CDE: Potrebno popisati drvnu masu u Parku prirode

Dominatno se grijemo na drva i tako će biti do daljnjeg dok grad i institucije ne naprave održivi model grijanja. Kao i obično, najčešće stradaju šume koje su najbliže domaćinstvima. Ako se ne organizujemo kao zajednica onda svako vodi svoju politiku koja često donosi štetu zajednici jer ne postoji plan ili se on ne primjenjuje, stoji u saopštenju Crnogorskog društva ekologa.

Iz CDE-a su naveli da u drugoj zoni parka nije dozvoljena sječa, ali vlasnik šume u određenoj situaciji ima pravo nadoknade drvne mase od strane upravljača. Ako ne postoji komunikacija sa građanima, korisnicima parka onda će problemi vremenom biti sve veći.

Opština kao upravljač parka treba da napravi bazu podataka o vlasnicima prirodnih šuma u parku prirode i da stupi u komunikaciju i saradnju sa njima. 

Zajedno sačuvati ravničarske šume

Svi vlasnici imanja koji posjeduju stabla lokalnih prirodnih vrsta (hrast, jasen, brijest, topola, vrba itd) imaju imanje koje ima dodatnu vrijednost zahvaljujuću nečemu što je stvarano decenijama ili stotinama godina. Ukoliko su primorani da posiječu stablo zbog ogrijeva ili građevinskog materijala treba da se savjetuju sa upravljačem Parka prirode “Rijeka Zeta”.

Ukoliko Opština Danilovgrad uspostavi saradnju sa firmom koja gazduje šumama Prekornice onda se od sanitarne sječe koja nastaje održavanjem šuma može obezbijediti drvo za ogrijev za domaćinstva Parka Prirode “Rijeka Zeta” koja imaju vrijedne ravničarske šume. Na taj način se dugoročno mogu očuvati i obnoviti nizijske šume parka.