Zašto baš rode donose bebe? - Volim Danilovgrad
Connect with us

Porodica

Zašto baš rode donose bebe?

Published

on

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Svi smo čuli da bebe donose rode. Ovo će biti čest odgovor na pitanje djece – kako bebe dolaze na svijet. Ali zašto, od svih životinja, baš rode donose bebe?

Postoji priča koja potiče još od grčkih mitova. Naime, boginja Hera je svoju rivalku pretvorila u rodu, a ona je kasnije pokušala da ukrade Herinog sina. Na ovaj način, roda je neka vrsta sinonima za krađu beba.

Drugi razlog za povezivanje rode i beba, jeste to što je u egipatskoj mitologiji viši oblik duše (ba) predstavljen kao roda. Povratak ove ptice, značio je povratak duše – koja je potrebna za ponovo oživaljvanje osobe.

Staroindijska mitologija predstavlja porodične vrednosti i odanosti – rodom.

Neke mitologije rodu doživljavaju kao simbol vjernosti i monogamije, odnosno roda predstavlja život u kom svako ima samo jednu srodnu dušu.

Sve ove mitologije u kojima se roda pominje na različite načine, možda jesu izvor priče o tome da – bebe donose rode, ali je ova priča zapravo nastala prilično skoro.

Pre nekoliko vjekova u Nemačkoj je nastala priča da bebe svojim roditeljima donose rode. S obzirom na to da su rode ptice selice koje u jesen odlaze na jug gdje ostaju devet meseci, koliko traje i trudnoća kod žene. Nakon perioda provedenog u toplijim krajevima, rode se vraćaju u Evropu, a sa gnežđenjem počinju u martu i aprlu.

Ostavite komentar

Leave a Reply

Porodica

Domaći mliječni sladoled

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Prelijep sladoled bez jaja, kremast, u kome se ne osjećaju kristali leda. Sladoled toliko podsjeća na kupovni da se ne može razlikovati.




Pisani recept na linku http://kodbakeugostima.blogspot.com/2…

NASTAVI SA ČITANJEM

Porodica

Zakon o mangupu i bitangi: Znate li koga ovi izrazi zaista označavaju?

Nekada je postojao i zakon o mangupu i bitangi, a evo šta je pisalo u njemu

Published

on

By

Pratite portal Volim Danilovgrad na Instagramu Klikom ovdje

Riječi mangup i bitanga koristimo gotovo svakodnevno.

Njima najčešće opisujemo nestašne i nevaljale osobe za koje često kažemo da su “na svoju ruku”. Međutim, ovi izrazi su se nekada koristili za potpuno druge stvari.

Čak je pronađen i zakon kojima se definišu mangupi i bitange.

Evo kako su ozakonjeni!

Naime, prema zakonu iz 1886. godine mangupi se definišu kao “stoka koja tumara kojekuda, a gazde nema nigdje”!

“Mangup stoka dijeli se na krupnu, sitnu i odojčad.

Zakon o mangupu i bitangi

a) pod krupnom mangup-stokom razumije se: vo, krava, june, konj, kobila, omica, magarac, mazga itd.

b) pod sitnom mangup-stokom razumije se: vepar, krmača, ovan, jarac, koza, samsov, ker, rt, čobanski pas itd”

Zakon o mangupima definiše i kaznu za gazdu mangupa ukoliko se pronađe!

Evo cijelog zakona:

“Gazda mangupa, ako se pronađe, dužan je platiti ne samo štetu i troškove na ranu i čuvanje mangupa, no i troškove za obznanu u novinama i druge, ako bi ih bilo” – navodi se u zakonu iz 1886. godine.

Pored mangupa, kroz istoriju definiciju je imala i reč bitanga – a njeno značenje, kao i riječi mangupa, bila je potpuno drugačija od njenog današnjeg značenja.

Bitanga – kljuse koje se nađe u selju ili u polju, a ne zna se čije je”, definisano je u Vukovom rečniku.

NASTAVI SA ČITANJEM

Sponzorisano

Sponzorisano

Seljak.me i VD

Danilovgrad
19°
Сунчано
05:3720:01 CEST
Осећај: 19°C
Ветар: 8km/h NNW
Влажност: 54%
Притисак: 1015.58mbar
УВ индекс: 0
СреЧетПет
37/22°C
34/20°C
31/18°C

Facebook

Najčitanije