Opština Danilovgrad i Podgorica su 2019. godine, za potrebe proglašenja doline rijeke Zete parkom prirode, zatražile izradu sveobuhvatne studije koja bi opravdala namjeru za proglašenje parka.

Kao obrazloženje za zaštitu predmetnog područa navodi se potreba zaštite mekousne pastrmke u gornjem toku rijeke Zete; zaštita potencijalnog međunarodno značajnog područja za ptice (IBA područje – Important Bird Areas); karakteristike predjela koje ga mogu nominovati za status Područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (Areas of Special Conservation Importance – ASCI) koja čine EMERALD mrežu (identifikovana na osnovu Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa – Bernska konvencija); tipični vlažni ekosistemi donjeg toka rijeke Zete (zone Kosovog Luga, Martinića, Ždrebaonika i druge); močvarno područje Moromiš sa rijekom Bresticom koja čini sponu između Moromiša i rijeke Zete.

Korito rijeke uglavnom ravno i prekriveno sitnim pijeskom sa kamenim oblucima. Dno dobrim dijelom prekriveno akvatičnom vegetacijoma zajednice sačinjavaju vrste iz roda Potamogeton, manje Miriofilum sp.

Sa obje strane korita rijeke prisutno je korijenje priobalne vegetacije, što predstavlja odlično sklonište za prisutnu populaciju slatkovodnih rakova. Dubina rijeke jako varira od mjesta do mjesta, ravničarska je rijeka tako da obale nijesu strme i pokrivene su vegetacijom.

Rijeku Zetu nastanjuje 19 vrsta riba a to su: Salmo marmoratus, Salmo (Salmothymus) obtusirostris, Salmo fariodies, Squalius platyceps, Anguilla anguilla , Chondrostoma nasus, Alburnus scoranza, Cyprinus carpio , Carassius gibelio , Phoxinus phoxinus, Squalius montenegrinus, Rutilus prespensis, Pachychilon pictum, Lampetra planeri, Cobitis ohridana, Barbatula zetensis, Lepomis gibossus, Barbus rebeli i Gasterosteus aculeatus.

U gornjem dijelu ovog toka ihtiofanu čine pretežno salmonide: Salmo obtusirostris tj zetska mekousna pastrmnka, endem rijeke Zete, Salmo marmoratus, Salmo farioides i nekoliko vrsta ciprinida.

Donji tok (i male pritoke), uglavnom naseljavaju ciprinide:, Alburnus scoranza, Cyprinus carpio, Squalius montenegrinus, Pachichylon pictum, Phoxinus phoxinus, Rutilus prespensis. Registrovane su i tri introdukovane vrste: Oncorhynchus mykiss, Pseudorasbora parva, Carassius auratus.

Na lokalitetu Tunjevo ihtiofaunu čine salmonidne vrste. Dominantna je potočna pastrmka ( Salmo farioides) U ovom dijelu rijeke živi i vrsta Salmo obtusirostris koja je zaštićena Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnjih i zivotinjskih vrsta (‘Sl. list RCG’, br. 76/06),Republički zavod za zaštitu prirode i zabranjena je za lov.

Na osnovu razgovora sa sportskim ribolovcima iz ribočuvarske službe iz Danilovgrada konstatovano je da je populacija pastrmki jako ugrožena na čiitavom toku.

Na osnovu detaljnih osmatranja i istraživanja ekoloških uslova, kao i zastupljenosti vrsta riba i slatkovodnih rakova preporučuje se, da se za riblja plodišta proglase sledeći reviri: Dio gornjeg toka rijeke Zete (Tunjevo, Slap) radi obezbjeđivanja mrestilišta zetske mekousne (Salmo zetensis) kao i njenog nesmetanog rasta.

Pored nje obezbijedilo bi se plodište i za druge Salmonidne vrste koje se mrijeste znatno ranije, kao i za bjelonogog raka.Poznata mrijestilišta su: prelivi sa pjeskovitim djelovima dna npr: prelivi kod Slapa i Danilovgrada kao i prelivi nizvodno od Danilovgrada u mjestima zvana Postup, Gaz Jaz i Šabov krug, prelivi oko mosta u Spužu, preliv na Vranjskim njivama itd Svi ovi lokaliteti to jeste riječni sektori odlikuju se relativno dobrim stanjem životne sredine i riječna staništa su pogodna za život, ishranu, mrijest i razvoj juvenilnih ribljih vrsta koje su prepozate kao značajne za očuvanje. Na pomenutim lokalitetetima potrebno je zabraniti ribolov.

Da li možemo pratiti primjer doline rijeke Soče

Po izjavama ribolovaca 500 m od hidrocentrale Slap Zete, uzvodno zabranjen je lov tokom cijele godine što treba i da ostane i proširiti zabranu na sve lokalitete na kojima se odvija mrijest ribe. Ova mjesta predstavljaju i povoljne lokalitete u kojima bi se vršila i poribljavanja što bi pojednostavilo čuvanje svih vrsta,a sama staništa bi se zaštitila od svih drugih uticaja.

Izvor STUDIJA ZAŠTITE I USPOSTAVLJANJE ZAŠTIĆENOG PRIRODNOG DOBRA DOLINA RIJEKE ZETE