Naslovna - Danilovgrađani - Doktor Nikola Škerović
Doktor Nikola Škerović

Doktor Nikola Škerović

Rođen je 1884. godine u skoromnoj seljačkoj porodici u selu Kopito Petrovića, u srcu Bjelopavlićke ravnice, kao najmlađi od trojice braće. Osnovnu školu je pohađao i završio u Danilovgradu, Ždrebaoniku i Orjoj luci kao najbolji đak. Njegove sposobnosti i želja za učenjem su uticale na namjeru porodice da nastavi svešteničku tradiciju u bratstvu, ali se to nije ostvarilo. 1898. godine upisuje se u Gimnaziju na Cetinju, nastavljajući da bude najbolji đak u školi.

U Pragu upisuje Filozofski fakultet na Karlovom univerzitetu. Pri kraju studija, uporedo je pripremao svoju doktorsku tezu, što mu je kao uspješnom studentu odobreno, tako da je diplomirao 1910. godine, a krajem godine odbranio doktorat i promovisan je za doktora filozofije Karlovog univerziteta u Pragu.

Po završetku Balkanskog rata, premješten je za direktora tada četverorazredne Gimnazije u Podgorici. Iako su uslovi u kojima je Gimnazija radila bili dosta skučeni, uspio je da kod vlasti izdejstvuje i otvaranje petog razreda školske 1914. i 1915. godine, čime je ona postala potpuna Gimnazija. Uslijed I Svjetskog rata, došlo je do prekida njenog rada.

U političkom smislu, nije slagao sa načinom vladavine kralja i dvora, „osobito ne sa kraljevom već pomalo staračkom potrebom da se svaka i najmanja inicijativa u zemlji da je on mora odobriti ili zabraniti.

„Za južne Slovene je smatrao da im samo ujedinjenje može dati potencijal za demokratski i ekonomski razvoj i napredak. Zbog toga je on bio pristalica ujedinjenja Crne Gore sa ostalim jugoslovenskim narodima“, kazao je Šaletić.

Škerovićev referat o teškim ekonomskim prilikama u Crnoj Gori „dokument od prvorazrednog značaja, kao značajan istorijski izvor.

Život je provodio u radu, intenzivnom stručnom i javnom angažovanju, u neprestalnoj borbi sa nerazumijevanjem, ljudskim pakostima, političkim protivnicima i materijalnim nedaćama. Zajedno sa suprugom Čehinjom, stovorili su divnu porodicu, četiri sina – Branka, Slobodana, Vladana i Ljubomira i ćerku Đurđinu.

II Svjetski rat donio je tešku i tragediju u domu Nikole Škerovića, ostao je bez sva četiri sina.

Tragična sudbina porodice nije ga nikad slomila. To je bilo vrijeme koje je tražilo čvrste ljude, a on je bio taj – čvrst, uspravan, visokog morala.

Nikola Škerović (25. april 1884, Kopito, Danilovgrad — 27. decembar 1972, Beograd)

Takođe pogledajte

DG-NET: Markiranje staze na brdu Taraš

Markiranje staze na brdu Taraš i postavljanje instalacija na planinarsko-šetačkoj stazi će se održati u …

Od sjutra maloljetnici neće smjeti da koriste nargile

Maloljetnici u Crnoj Gori od sjutra ne smiju da koriste nargile jer je duvan koji …

Оставите одговор

%d bloggers like this: