Zašto baš rode donose bebe? - Volim Danilovgrad
Connect with us

Porodica

Zašto baš rode donose bebe?

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Svi smo čuli da bebe donose rode. Ovo će biti čest odgovor na pitanje djece – kako bebe dolaze na svijet. Ali zašto, od svih životinja, baš rode donose bebe?

Postoji priča koja potiče još od grčkih mitova. Naime, boginja Hera je svoju rivalku pretvorila u rodu, a ona je kasnije pokušala da ukrade Herinog sina. Na ovaj način, roda je neka vrsta sinonima za krađu beba.

Drugi razlog za povezivanje rode i beba, jeste to što je u egipatskoj mitologiji viši oblik duše (ba) predstavljen kao roda. Povratak ove ptice, značio je povratak duše – koja je potrebna za ponovo oživaljvanje osobe.

Staroindijska mitologija predstavlja porodične vrednosti i odanosti – rodom.

Neke mitologije rodu doživljavaju kao simbol vjernosti i monogamije, odnosno roda predstavlja život u kom svako ima samo jednu srodnu dušu.

Sve ove mitologije u kojima se roda pominje na različite načine, možda jesu izvor priče o tome da – bebe donose rode, ali je ova priča zapravo nastala prilično skoro.

Pre nekoliko vjekova u Nemačkoj je nastala priča da bebe svojim roditeljima donose rode. S obzirom na to da su rode ptice selice koje u jesen odlaze na jug gdje ostaju devet meseci, koliko traje i trudnoća kod žene. Nakon perioda provedenog u toplijim krajevima, rode se vraćaju u Evropu, a sa gnežđenjem počinju u martu i aprlu.

Ostavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Porodica

Posna musaka – idealan nedeljni ručak

Idealan ručak za nedeljno popodne

posna musaka

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Potrebno je:

500 gr krompira
1 veza mladog luka
3-4 paprike (može iz zamrzivača)
2 manja paradajza ili iz flaše
šoljica pirinča
veza srembuša
soli biber ulja
mala šoljica pirinča

 

Foto: bakina kuhinja

Priprema:

Isjeckati crni lik pa ga propržiti , dodati sječenu papriku. vezu srembuša. isječenog  paradajz i pržiti da ispari tečnost.  Dodati  baren pirinač, pobiberiti i posoliti. Uzan pleh premazati uljem. Krompir isjeći na tanke kolutove i poređati po dnu i obložiti sa strane  Staviti  pola prženog luka paprike i pirinča utapkati kašikom pa drugi red listova krompira . Odozgo drugi red nadjeva i završiti krompirom.

Pouljiti posoliti krompir i peći 50 min na 220 stepeni C da lijepo porumeni.. Malo prohladjen služiti uz čorbicu i salatu. Prijatno!

NASTAVI SA ČITANJEM

Porodica

Izolacija ne utiče na svaki brak isto, ko se volio voljeće se još više

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Boravak u kući i poštovanje preventivnih mjera uspjed koronavirusa je izmijenila našu svakodnevicu iz svakog aspekta, pa tako neminovno utiče i na bračne odnose. Ali ne na svaki brak isto, kaže psiholokinja Tatjana Bošković koja je objasnila uticaj preventivne mjere protiv pandemije koronavirusa na bračne zajednice.

Otkako je 11. marta Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju zbog korona virusa, ni ljubav više nije obična ljubav već je postala “ljubav u doba korone”, tako se sada i o braku govori: “brak u doba korone”.

Bošković kaže da postoji brak iz ljubavi, brak bez ljubavi i brak sa negativnim osjećanjima. U analizi uticaja kovida – 19 na brak polazi od prvog oblika.

U svakodnevnoj trci sa obavezama i poslom, mnogi se žale kako im nedostaje slobodno vrijeme koje bi provodili sa partnerom, kako su željni jedni drugih i koliko čeznu za vikendom ili godišnjim odmorom koje bi u potpunosti mogli da posvete svom partneru.

“Pa nije baš da će biti kao na obali mora, na terasi restorana kojim se širi miris divne večere i zvuk romantične muzike, ali biće ova “neprilika” prilika da sa svojim voljenim bićem budu sve vrijeme zajedno”, dodaje Bošković.

Prema njenim riječima, od parova zavisi kako će osmisliti i provoditi vrijeme, ali zavisi i od virusa.

“Kao što je rekao Duško Radović da je ljeti, po velikim vrućinama, najteže zaljubljenima jer oni žele da se stisnu jedno uz drugo, slično će im biti i u izolaciji. Jedna od komponenti ljubavi je i potreba za fizičkom blizinom, nježnostima i seksualnim odnosima sa partnerom kojeg volite. I u prvi mah možemo reći da je to u redu jer korona nije polno prenosiva bolest, ali prenosi se dodirom i kapljično. Teško je zamisliti vođenje ljubavi bez toga. Da li će partneri u svoja četiri zida voditi ljubav ili ne, ne može odrediti vanredno stanje i to će biti samo njihova odluka. Ali zaista mislim da će se oni koji se najviše vole, najviše i čuvati. Seks jeste važan, ali on nije isto što i ljubav. Radi se o nagonskoj potrebi koja se može kontrolisati. A ta kontrola je laka, kada nekoga volimo”, kazala je Bošković.

Prema riječima psihološkinje, ako je riječ o nevoljenju kao odsustvu partnerske ljubavi, ali ne i kao prisustvu aktivne mržnje, život u karantinu sa osobom koju ne volite i koja vas ne voli, zvuči dosadno, tjeskobno, tužno, teško… To nije, kaže ona, kao vožnja brodom u olujnoj noći, ali jeste kao ljuljuškanje u čamcu, nijeste baš uplašeni za život, ali vam je muka.

“Partneri koji žive u ovakvim brakovima, koji obično traju jedino na papiru, opstaju najčešće jer svako živi svoj život, izbjegavaju se, i imaju minimalan kontakt, najčešće zbog djece, dnevnih životnih obaveza ili finansijskih problema. Ovo vrijeme u kojem će prisilno biti upućeni jedni na druge, može ih ili zbližiti ili još više udaljiti. Većina će donijeti odluku o tome šta će sa brakom kada kriza prođe”, objašnjava psiholog.

Prve statistike iz Kine, iako je za njih rano, govore o porastu broja brakorazvodnih parnica.

“Statistike o parovima koji su se zbližili naravno nema, ali ja se nadam da će kod nas biti više takvih parova. Posebno ako imaju djecu i ako su im djeca mala. Ovo je vrijeme u kojem svako od nas može dobro razmisliti o ljestvici prioriteta u životu. Mnoge stvari koje su do juče bile visoko na tim ljestvicama nestaće sa spiska, a na njima će se naći one koje imaju stvarne, istinske i životne vrijednosti”, kazala je psihološkinja Bošković.

Nažalost postoje u brakovi u kojima je ljubav odustna, a mržnja prisutna.

“Mržnja je destruktivna emocija, koja teži da se ispolji u ponašanju, na štetu objekta mržnje, kojem želimo zlo, da ga nema, da nestane, da ga uništimo. Ako samo na sekundu zamislimo da smo u samoizolaciji sa osobom koja nam to želi, mislim da bismo osjetili veći strah od straha od bolesti. Ne smijemo zaboraviti, ni u ovom momentu, da oko nas žive i žrtve nasilja, ni oglušiti se ako čujemo njihov poziv za pomoć. U samoizolaciji se obavezno javi i osjećaj distanciranosti od drugih, usamljenosti, pa možda i da su nas drugi zaboravili, žrtve nasilja se tako osjećaju i mimo ove situacije. Teško je živeti i opstati među vukovima”, zaključila je Bošković.

Izvor: zena.blic.rs

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
Делимично облачно
06:0319:24 CEST
Осећај: 5°C
Ветар: 18km/h N
Влажност: 62%
Притисак: 1018.96mbar
УВ индекс: 0
ЧетПетСуб
15/3°C
18/8°C
14/8°C

Facebook

Instagram

Najčitanije