Connect with us

Tehnologija

Darko Jovović iz Kosića patentirao vjetrogenerator

Objavljeno

on

Darko Jovović iz Kosića kod Danilovgrada patentirao je model vjetrogeneratora za koji tvrdi da potencijalno može da omogući efikasnije korišćenje snage vjetra u proizvodnji električne energije. Koncept uređaja je takav da bi njegove glavne komponente, uz zbijanje stručnih redova, smatra on, mogle da se proizvode u Crnoj Gori.

Jovović u razgovoru za Pobjedu kaže da nekoliko veoma važnih aspekata karakterišu njegov pronalazak. Ključna je prednost što bi cijena proizvodnje vjetrogeneratora, gledano po kilovatu, odnosno megavatu, „bila niža tri do pet puta u odnosu na konvencionalne“.

– Može se reći da je ipak najvažnije da bi Crna Gora, ako hoće, mogla da je proizvodi u cjelosti, što bi uposlilo veliki broj radnika raznih struka – kaže Jovović.

Koncept

Rješenje koje je osmislio i isprobao u eksperimentalnoj fazi ne uklapa se u dominantne vizure na kojima počivaju standardne vjetrenjače sa tri kraka i horizontalnom osom rotacije. Njegov patent je zaštićen u Ženevi kao „vertikalni vjetrogenerator sa pokretnim krilima“. Riječ je o vjetrenjači čija je osa obrtanja u vertikalnoj ravni.

Na osovini se nalaze kraci, na njima krilca ili paneli koja love energiju vjetra i pretvaraju je u mehaničku, koja se potom transformiše u struju. Već nekoliko godina on ukazuje da takav model ima komparativne prednosti u pogledu efikasnosti; ne zavisi od snage i smjera vjetra, nudi i jeftiniju struju; može da služi za jedno domaćinstvo, farmu ili katun, ili za pravljenje sistema vjetroelektrana…

– Većim izazovom od sedam godina istraživanja i traženja pravog rješenja pokazala se borba za prihvatanje novog tipa vjetrogeneratora. Na svjetskom tržištu vladaju jake firme, a u zemlji fali osjećaja za domaće inovacije, smatra Jovović i dodaje da su se, zbog nekih „mejnstrim“ tokova obnovljivi izvori sveli na druge, mahom, uvozne tehnologije, ili mini-hidroelektrane koje, zbog ekološkog uticaja, nailaze na opravdan otpor. Jovović tvrdi da je njegom izum jedinstven u svijetu vjetroenergije, odnosno da pruža prednosti koje nemaju konvencionalni vjetrogeneratori sa tri kraka.

– Uz to, nudi velike prednosti u pogledu jeftinije i jednostavnije izrade, prevoza, montaže i održavanja. Svi vitalni djelovi smješteni su na tlu ili ispod tla, nečujna je pri radu i bezopasna za ptice – objašnjava Jovović.

Kako kaže, dodatna pogodnost je što nema ograničenja u nivou snage, niti veličini rotora. Vjetrogenerator prečnika rotora 24 metra, instalisane snage 300KW koštao bi, procjenjuje on, oko 220.000 eura. Jovovićeva vjetrenjača ne zahtijeva visoke stubove, jer krilca love vjetar iz svih pravaca.

 – Ključan je rad pri malim brzinama vjetra. To ovaj izum čini posebnim i pogodnim za brdovita područja, gdje zbog kolebanja temperatura, uvijek ima strujanja vazduha. Vjetrove takvog intenziteta nije moguće iskoristiti za proizvodnju struje na vjetrogeneratorima horizontalnog tipa koji se moraju pokretati pomoću motora da bi dobili početni impuls… Sve to rješava koncept koji sam zamislio i potvrdio u eksperimentalnoj fazi – kaže Jovović.

Foto: Stevo Vasiljević

Pokretna krila

Pitali smo zašto su i pored prednosti koje on uviđa, vjetrogeneratori sa vertikalnom osom rotacije ipak ostali u sjenci trokrakih džinova koji dominiraju pejzažima širom svijeta.

Jovović objašnjava da to ima veze sa „kontriranjem“ krilaca vjetru…

– To je zato što nijedan od hiljade patentiranih vertikalnih vjetrogeneratora nije na pravi način riješio problem rotora suprotstavljenog pravcu vjetra – ističe on.

Pojašnjava da rotor sa krilima opisuje kružnicu u horizontalnoj ravni (kao kad zarotirate kišobran), polovina njega kreće se – u vjetar, čime troši dobijenu energiju.

– To je razlog zbog kojeg su vjetrogeneratori sa vertikalnom osom u upotrebi isključivo kao manji objekti. Kod manjih uređaja je velikim brojem obrtaja, dakle silom inercije, moguće nadomjestiti taj utrošak energije. To, sa druge strane, limitira veličinu vjetrogeneratora, a samim tim i proizvodni kapacitet. Mojim patentom prevazilazim te probleme. Opseg kretanja krila ograničen je oprugama. Na taj način krilca pod pritiskom vjetra zauzimaju pozicije u prostoru samostalno, a preuzimaju energiju čak i kada se prilikom rotacije kraka, nađu u putanji suprotnoj od smjera vjetra. To omogućava da se vjetrenjača rotira sporo, maksimalno koristi snagu vjetra i nema, kako sam naveo, limita u veličini rotora – kaže Jovović.

Foto: Stevo Vasiljević

Potreba za energijom

Smatra da je njegov koncept vjetrenjače pogodan upravo za naše podneblje, i u pogledu isplativosti, efikasnosti ali i ekologije.

-Potrošnja energije u svijetu ubrzano raste, samim tim i potražnja za njom. Najviše energije nedostaje zamljama u razvoju, jer njihov ekonomski razvitak ne može da prati energetski. Zbog toga su one prinuđene da energiju uvoze – kaže sagovornik.

Ističe da se rješenje za globalni problem potrošnje energije traži u obnovljivim izvorima, ali ta strana medalje nosi neke elemente koji se, u konačnom, pokazuju kao ne sasvim srećno rješenje za okolinu, ili za građane na koje pada teret subvencionirane proizvodnje struje. Prema njegovim riječima, koncept mini-hidroelektrana pokazao je ozbiljne nedostatke, pa se kao skuplja alternativa nameću solarne elektrane.

– Ne zagađuju prirodu ali im je cijena koštanja vrlo visoka. Iako cijena po metru kvadratnom panela stalno pada upitna je njihova isplativost. Sa 20 godina eksploatacije 20 do 30 posto ćelija je mrtvo. Takođe postoji problem sa prašinom i prljavim kišama. Postoji i problem otpada koji često ima aktivne karakteristike. Sunce daje optimum snage u trajanju od tri sata dnevno, i to u ljetnjem periodu – kaže Jovović.

On priznaje da i vjetar ima svoje limite: duva periodično – više zimi nego ljeti – iz različitih pravaca, nejednakom snagom. – Otuda se vraćamo na početak priče. Vjetrogenerator koji sam patentirao otklanja ove nedostatke u eksploataciji snage vjetra. Ipak, patent je ideja koju treba realizovati. To nije nimalo lako, niti jednostavno. Posebno u Crnoj Gori koja bi trebalo da ima više osjećaja za inovatore i njihove ideje, pruži im šansu za dobrobit razvoja ovako malog društva. Da se ovakve razvojne vizije pretvore u realnost, odnosno proizvodnju – zaključuje Jovović.

Struja, zdrava hrana i turizam

Jedna od zamisli, kaže Jovović, prije dvije godine bila je izrada industrijskog prototipa vjetrogeneratora prečnika četiri i osam metara čija bi serijska proizvodnja mogla da počne ubrzo nakon toga. Dodaje da je ideja bila da se vjetrogeneratori – u jednoj naprednoj verziji – osim što bi išli na trzište, ustupaju domaćinstvima na selu.

– Kreditne obaveze vraćali bi novcem od isporučene struje koju proizvedu, a dio novca ostajao bi im za podmirenje sopstvenih potreba. Jedina njihova obaveza bila bi da se na selu bave proizvodnjom zdrave hrane. Ostvarivanjem ovog projekta za koji ne treba novčano ulaganje zaposlilo bi veliki broj ljudi kako u industrijskoj proizvodnji tako i u proizvodnji struje i zdrave hrane neophodne za razvoj turizma – navodi Jovović.

Rok otplate

Prema Jovovićevim proračunima, za izradu vjetrogeneratora prečnika rotora šest metara, optimalne snage 20 KW, cijena izrade bi bila 18.800 eura. Ako bi prečnik krakova sa krilima iznosio 12 metara, optimalne snage 80 KW, za izradu bi trebalo 68.000 eura, dok bi za takav uređaj prečnika 50 metara, snage 1.000 KW koštao oko 800.000 eura. – Rok otplate za prečnike šest, 12 i 50 metara, po povlašćenim uslovima, bio bi tri, 2,7 odnosno dvije i po godine – kaže Jovović

Izvor: Pobjeda
Autor: Igor Perić

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Tehnologija

Postavljen novi rekord u prenosu podataka putem optičkog kabla

Objavljeno

on

By

Technicians are installing optic fiber.

Danski naučnici su uspeli da prenesu podatke brzinom od neverovatnih 1,84 petabita u sekundi — skoro dvostruko više od globalnog internet saobraćaja u istom intervalu, prenosi Open Balkan Magazin.

To obara prethodni rekord za prenos podataka korišćenjem jednog izvora svetlosti i optičkog čipa od jednog petabita u sekundi. I da stavimo ovu količinu podataka u perspektivu, petabit je jednak milionu gigabita. Jedan gigabit, ili 1.000 megabita, je otprilike najveća brzina preuzimanja koju novac može da kupi za većinu domaćinstava.

1 gigabit (Gb) je jednak 125 megabajta (MB), tako da gigabitna mreža koja nudi brzinu od 1 Gbps može da prenese 125 megabajta podataka u sekundi.

Da bi postigli ovaj zadivljujući podvig, istraživači sa Tehničkog univerziteta Danske (DTU) i Tehnološkog univerziteta Chalmers su koristili prilagođeni optički čip koji može da koristi jedno infracrveno svetlo tako što ga deli na stotine različitih frekvencija koje su ravnomerno raspoređene. Zajedno su poznati kao frekventni češalj. Svaka frekvencija na češlju može diskretno da zadrži podatke modulacijom talasnih svojstava svetlosti, omogućavajući naučnicima da prenesu daleko više bitova od konvencionalnih metoda.

Ilustracija

Čip je tu

U studiji o radu objavljenoj u časopisu Nature Photonics, naučnici opisuju kako su preneli 1,84 petabita u sekundi „dummy“ podataka preko 7.8km optičkog vlakna dok su koristili 223 kanala talasne dužine u frekventnom češlju. Prema naučnicima, za prenos podataka takvim brzinama pomoću komercijalne opreme bilo bi potrebno preko hiljadu lasera. Za ovaj eksperiment, koji je koristio najsavremeniji čip, bio je potreban samo jedan.

„Ono što je posebno u vezi sa ovim čipom je to što proizvodi frekventni češalj sa idealnim karakteristikama za optičke komunikacije“, rekao je Viktor Tores Kompani, šef istraživačke grupe i profesor u Chalmersu, u saopštenju za javnost. „Ima veliku optičku snagu i pokriva širok propusni opseg unutar spektralnog regiona koji je interesantan za napredne optičke komunikacije.

Optičke mreže

Ilustracija, Optičke mreže

Skaliranje tehnologije

Koliko god da je nova brzina obaranja rekorda vrtoglavo brza, istraživači kažu da su tek počeli i veruju da su brzine do 100 petabita u sekundi moguće.

„Razlog za to je što je naše rešenje skalabilno“, objasnio je glavni autor studije i profesor DTU Leif Katsuo Oksenlove. „I u smislu stvaranja mnogih frekvencija i u smislu razdvajanja frekventnog češlja u mnogo prostornih kopija i zatim optičkog pojačavanja i korišćenja kao paralelnih izvora sa kojima možemo da prenosimo podatke.“

Iako su napori istraživača pokazali da je to moguće, još uvek treba dokazati da je to praktično. Ali Oksenlove veruje da rešenje njegovog tima može učiniti prenos podataka mnogo efikasnijim, ostavljajući na taj način „manji klimatski otisak“.

Nastavite čitanje

Tehnologija

CBF apeluje: Čuvajte se internet prevare

Objavljeno

on

By

Crnogorskom bezbjednosnom forumu se više građana Danilovgrada ali i Podgorice obratilo povodom prijema sumnjivih mejlova sa konotacijom sudskih poziva.

„Na više mejl adresa građana Danilovgrada i Podgorice je danas i u prethodnom periodu stigla pošta sa nazivom sudskog poziva i potpisom izvjesnog Dalibora Jurića. Naime, ovakvi maejlovi predstavljaju pokušaj internet prevare gdje se koristi ime osobe koja zaista postoji a najčešće se koriste imena lica koja obnašaju neku od funkcija kako bi prevara izgledala uvjerljivije, a u ovom slučaju je iskorišteno ime načelnika sektora međunarodne policijske saradnje Uprave kriminalističke policije Republike Hrvatske.

 

Koriste se zastrašujuće konotacije da je lice koje prima mejl osumnjičeno za krivična djela povezana sa seksualnim prestupništvom nakon čega prevarant pristupa finansijskom izrabljivanju žrtve. Crnogorski bezbjednosni forum je jutros podnio prijavu Odeljenju bezbjednosti Danilovgrad pod brojem 74-239/227744 koju potpisuje direktor CBF-a mr Mitar Radonjić, kako bi nadležni organi preduzeli jere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. Ovim putem apelujemo na građane da se čuvaju internet prevara, da instaliraju provjerene antivirus programe, da sumnjive mejlove ne otvaraju i da svaki sličan slučaj prijave nadležnim organima.'“, stoji u saopštenju CBF-a.

Nastavite čitanje

Facebook

Najčitanije