Vlada promijenila uredbu o formiranju maloprodajnih cijena goriva - Volim Danilovgrad
Connect with us

Ekonomija

Vlada promijenila uredbu o formiranju maloprodajnih cijena goriva

Vlada je promijenila Uredbu o obračunu cijena naftnih derivata i ukinula cjenovno ograničenje, ali iz Ministarstva za kapitalne investicije (MKI) tvrde da to neće uticati na poskupljenje goriva.

Najjeftinije gorivo

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Cijene goriva u Crnoj Gori su od početka godine porasle tri puta.

“Osnovni razlog za povećanje cijena naftnih derivata u Crnoj Gori je povećanje cijene sirove nafte na svjetskom tržištu koja je od depresivne cijene u prethodnom periodu postepeno počela da raste”, rekli su “Vijestima” iz MKI.

Vlada je novu Uredbu o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, usvojila početkom februara. Njome je ukinuta odredba iz prethodne uredbe da se “cijene mijenjaju ako se jedan od parametara koji se uzimaju u kalkulaciju promijeni pet odsto ili više”.

Uredba je u Službenom listu objavljena 1. marta, a stupa na snagu osmog dana od objavljivanja.

“Nova Uredba ni na koji (negativan) način ne utiče na formiranje cijena naftnih derivata u odnosu na raniju uredbu. Osnovni parametar koji utiče na cijene naftnih derivata je cijena sirove nafte na svjetskim berzama (Platt’s), s tim što su dažbine koje naplaćuje država ostale nepromijenjene”, naveli su iz MKI.

Objašnjavaju da je osnovni razlog za donošenje nove Uredbe uvođenje visokokvalitetnih (premium) proizvoda kojima će se pokriti crnogorsko tržište, pa potrošači koji sebi mogu dozvoliti kvalitetnije proizvode imaju tu opciju.

“Tržište je u svakom trenutku snabdjeveno osnovnim derivatima tako da se uvođenje novih, premium proizvoda nikako neće odraziti na cijene osnovnih derivata. Brisanje stavke o promjeni cijene u slučaju promjene za pet odsto je urađena u cilju balansiranja naglih promjena na tržištu”, kazali su iz MKI.

Prema Uredbi, prilikom formiranja maksimalne cijene uzimaju se u obzir “međunarodni element cijene, baziran na Platt’s kotacijama, tržišne premije na Platt’s kotacijama, devizni kurs i konverzija iz dolara u eure i iz metričkih tona u litre, carina, uvozne takse i sve druge zakonom utvrđene dažbine na naftne derivate”. Tu su i troškovi i marža koji obuhvataju troškove uvoza i bankarskih provizija, troškove distribucije, skladištenja i manipulisanja i troškove prodaje na veliko i malo.

Cijene nafte na svjetskim tržištima rasle su u februaru podstaknute ograničenjem ponude, padom američkih zaliha i najave američkog plana pomoći u korona krize, kao i slabljenjem dolara.

Najveća izvoznica, Saudijska Arabija, smanjila je ponudu u februaru i martu, uz prisutne rezove članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika, što je, kako je ranije objavljeno, podstaklo procjene deficita u snabdijevanju u ovoj godini.

Prema posljednjim podacima sa međunarodnih tržišta, cijene nafte zadržale su se u utorak ispod 64 dolara za barale, zaustavljene strahovanjima da će vodeći proizvođači povećati ponudu, a kineska potražnja oslabiti. Na londonskom tržištu cijena barela je iznosila 63,55 dolara, a na američkom 60,55 dolara, prenije su agencije.

Ministarstvo finansija može uticati na smanjenje cijena goriva

Cijena svih vrsta goriva u Crnoj Gori posljednji put su promijenjene u utorak.

Eurosuper 95 i 98 poskupio je četiri, odnosno tri centa na 1,27 i 1,3 eura. Eurodizel je poskupio tri centa na 1,13 eura, a lož ulje za veleprodaju četiri centa na 1,11 eura.

“Osnovni parametar koji utiče na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori je promjena cijene sirove nafte na svjetskim berzama i jedina adresa koja može sa strane države uticati na smanjenje cijena jeste Ministarstvo finansija vršenjem politike akciza za naftne derivate”, rekli su iz MKI.

Rekordne cijene goriva u Crnoj Gori zabilježene su u avgustu 2012. godine kada je litar eurodizela koštao 1,38 eura. Eurosuper 95 tada je koštao 1,5 eura, dok je cijena eurosupera 98 bila 1,54 eura.

Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Svaki peti građanin bez posla

U četvrtom kvartalu, odnosno krajem prošle godine došlo je do pada broja zaposlenih za 16,4 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku (Monstat), piše Dan.

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Kako navode u Monstatu, u četvrtom kvartalu 2020. godine u Crnoj Gori, aktivnog stanovništva bilo je 252,6 hiljada od kojih je 199,1 hiljada ili 78,8 odsto zaposlenih i 53,5 hiljada ili 21,2 odsto nezaposlenih lica. To znači da je oko 30.000 zaposlenih manje bilo na kraju 2020. u odnosu na godinu ranije.

Podaci Monstata pokazuju da je nezaposlen svaki peti radno sposobni građanin.

Broj zaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je smanjen za 7,6 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi pad od 16,4 odsto.

Broj nezaposlenih u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 5,7 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 18,9 odsto.

Neaktivno stanovništvo čini 248,4 hiljada lica. Broj neaktivnog stanovništva u odnosu na prethodni kvartal je povećan za 5,7 odsto, i u odnosu na isti kvartal prethodne godine bilježi rast od 14,7 odsto.

Stopa aktivnosti za četvrti kvartal 2020. godine je 50,4 odsto, stopa zaposlenosti je 39,7 odsto, stopa nezaposlenosti je 21,2 odsto i stopa neaktivnosti je 49,6 odsto navode u Monstatu.

Monstatu pojašnjavaju da su u pitanju podaci dobijeni putem Ankete o radnoj snazi, koja je sprovedena u četvrtom kvartalu 2020. godine, u periodu od oktobra do decembra.

Anketirana su 2.041 domaćinstva na teritoriji Crne Gore. Prikupljeni su podaci o demografskim obilježjima za sve članove domaćinstava (5.559 lica), a za lica stara 15 i više godina i podaci o njihovoj radnoj aktivnosti (4.907 lica).

Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija Veselin Vujanović ocjenjuje za Dan da je lako zaključiti gdje je došlo do smanjenja broja zaposlenih, a to su turizam, ugostiteljstvo, taksi i autobuski prevoz.

Ističe da je jedini način da se oporavimo i koliko-toliko vratimo na staro da se vakcinišemo, kako bi bili zdravstveno bezbjedniji.

“Projekcije su da se u ovoj godini očekuje oko 50 do 60 odsto prihoda od turizma od onoga što smo imali 2019. godine. Da bi to postigli moramo biti prije svega zdravstveno bezbjedna destinacija, stoga je vakcinacija nužnost da se zaštiti zdravlje, ali i ekonomija i sa njom radna mjesta”, smatra Vujanović.

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kaže da ni državi ni poslodavcima ne može korona biti izgovor za sve.

“Država i poslodavci moraju učiniti sve da sačuvaju radnike i radna mjesta, jer kad korona prođe, bojim se da će se suočiti sa problemom da obezbijede radnu snagu. Mi već imamo problem da radna snaga odlazi iz Crne Gore što zbog loših zarada, što zbog nesigurnosti radnih mjesta. Ova država ne smije doći ni u situaciju da zaposleni ostaju bez posla i onda postaju socijalni slučajevi pa se onda mora brinuti i o njima”, upozorava u izjavi za Dan Zarubica.

Najviše zaposlenih od 25 do 49 godina

Najveći broj aktivnog stanovništva čine lica u starosnoj grupi od 25 do 49 godina i to 161,1 hiljada.

Starosna grupa u kojoj je najveći broj neaktivnih lica je grupa od 65 i više godina, što čini 74,8 hiljada neaktivnih lica.

Najveći broj zaposlenih čine lica u starosnoj fupi od 25 do 49 godina i to 127,7 hiljada zaposlenih lica.

Takođe, najveći broj nezaposlenih čine lica u istoj starosnoj grupi, odnosno 33,4 hiljade nezaposlenih lica.

Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 142,3 hiljade ili 56,3 odsto čine muškarci, a 110,4 hiljada ili 43,7 odsto čine žene, dok ukupan broj neaktivnih čine žene 146,0 hiljada ili 58,8 odsto, a muškarci 102,3 hiljade ili 41,2 odsto.

Od ukupnog broja zaposlenih 113,1 hiljada ili 56,8 odsto čine muškarci, a 86,0 hiljada ili 43,2 odsto čine žene, a od ukupnog broja nezaposlenih 29,2 hiljada ili 54,6 odsto čine muškarci, a 24,3 hiljade ili 45,4 odsto čine žene.

NASTAVI SA ČITANJEM

Ekonomija

Opština objavila Javnu licitaciju, prodaju dvorište i zgradu

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Opština Danilovgrad objavila je javnu licitaciju za prodaju dvorišta površine 17.405 kvadrata i poslovne zgrade u privredi od 217 kvadrata. Te dvije nepokretnosti nude se za 573.260 eura.

– Ugovor o kupoprodaji se zaključuje sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od 30 dana od dana održavanja licitacije, a cjelokupni iznos ponuđač će uplatiti najkasnije 15 dana od dana zaključenja ugovora. U suprotnom, gubi pravo na uloženu kauciju i kupovinu – piše u dokumentu. Licitacija je zakazana za 23. april.

Ovo je treća po redu javna licitacija za predmetne nepokretnosti. Prethodne dvije su bile bezuspješne.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
14°
Углавном облачно
06:0119:25 CEST
Осећај: 14°C
Ветар: 8km/h S
Влажност: 33%
Притисак: 1018.96mbar
УВ индекс: 4
ПетСубНед
18/8°C
14/8°C
14/7°C

Facebook

Instagram

Najčitanije