bjelopavlića.
Kako ih posmatrati i štititi
Ako obilazite kamene humke u Mijukosovićima i okolini:
- ne penjite se i ne razgrađujte kameno nasipalište;
- ne uklanjajte kamenje i ne kopajte – čak i „neznatno“ oštećenje može nepovratno uništiti kontekst nalaza;
- držite se postojećih puteva i rubova parcela;
- o svakoj sumnji na nelegalna iskopavanja obavijestite nadležne službe.
Kameni tumuli u Mijukosovićima dio su mnogo šire, tihe mreže praistorijskih spomenika koji su obilježili zetsko-bjelopavlićku dolinu. Čuvajući ih – čuvamo čitljive stranice najstarije istorije Danilovgrada.
Comments